Udruga Franak (i povezane rasprave o CHF te CHF-kreditima)

[gFlores]

ninoras kaže:

Pa to je odličan way out, fino se nacionalizira sva imovina i svi skupa vratimo cijeli vanjski dug.

Nije li to odličan way out?

Na sreću (našu) tako nešto je nemoguće jer je privatna imovina sveta stvar (za sad ). Državu trebaš gledati kao poduzeće, što je državna imovina to će uzeti, privatno ne mogu. Dakle, spavaj mirno

[seno]

@gFlores

Vidi se da nemaš pojma za čega se hvataš tj. biznis.
U biznizu je 50% bitno povjerenje.

Ne znam kak bi se ti ponašao da ti dobavljač od kojeg ovisiš, osim povećanja cijene sirovine in general, još poveća cijenu za 25% a da se tinta nije osušila a potpisali na 10-15-20-25-30 godina na obostrano zadovoljstvo.

[gFlores]

seno kaže:

@gFlores

Vidi se da nemaš pojma za čega se hvataš tj. biznis.
U biznizu je 50% bitno povjerenje.

Ne znam kak bi se ti ponašao da ti dobavljač od kojeg ovisiš, osim povećanja cijene sirovine in general, još poveća cijenu za 25% a da se tinta nije osušila a potpisali na 10-15-20-25-30 godina na obostrano zadovoljstvo.

Istina, ali banke ne određuju tečaj CHF-a. Možeš ih napasti jedino za povećanje kamatnih stopa.

Uostalom povjerenje u biznisu je bitno za dugoročno poslovanje. Za poslovanje tipa zdrpi&briši u banana državama je potpuno nebitno.

[azraeel]

gFlores kaže:

Istina, ali banke ne određuju tečaj CHF-a.
.

Tko određuje?

[all_or_nothing]

azraeel kaže:

Tko određuje?

snb, naravno.

[Banana10]

ninoras kaže:

Gle, uzmu si nekretninu i početno ugovorenu kamatu za period od dizanja kredita do danas, a vračenu glavnicu vrate... to je recimo koliko toliko fer uz cijeli zajeb oko chf-a

Bojim se da će trebati dosta muke da ih se natjera na fer rješenje. Prvo bi trebali priznati da su kompletno krivi vezano za te kredite, što još uvijek nisam čuo. Ni od njih ni od HNB-a

Jer ovaj njihov početni prijedlog rješava samo njihov problem - problem nenaplativih kredita. Još ako uspiju nagovoriti državu da kupi te stanove ne trebaju niti oko toga brinuti.

[banderas]

Realno, rješava i pitanje dužničkog ropstva. Na ovoj temi se nemali broj puta potezao primjer USA i walk away opcije i zašto toga kod nas nema, dosta forumaša je pisalo da bi sutra izašli iz nekretnine da je mogu vratiti za brisanje duga i clean start. Ovo je de facto poboljšana varijanta osobnog bankrota jer nema financijskog tutora koji ti visi nad glavom neki broj godina.

Sad kad se to pojavljuje kao opcija, rade se ponovo nerealne SF kombinacije vraćanja uplaćenog novaca, taj film se sigurno neće gledati. I ovaj walk away je realno jako puno, jer ne treba zaboraviti da su cijene nekretnina poprilično pale od doba dizanja kredita + nijedna od njih više nije novogradnja. Ne vjerujem da će banke to nuditi svima, vjerojatno samo onima koje procjene nenaplativima ili neki sličan model. Ako se to i ostvari, mislim da je realno računati na dodatni pad cijena nekretnina.

[ar2d2]

seno kaže:

@gFlores

Vidi se da nemaš pojma za čega se hvataš tj. biznis.
U biznizu je 50% bitno povjerenje.

Ne znam kak bi se ti ponašao da ti dobavljač od kojeg ovisiš, osim povećanja cijene sirovine in general, još poveća cijenu za 25% a da se tinta nije osušila a potpisali na 10-15-20-25-30 godina na obostrano zadovoljstvo.

