Lingvistička čašica razgovora - vol. 2

[Shain]

MystSky kaže:

Jučer mi prijatelj iz Dubrovnika rekao da je tamo župa sv. Mihajla, što bi u drugim dijelovima Hrvatske bio Mihael.

https://www.zupa-svetog-mihajla-dubrovnik.com/

Je li to bizantski/grčki utjecaj pa je ostao taj oblik? Vjerojatno je povezano s onim Atena/Atina, Amen/Amin, Kreta/Krit itd.

Od 13. st. zabilježen je Mihajlo i kod katolika i kod pravoslavaca, a izvedeno je prema novogrčkom izgovoru Mihail. Bit će da je bizantska transkripcija k nama došla iz starocrkvenoslavenskoga.

Ima dosta biblijskih imena za koje izgleda da su iz istočnog obreda, a zapravo su zajednička. Takvo je npr. Isus (da je iz latinskoga, bilo bi Jezus).

Detaljnije bi objasnio Hekatonhir. Pitaj ga kad se vrati.

[MystSky]

Daaa, i Isus. To znam, da smo jedini katolici koji u standardu imaju oblik Isus, a ne Jezus, Ježus itd.

S druge strane, mislim da su Srbi jedini pravoslavci koji imaju i oblik Hrist, uz Hristos.

[xBunBunx]

Shain kaže:

Od 13. st. zabilježen je Mihajlo i kod katolika i kod pravoslavaca, a izvedeno je prema novogrčkom izgovoru Mihail. Bit će da je bizantska transkripcija k nama došla iz starocrkvenoslavenskoga.

Ima dosta biblijskih imena za koje izgleda da su iz istočnog obreda, a zapravo su zajednička. Takvo je npr. Isus (da je iz latinskoga, bilo bi Jezus).

Detaljnije bi objasnio Hekatonhir. Pitaj ga kad se vrati.

Kod nas se 'ponekad' kaže Jezus, npr. u izrekama: Jezus ime Isusovo, Jezus i Marija, itd.
No, inače ljudi govoru Isus

[FeetF1]

Medavno je izašao i film o Draženu (da je poživio, proslavio bi 60-i rođendan), a ovdje bih spomenuo samo jednu zanimljiovost - kako je dobio nadimak 'košarkaški Mozart':

Otkrila je /Biserka Petorvić/ i kako je dobio nadimak Mozart.

'Ujutro, prije škole, otišao bi u dvoranu, stavio stolicu i driblao. Ja ga pričekam kod kuće, doručkuje pa u školu. Nikad nije zakasnio.
Kaže mi: 'Mama, u dvorani je takav zvuk s loptom, kao da Mozart svira'. Kasnije mu je talijanski novinar Enrique Campane dao nadimak košarkaški Mozart', ispričala je.

Link

Dakle, Dražen je zvuk lopte usporedio sa zvukom odnosno taktovima Mozartovih skladbi (simfonijama) koje su, kao što znamo, poletne i brze. Kao i Draženova igra.
Također, kad je otišao u SAD, većina ga je tamo zvala 'Petro' jer im je očiito prezime bilo preteško (ili predugo) za izgovoriti.
Toliko.

[Shain]

yosytza kaže:

Zna li netko neke hrvatske autoantonime? Za one koji ne znaju, autoantonimi, ili kontronimi (ili pak Janusove riječi), su one riječi koje su same sebi suprotne, tj. riječi koje imaju dva značenja, a ta dva značenja su međusobno suprotna (različita, ali suprotna).

Budući da ih u hrvatskom jeziku baš i nema, dat ću vam primjere u engleskom jeziku...

Evo jednoga iz današnjih novina.

- države... u kojima tamošnji kršćanski fundamentalisti također brane Darwinovu teoriju evolucije.

Braniti ima suprotna značenja:

- braniti - štititi, čuvati, zalagati se za nešto.

- braniti - zabranjivati, biti protiv nečega.

[yosytza]

A što ćemo s pastom za zube na kojoj piše "za bijele zube"? Očito je da se radi o pasti za zube čija je zadaća da nam napravi zube bijelima, no tekst "za bijele zube" se svakako može protumačiti i kao tvrdnja da tu pastu trebaju koristiti samo oni ljudi koji već imaju bijele zube. S obzirom na to, riječ "za" može imati dva totalno različita značenja, no ne bih rekao da su ona međusobno suprotna.