Ali taj dobavljač je pristao na biznis uz uvjet da može proizvoljno dignuti i cjenu sirovine i povećati cijenu "u hodu" a ti si se sa time složio...
I u biznisu ti je 100% bitan ugovor, i u njemu svako slovo i svaki zarez...
Kolega, promašio si "ceo fudbal"

[aurora st]

ar2d2 kaže:

Ali taj dobavljač je pristao na biznis uz uvjet da može proizvoljno dignuti i cjenu sirovine i povećati cijenu "u hodu" a ti si se sa time složio...
I u biznisu ti je 100% bitan ugovor, i u njemu svako slovo i svaki zarez...
Kolega, promašio si "ceo fudbal"

Puno prije nego smo mi potpisali taj bitan ugovor koji se treba poštivati 100% jer si ga , jelte, potpisao, banke su potpisale i Kodeks po kojem su se obvezale ponašati prema svojim komitentima...
Što se dogodilo sa tim njihovim potpisom? On nije obvezujući? Izgubile poslovnu sposobnost u međuvremenu?

Uostalom u svakom ugovoru je bitno i slovo i zarez ali i sadržaj tog ugovora...
No to smo valjda već prožvakali.
Evo, ja bih sada mogla staviti u ugovor da kupujem bubreg od moje susjede.. potpisala žena, potpisala ja i što je sporno?!?
Jesmo li potpisali? Jesmo! I sa slovima, i sa točkama i zarezima!!

No, nekako baš i ne može, zar ne??

Eto, muka mi je više od vas koji pokušavate trivijalizirati sadržaj ugovora sa nonšalatnim upitom koji se svodi na... jesi li potpisao ili ne?!
A upravo najvažnija odredba tog ugovora tj. cijena tog proizvoda koji kupuješ- kamata- gle vraga, od dva suda proglašena ništetnom!!
Ma kako to?
Kako se ti sudovi to usuđuju?
Pa jesu li ljudi potpisali ili nisu? Ako jesu- to znači da je kamata potpuno zakonita, zar ne??
Srečom da je tako posloženo stanje ipak tako samo u glavama nekih koji se ovdje malo prave pametnim.

I još jedno pitanje za dežurne dušebrižnike... zbog čega je CHF stavljen kao valutna klauzula? Koji je njegov smisao?

Da štiti vjerovnika od inflacije zar ne?
Ili da zarađuje na tom istom vjerovniku?
Zar nije zarada banke iskazana u kamati?

[aurora st]

banderas kaže:

Siguran sam da pišu i neke brojke u francima. Ili one nisu bitne za kredit vezan uz franke?

Interesantno zapažanje!
Isto sam pitanje i ja u pisanoj formi uputila Banci.
Naime, nakon 6-7 pisanih zahtjeva i pokušaja da dobijem adekvatan ispis svih uplata po mom kreditu, svih knjiženja i svega ostalog što mi je potrebno... napokon sam isto i dobila... ali prvih 5 ispisa koje su mi dali su bili navedeni ISKLJUČIVO u kunama.

Mom iznenađenju nije bilo kraja. Zar ja nemam CHF kredit, doduše isplaćen u kunama? Pa gdje je CHF u tim vašim izvještajima? Nakon što sam ponovno PISANIM putem tražila da mi navedu sve stavke i u CHF-u i u kunama tek sam tada to i dobila.

Zanimljivo.
Zaniljivo će biti to predočiti i na Sudu.

[Banana10]

banderas kaže:

Realno, rješava i pitanje dužničkog ropstva. Na ovoj temi se nemali broj puta potezao primjer USA i walk away opcije i zašto toga kod nas nema, dosta forumaša je pisalo da bi sutra izašli iz nekretnine da je mogu vratiti za brisanje duga i clean start. Ovo je de facto poboljšana varijanta osobnog bankrota jer nema financijskog tutora koji ti visi nad glavom neki broj godina.

Sad kad se to pojavljuje kao opcija, rade se ponovo nerealne SF kombinacije vraćanja uplaćenog novaca, taj film se sigurno neće gledati. I ovaj walk away je realno jako puno, jer ne treba zaboraviti da su cijene nekretnina poprilično pale od doba dizanja kredita + nijedna od njih više nije novogradnja. Ne vjerujem da će banke to nuditi svima, vjerojatno samo onima koje procjene nenaplativima ili neki sličan model. Ako se to i ostvari, mislim da je realno računati na dodatni pad cijena nekretnina.

Ovdje je njihov prijedlog.

Rješava dužničkog ropstva samo one koji više nisu u mogućnosti otplaćivati kredite. Jasno tako piše, pa time s tim prijedlogom rješavaju samo svoje probleme nenaplativih kredita. Uostalom, koliko bi još mogli iscijediti te koji bi im dali stan, a već su ga otplatili 20-30%, + preplaćene kamate, što je više nego iznosi pad cijena tih nekretnina?

Za one ostale kako kažu u tom dokumentu: "I tečajni rizik i rizik pada tržišta nekretnina uobičajeni su rizici tržišnog gospodarstva i snosi ih onaj tko ih je preuzeo."

No, netko bi ih mogao podsjetiti da kreditni rizik isto tako snosi onaj koji ga je preuzeo (banka) pa neka ga ne pokušava sad prodati državi.

Dakle, ili izađi iz stana, ili neka ga država kupi i iznajmi ti ga. To, da stan pređe u vlasništvo banaka pa da one iznajmljuju ne dolazi im u obzir.

[xstrom]

"Goran Aleksić aktivni sudionik u izradi kolektivne tužbe u "slučaju Franak", smatra da se ne radi o nikakvoj socijalnoj mjeri, već da banke samo žele očistiti bilance od nenaplativih kredita. On smatra da je jedina prihvatljiva mjera konverzija kredita u kune.

"Jedina mjera koja je prihvatljiva jest konverzija kredita u kunske kredite. Banke su u eri plasiranja CHF kredita očekivale rast franka, ali vjerojatno ne ovoliki rast. Njima je zapravo bilo izvrsno na +20%, jer nitko nije postavljao pitanja. Na +40% dužnicima je bilo znatno otežano plaćanje. Na +70% to je već problem banaka koje sada pokušavaju gurati rješenje čišćenja svojih bilanci pod izlikom guranja socijalnih kategorija. Zapravo, žele se naplatiti maksimalno unutar svake platežne skupine. Teza koju često koriste u obranu jest – "da su znali da će rasti, kupili bi CHF". Ali, nominirajući kredite u CHF valuti, banke su zapravo napravile još bolju stvar za sebe, jer su plasirani krediti njihova imovina, pa tako osim razlike tečaja zarađuju i na kamati – imaju dvostruku korist, a osim njih korist imaju i banke majke. I kako nećeš onda menadžerima isplatiti desetke milijuna kuna bonusa unazad deset godina?!", kaže Aleksić.

Ponuđenim rješenjima nisu zadovoljni ni u udruzi Franak. Njihov stav je da su predložene mjere HUB-a neprihvatljive.

HUB spominje samo stambene kredite dok ne spominje hipotekarne kredite kojima je kupljena nekretnina, upozoravaju iz udruge Franak.

Također smatraju da se ovdje ne radi o nikakvoj socijalnoj mjeri, već o oslobađanju banaka od nenaplativih kredita.

"Mišljenje udruge Franak je da je ova "socijalna mjera" služi samo da bi se banke oslobodile loših kredita i počistile svoje pozicije, naime na bankama je krivnja što su se dužnici našli u poziciji da ne mogu vraćati kredite zbog jednostrane promjene kamatnih stopa i zbog povećanja tečaja švicarskog franka za cca. 60 % od tečaja koji je vrijedio u trenutku potpisivanja ugovora o kreditu", navode iz udruge Franak.

Banke će besplatno dobiti stanove jer su klijenti već platili stotine tisuća kuna

Iako banke tvrde da trošak ovih mjera snose isključivo same, činjenica je da prijedlog jednog modela predviđa da država otkupi stanove. Iznos koji bi država trebala izdovjiti za kupnju tih stanova je za sada nepoznat, ali se iz udruge Franak pitaju "od kuda banakama pravo da govore u ime države tj. da će neka buduća državna agencija otkupiti stanove dužnika."

S obzirom da su dužnici kroz vrijeme otplate vratili i nekoliko stotina tisuća kuna, banka bi na ovaj način dobila stanove praktički besplatno i dobro zaradila na "socijalnoj osjetljivosti".

"Mjera gdje dužnici vraćaju stan banci je vrlo loša jer kroz svo vrijeme otplate kredita dužnici su vratili nekoliko stotina tisuća kuna banci, glavnica je za to vrijeme porasla preko 30 – 50 % a vrijednost nekretnine pala, što je direktno posljedica promjenjljive kamatne stope i prebacivanje cijelog tečajnog rizika na dužnike. U ovom slučaju bi banke dobile stanove skoro pa besplatno što nas navodi da bi daljnjom prodajom tih stanova direktno banka zaradila a svoju mjeru prodaju pod socijalnu mjeru", smatraju u udruzi Franak.