[glosa]

yosytza kaže:

A što ćemo s pastom za zube na kojoj piše "za bijele zube"? Očito je da se radi o pasti za zube čija je zadaća da nam napravi zube bijelima, no tekst "za bijele zube" se svakako može protumačiti i kao tvrdnja da tu pastu trebaju koristiti samo oni ljudi koji već imaju bijele zube. S obzirom na to, riječ "za" može imati dva totalno različita značenja, no ne bih rekao da su ona međusobno suprotna.

Ili ovo: Sokrat je rekao: “znam da ništa neznam”. U matematici minus i minus daju plus, pa bi po tome Sokratova poruka bila da on sve zna.

[yosytza]

glosa kaže:

Ili ovo: Sokrat je rekao: “znam da ništa neznam”. U matematici minus i minus daju plus, pa bi po tome Sokratova poruka bila da on sve zna.

Nije točno da minus i minus daju plus, niti postoji ijedan primjer gdje bi se navedeno opovrgnulo.

Ako imaš -100 eura na bankovnom računu, te odlučiš napravit novi dug (zbog kojeg ćeš otići još 250 eura u minus), onda će na računu svakako stajati "-350 eura" a ne "+150" ili koliko bi već trebalo po gornje navedenoj tvrdnji trebalo. Minus na minus rezultira minusom a ne plusom.

Ako si nezadovoljan svojom kilažom pa kreneš mršavit te kroz par mjeseci izgubiš 10 kila, a nakon toga još njih 12, tada ćeš ukupno biti 22 kile u minusu, a ne dvije kile u plusu. Ako ti netko oduzme dvije dlake sa glave, te odluči oduzeti još njih četiri, tada ti je on oduzeo ukupno šest dlaka sa glave. Ako uvene jedna biljka, a zatim još jedna, uvenule su ti ukupno dvije.

Dalje, pretpostavljam, ne trebam. Minus i minus daju (još veći) minus i to je više nego očita tvrdnja koju nitko nikada ne bi trebao proispitivati. Kako god, toliko smo puta čuli tu famoznu "minus i minus daju plus" da se čovjek zapita: "Pa dobro, o čemu je onda riječ?".

Naime, ovdje je slučaj, po mom skromnom mišljenju, o nepismenosti kao i kod slučaja gdje se za "kvadratiće" govori "kockice". Zna se na što se misli, no govori se krivo.

No da obrazložim. Kada bi vas netko pitao "Dobro, pa odakle ti to da minus i minus daju plus", tada biste mu vjerojatno izrecitirali "Pa evo, -4 puta -3 je jednako +12, vidiš." te pritom ne biste bili u mogućnosti dati ijedan jedini primjeri iz stvarnoga svijeta. No pomoći ću vam.

Zamislite da vam netko uzme 4 eura i da, iz nekog razloga, odluči tu akciju ponoviti -3 puta. Tada vam je on zapravo dao 12 eura te ćete imat +12 eura. To se u stvarnom svijetu, naravno, ne događa (jer kako ponoviti nešto negativan broj puta?) i zato se izjava "minus i minus daju plus" koristi samo i isključivo tokom nastave matematike gdje se učenici često susreću sa množenjem negativnih brojeva. U stvarnosti toga nema. Kako god, smatram da se to ne bi trebalo formulirati kao "minus i minus" već kao "minus, minus puta" ili pak "minus puta minus". U govoru, kada se priča o matematici, "i" označava nekakvo zbrajanje, dodavanje, gomilanje a ne množenje. Stoga je nespretno reći "minus i minus daju plus" jer to "i" asocira na zbrajanje a što se izjavom nikako ne tvrdi.

Ono što se možemo zapitati je sljedeće.
"Sokrat nije neznao." -> (Dakle, Sokrat je znao)
"Sokrat nije ništa znao." -> (Dakle, Sokrat nije znao)
Zašto u jednom slučaju dolazi do duple negacije, a u drugome ne?