Podjećaju i na prijašnje prijedloge banaka, koji su, kako kažu, također išli na štetu dužnika.

"Banke za cijelo trajanje krize sa švicarskim frankom nikad nisu nudile mjere koje bi išle na korist dužnika već dugoročno na još veću korist samih banaka, sjetimo se prijedloga banaka iz 2011. godine tzv. Balon krediti, iz sadašnje pozicije dužnici koji su se odlučili na taj potez su sada, a ima ih manje od 10 u cijeloj Hrvatskoj, još dužniji u odnosu da nisu prihvatili balon kredite", tvrde u udruzi Franak."

Forza Gorane!!!

[seno]

ar2d2 kaže:

Ali taj dobavljač je pristao na biznis uz uvjet da može proizvoljno dignuti i cjenu sirovine i povećati cijenu "u hodu" a ti si se sa time složio...
I u biznisu ti je 100% bitan ugovor, i u njemu svako slovo i svaki zarez...
Kolega, promašio si "ceo fudbal"

Zakaj se brukaš iz dana u dan?
Fakat mi nije jasno...ono...a drag si mi.

[magrett]

Sve je to show i sa jedne i druge strane. U ovom trenutku je i jednima i drugima prijedlog suprotne strane potpuno neprihvatljiv, no to je razumljivo jer se stvaraju polazišne točke za pregovore, i kompromise.

Već sam rekao kako je netko prije para stranica napisao da je Dobronićeva presuda bankarska presuda. Evo tog posta:

rocka kaže:

uh sto ste se raspisali, tko ce to sve procitati…?

no, samo da pozdravim aspiriniksa , i odgovorio bi davor_du jer vidim da ga stalno muci ista stvar



Davore, postena je, fer, jako fer, pojasniti cu:

Dobroniceva stiti banke od nistetnost cijelog ugovora.

Ovi ugovori su ionako lihvarski (pogotovo sada rast tecaja, cca 8 kuna, a o skokovima kamate da ne govorim), i ti bi (znas i sam) kod nistetnosti vratio banci samo ugovorenu glavnicu po tecaju na dan kredita.

Dobronic im nudi opciju da ces im vratiti ugovorenu glavnicu po tecaju na dan kredita (kao kod nistetnosti), ali plus jos i kamatu na to. Koja kamata? Ugovorena, nema druge, jer nema formule, i buduci da Linicev ZPK nije u skladu sa ZOO-om (ni s mozgom).

cisti/ravna ugovor, sve odredbe postaju odredive (postene).
zna stari da su im ugovori u banani.

trebas davore brate malo vise razmisljati kao pravnik banke, dobronic, a ne ekonomista

fix fix, inace ode.

i to je racunski najlaksa solucija, od svih drugih kombinacija.

No to je rješenje za one koji mogu otplaćivati kredite i danas, puno je ljudi ostalo bez primanja ili su im znatno smanjena i oni više nisu kreditno sposobni i za njih će biti ovo rješenje sa walk out-om.

Koliko vidim € se kliže i pitanje je koliko će se još dugo moći braniti tečaj. Kad € odskliže na 10-12kn možda i 15 koliko mislite da će banke dugo opstati?

Zato banke trebaju hitna rješenja za € kredite, a vježbat će se na nama švicarcima.

Sud je jedini koji može poništiti valutnu klauzulu za sve kredite, i na taj način možda spasiti kompletnu državu od bankrota. Kako ja to vidim slijede nam inflacija i hiperinflacija. Mislim da je problem koji nam predstoji puno veći od slučaja švicarac.

Odlučna vlada koja bi željela rješiti probleme u državi ima masu načina na koji to može rješiti, problem kad nedostaje volje i vizije.

[seno]

magrett kaže:

...
Koliko vidim € se kliže i pitanje je koliko će se još dugo moći braniti tečaj. Kad € odskliže na 10-12kn možda i 15 koliko mislite da će banke dugo opstati?

Zato banke trebaju hitna rješenja za € kredite, a vježbat će se na nama švicarcima.
Sud je jedini koji može poništiti valutnu klauzulu za sve kredite, i na taj način možda spasiti kompletnu državu od bankrota. Kako ja to vidim slijede nam inflacija i hiperinflacija. Mislim da je problem koji nam predstoji puno veći od slučaja švicarac.
Odlučna vlada koja bi željela rješiti probleme u državi ima masu načina na koji to može rješiti, problem kad nedostaje volje i vizije.

Malo je OffT ali ja kao dužnik u eurima ovom prilikom zahvaljujem posredno vama građani RH što je naša CB posredno mene i moju pohlepu pomagala sve ove godine intervenirajući x puta u obrani tečaja eur/kn.


BTW
Banke zabrinute, nemoj me sekirat. Budu nas sve SWAP-ale za nekaj i to je to.

[DrŠ2013]

ar2d2 kaže:

Ali taj dobavljač je pristao na biznis uz uvjet da može proizvoljno dignuti i cjenu sirovine i povećati cijenu "u hodu" a ti si se sa time složio...
I u biznisu ti je 100% bitan ugovor, i u njemu svako slovo i svaki zarez...
Kolega, promašio si "ceo fudbal"

Redovni profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu, savetnik predsednika Republike

Oliver Antić


Ono što je posebno zanimljivo jeste da niko nije ni pomenuo suštinu pravnog problema. Naime, ono što vezuje stranke, banku (poverioca) i klijenta (dužnika) –– lica koje je uzelo zajam od poverioca da bi kupilo stan – jeste ugovor. Da bi pak nastao punovažan ugovor moraju se ispuniti određeni zakonski uslovi, a pored ostalih to su: predmet i osnov (kauza) ugovora. Do sada je u javnosti, posredno, pominjan samo predmet ugovora (koji se odnosi na pitanje:na šta su se ugovarači obavezali), koji, ukoliko je bio dopušten u vreme zaključenja, jednostavno znači da je ugovor punovažan i da se mora poštovati.


Međutim, niko nije ni pomenuo kauzu ugovora, koja mora da postoji i da bude dopuštena, ne samo pri nastanku ugovora, već i za sve vreme trajanja ugovornog odnosa, sve do njegovog gašenja (po pravilu ispunjenjem, ali i na drugi način, npr. raskidom). U svim ovim slučajevima problem je upravo sa kauzom ugovora, koja daje odgovor na pitanje: zašto su se ugovarači baš tako obavezali. Jasno je da se institut kauze (najsloženijeg pitanja u najtežem predmetu na studijama prava – Obligacionom pravu), ne može izložiti u ovakvom osvrtu celovito, posebno ne laicima. Njegovo razumevanje zahteva odgovarajuća predznanja, pa čak i tada obuhvata najmanje desetine stranica teksta. Ipak, valja pokušati da se u najkraćem sagleda moguće rešenje navedenog problema.


Ono što je pravno relevantno je da je, na osnovu ugovora, dužnik dobio od poverioca dinarski iznos (kredit je u dinarima), ali sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima (protivvrednost određenog iznosa u švajcarskim francima obračunata po srednjem kursu NBS-a na dan puštanja kredita). Jedina specifičnost navedenog ugovora, koja je i dovela dužnika u nezavidan položaj jeste valutna klauzula. Razlog unošenja valutne klauzule (na njoj insistira poverilac, a dužnik može samo da bira vrstu „čvrste” valute) jeste obezbeđenje poverioca od moguće inflacije, koja bi obezvredila obavezu dužnika, zbog čega bi poverilac trpeo štetu. Upravo to se događalo u našoj bliskoj prošlosti, kada su dužnici profitirali, a poverioci siromašili, što je bio svojevrsni apsurd. Devizna klauzula ima, dakle, za cilj očuvanje vrednosti novčane obaveze izražene u dinarima (novčana obaveza je obaveza vrednosti, zato mora imati odgovarajuće poređenje u kupovnoj moći). Dakle, kauza preuzimanja navedene ugovorne obaveze jedne strane, jeste izvršenje obaveze druge strane. Poverilac je isplatio dinare, a dužnik otplaćuje svoj dug sa odgovarajućom kamatom. Međutim, skok vrednosti valute (švajcarski franak) koja bi, kao korektiv u vreme inflacije, trebalo da štiti poverioca od obezvređenja novca - valutna klauzula - sada je dovela do obrnute situacije u odnosu na onu zbog koje je uspostavljena da usled inflacije poverilac ne bi trpeo štetu, a dužnik profitirao. Sada dužnik trpi štetu, a poverilac profitira!