Zanemarimo sad što "neznao" nije valjana riječ, no ona bi značila isto što i "ne znao" te "ništa znao". Prema tome bi prva i druga rečenica trebale tvrditi jedno te istu tvrdnju, a ne dvije međusobno suprotne.

Shvaćajući da je gornji primjer nategnut', predlažem novi:
"Sokrat nije rekao neistine." -> rekao je istine
"Sokrat nije nikad rekao istine." -> rekao je neistine
Zašto dupla negacija u jednom slučaju postoji, a u drugome ne?

[Shain]

yosytza kaže:

A što ćemo s pastom za zube na kojoj piše "za bijele zube"?

Očito je da se radi o pasti za zube čija je zadaća da nam napravi zube bijelima, no tekst "za bijele zube" se svakako može protumačiti i kao tvrdnja da tu pastu trebaju koristiti samo oni ljudi koji već imaju bijele zube.

S obzirom na to, riječ "za" može imati dva totalno različita značenja, no ne bih rekao da su ona međusobno suprotna.

Dobro zapažanje!

Ali se ne radi o različitim značenjima riječi „za“, nego riječi „bijele“:

- ono koje tek treba postati bijelo

- ono koje već jest bijelo.

To je polisemija. Značenja riječi titrava su i fluidna.

[glosa]

0d imenuce boja imamo glagol bojati koji ima dva značenja:
Sutra namjeravam bojati zid tvoje kuće ali se bojim tvoga oštrog psa.

[Al dente]

glosa kaže:

0d imenuce boja imamo glagol bojati koji ima dva značenja:

Sutra namjeravam bojati zid tvoje kuće ali se bojim tvoga oštrog psa.

Da, a?

[Didi]

glosa kaže:

0d imenuce boja imamo glagol bojati koji ima dva značenja:
Sutra namjeravam bojati zid tvoje kuće ali se bojim tvoga oštrog psa.

Bojiti.

[glosa]

Didi kaže:

Bojiti.

A može li umjesto bojiti, ličiti?

[Didi]

glosa kaže:

A može li umjesto bojiti, ličiti?

Može, dakako.

[xBunBunx]

glosa kaže:

A može li umjesto bojiti, ličiti?

Predlažem da izbacimo bojiti i ubacimo piturati, ono, za smanjenje konfuzije

[Didi]

xBunBunx kaže:

Predlažem da izbacimo bojiti i ubacimo piturati, ono, za smanjenje konfuzije

Dodamo li tomu još i farbati, sve će biti kristalno jasno.

[yosytza]

Na HJP za "bojiti" stoji: ostavljati trag boje, premazivati bojom; bojadisati, bojati, farbati

Može objašnjenje?

[Didi]

yosytza kaže:

Na HJP za "bojiti" stoji: ostavljati trag boje, premazivati bojom; bojadisati, bojati, farbati

Može objašnjenje?

HJP navodi sve što se u jeziku pojavljuje, bilo to standardno ili ne. Nesustavan je - piturati i ne spominje iako ga na drugome mjestu navodi. Uzgred, majstori, kada se potrude oglas napisati kakvim-takvim standardom, razlikuju bojenje od ličenja - boje zidove, a liče drvenariju. soboslikari i ličioci, soboslikarski i ličilački radovi, itd. Onda u opisu napišu: struganje, gletanje, farbanje, unutarnja toplinska izolacija, rabiciranje, obrada nakon ugradnje PVC-a. Pa se ti misli.

[panorama]

Didi kaže:

HJP navodi sve što se u jeziku pojavljuje, bilo to standardno ili ne. Nesustavan je - piturati i ne spominje iako ga na drugome mjestu navodi. Uzgred, majstori, kada se potrude oglas napisati kakvim-takvim standardom, razlikuju bojenje od ličenja - boje zidove, a liče drvenariju. soboslikari i ličioci, soboslikarski i ličilački radovi, itd. Onda u opisu napišu: struganje, gletanje, farbanje, unutarnja toplinska izolacija, rabiciranje, obrada nakon ugradnje PVC-a. Pa se ti misli.

Sve to liči jedno na drugo...

[Didi]

panorama kaže:

Sve to liči jedno na drugo...

Sliči.