Kauza ugovora je i element moralnosti ugovornog odnosa, jer kroz zaštitu načela jednakosti davanja, ujedno štiti i pravednost u ugovornim odnosima, dakle i načelo savesnosti i poštenja (sve su to obavezujući instituti i u našem pravu koji se ne mogu isključiti voljom stranaka – tzv. prinudni propisi). U svim slučajevima kod kojih je primenom devizne klauzule u švajcarskim francima (to naravno važi i za druge valute u sličnoj situaciji), poverilac pribavio posebnu, enormnu „zaradu” samo zbog visokog, enormnog skoka kursa valute koja ima za cilj zaštitu od posledica inflacije domaćeg novca, povređen je cilj, svrha, kauza takve odredbe, jer je došlo do teškog poremećaja ekvivalentnosti uzajamnih davanja ugovarača, i to na štetu dužnika. Dužnik je kupio stan, a u toku izvršenja svoje obaveze (vraćanja duga), pored kamate, treba zbog ovakve devizne klauzule da „vrati” ne samo kupljeni stan, već dva ili čak više stanova! Dakle, devizna klauzula (u švajcarskim francima) ugovora o kreditu, koja je bila punovažna u trenutku nastanka ugovora (tada je kauza bila dopuštena), posle enormnog skoka „zaštitne valute” koja treba da koriguje inflaciju domaće valute, upravo zato što do enormne inflacije nije došlo, postala je ništava zbog bitnog poremećaja kauze (kauza je postojala, ali je naknadno otpala), što znači da se poverilac delimično neosnovano obogatio na štetu dužnika. Ugovor, kao delimično ništav, može se održati na snazi samo izmenom odredbe o (ništavoj) valutnoj klauzuli. Tu korekciju, na zahtev (tužba) dužnika (tužilac), protiv poverioca (tuženi) izvršiće sud, ako izostane sporazum sa poveriocem (npr. aneks ugovora...), upravo pozivajući se na kauzu ugovora, kao i na navedene imperativne odredbe Zakona o obligacionim odnosima povezanim sa kauzom.

http://www.politika.rs/rubrike/Komen...reditu.lt.html


Naveo je da imam natprosečne sposobnosti i da sam mogla malo bolje da predvidim kako će se kretati kurs švajcarskog franka. A ja sam se preko advokata u odgovoru pozvala na Zakon o obligacionim odnosima koji propisuje obavezu „ponašanja u skladu sa pažnjom dobrog domaćina”, što je standard prema kome se zahteva pažnja prosečnog čoveka, dok se individualna znanja i veštine u ovom slučaju ne uzimaju u obzir – kaže naša sagovornica.

http://www.politika.rs/rubrike/potro...ljacku.lt.html

Član 46. tada važećeg zakona o zaštiti potrošača, po kome je nepravična ugovorna odredba (koja je po zakonu i ništava) ona koja za posledicu ima nesrazmeru između prava i obaveza, to jest okolnost da se izvršenje ugovora značajno razlikuje od onoga što je potrošač osnovano očekivao.

http://www.politika.rs/rubrike/potro...adjana.lt.html

[Dokultis]

- Walk-out opcija je dobra za one koji su ostali bez primanja i trebala bi postojati za sve dužnike bez obzira na valutnu klauzulu. To treba biti uređeno zakonom, nešto tipa kao o osobnom bankrotu.

- U slučajevima kada je dio preostale glavnice manji od vrijednosti nekretnine banke bi ukoliko žele postati vlasnici trebale dužniku isplatiti razliku vrijednosti i to bez odugovlačenja postupka, kako se potraživanja banke zbog istoga ne bi povećavala.
U suprotnom slučaju provjerila bi se imovina dužnika i ukoliko je očito da isti neće moći niti uz moratorije i sl. opcije nastaviti otplaćivati dug, nekretninu preuzima banka, dug se briše i dužnik kreće s nule u novi život uz zabranu kreditiranja istog na par godina. Ni OB ne bi bio loša opcija.

- Sada je tu problem valutne klauzule CHF i pravomoćne presude za kamate... A kako mi se čini i s eurom će uskoro krenuti slični problemi sudeći po Kolindinoj izjavi da se moramo prestati zaduživati i početi izvoziti.
Dakle, kredite iz CHF treba konvertirati u kunske po tečaju na dan isplate kredita i obračunati ih kao kunske od početka otplate do dana konverzije uz kamatu recimo od 6% (kao da je i od početka riječ o kunskom kreditu.
- Većina bi dužnika bila na nuli uz ratu koja im je bila pri kamati 3,23 i tečaju 6,39 kn za CHF. Glavnica bi svakom daljnjom uplatom padala i ne bi postojala opasnost od njenog rasta. Na one koji bi u budućnosti došli u probleme s otplatom primjenio bi se walk-out scenarij.

- Slično rješenje treba tražiti i za eurske kredite i polako zatvoriti sve kredite uz VK i konvertirati ih u kunske.

- Ja i dalje tvrdim da se pri ovakvim bolesnim kombinacijama kreditiranja u valutama u kojima dužnici nemaju primanja počinila veleizdaja nacionalnih interesa i da je tu upletena daleko šira skupina ljudi od onih koji su na vlasti i koji vode HNB i banke... Iskreno se nadam da neće umrijeti na slobodi bez suđenja, ali svakoga od njih treba ispitati i vidjeti koliko je kumovao ovome cirkusu pa onda donijeti odluku.

i za one "potpisali ste, trebali ste znati, i sl." evo jedne anegdote. Danas pred konzumom na Sarajevskoj u Zgb, jedna starija gospođa se spotaknula na graničnike koji služe za odlaganje kolica za kupovinu. Isti su odignuti nekoliko cm od tla i solidno se vide. Oko istih ne postoji nikakva ograda, nikakva ozanka kojom bi ih se učinilo vidlivijim. E sad gospođa ih je trebala vidjeti, trebala je znati da su tamo, ali nije i sada je završila sva krvava i razbijene arkade čekajući hitnu da ju skrpaju. Sama je kriva ili je ipak neki projektant zaboravio dodatno osigurati, označiti i ograničiti kretanje kupaca unutar navedenog područja???

Sad me zanimaju konkretna rješenja i prijedlozi forumaša za probleme dužnika, a ne da se prepucavamo oko već sto puta prožvakanog.
Po kojemu tečaju napraviti konverziju?
Koju kamatu obračunati na kredite u određenim slučajevima?
Koji model ponuditi onima koji kredite više ne mogu i očito je da u bliskoj budućnosti neće moći nastaviti otplaćivati?
I sl.
Hvala.

[tvrtko81]

- Slično rješenje treba tražiti i za eurske kredite i polako zatvoriti sve kredite uz VK i konvertirati ih u kunske.

zbog čega bi država trebala intervenirati u međusobne ugovore vjerovnika i dužnika?

nekako mi se čini da je većina ovdje jugonostalgična pa se rado sjećaju vremena kada se kredit za kupnju nekretnine nakon hiperinflacije mogao zatvoriti u vrijednosti jedna kave


i za one "potpisali ste, trebali ste znati, i sl." evo jedne anegdote. Danas pred konzumom na Sarajevskoj u Zgb, jedna starija gospođa se spotaknula na graničnike koji služe za odlaganje kolica za kupovinu. Isti su odignuti nekoliko cm od tla i solidno se vide. Oko istih ne postoji nikakva ograda, nikakva ozanka kojom bi ih se učinilo vidlivijim. E sad gospođa ih je trebala vidjeti, trebala je znati da su tamo, ali nije i sada je završila sva krvava i razbijene arkade čekajući hitnu da ju skrpaju. Sama je kriva ili je ipak neki projektant zaboravio dodatno osigurati, označiti i ograničiti kretanje kupaca unutar navedenog područja???


to neka joj bude škola. sljedeći put će paziti.

[Dokultis]

tvrtko81 kaže:

[B]zbog čega bi država trebala intervenirati u međusobne ugovore vjerovnika i dužnika?

to neka joj bude škola. sljedeći put će paziti.

Država mora intervenirati zbog vlastitog prosperiteta je ovo što se dopustilo je čista izdaja nacionalnih interesa. Zna se šta ide za veleizdaju.

Jesi li vidio te vodilice za kolica? Jesi vidio na kome su mjestu? Očito da nisi jer ne bi pisao takve gluposti. Pitam se da je tvoja mama tako pala bi li onda pisao: "To neka joj bude škola. Slijedeći put neka pazi." Ili bi možda uzeo odvjetnika i dokazao na sudu suprotno?

Ili te riječi kažeš njenom sinu i on te napuca šakom u glavu
I šta onda, trebao si znati da te može napucat, drugi put ćeš biti pametniji. Ili bi mu vratio, samo znaj da je on spreman na to ali ti nisi... Svaćaš li sada poantu?

[mveza]

Ovaj tvrdko81 je čisti troller... Samo ne znam tko ga uopće više doživljava...