Udruga Franak (i povezane rasprave o CHF te CHF-kreditima)

[schneflitchen]

nixarch kaže:

http://vijesti.hrt.hr/276628/i-druga...editi-banke-23

Ništetnost!!!!!
To je to

[registriran_clan]

Ništetnost??? Jel ja to dobro vidim?

[nixarch]

schneflitchen kaže:

Ništetnost!!!!!
To je to

Ufff, malo sam provjerio prema onoj fotki naslovnice presude.
Dakle, presuda je iz 2013 (!!!), Županijski sud u Vukovaru je poništio
temeljem žalbe (valjda od strane HYPO) pa je ponovljeno suđenje
početkom ove godine na Općinskom u Županji.
Taj postupak još nije završen, a zadnja rasprava je bila za 11.3. i nije održana
već odgođena...

Da li je moguće da je u 6 dana i ta rasprava održana i da je sudac donio na toj raspravi već odluku!?

Summnjam..., ali opet čemu ovaj članak onda?

Nažalost, sudstvo x novinarstvo = shizofrenija

[schneflitchen]

hoće li se ostvariti ona poslanica the Bohe da će banke iskoristiti sve moguće pravne naćine kako bi zaštitile svoje interese, samo da umjesto imenice banka umetnemo imemicu klijent. Gospon neće naravno imati ništa protiv zaštite svojih interesa i na suprotnoj strani ne?
a ja sam odavno rekla da božji mlinovi sporo melju ali melju bez prestanka.
pričekajmo još malo, svakom presudom puno smo jači, a kad padne prva pravomočna bit će to dernek za pamčenje.
pa nije da ovo nismo očekivali, samo nismo vjerovali da je i kod nas ostvarivo u ovom mileniju.

[schneflitchen]

nixarch kaže:

Ufff, malo sam provjerio prema onoj fotki naslovnice presude.
Dakle, presuda je iz 2013 (!!!), Županijski sud u Vukovaru je poništio
temeljem žalbe (valjda od strane HYPO) pa je ponovljeno suđenje
početkom ove godine na Općinskom u Županji.
Taj postupak još nije završen, a zadnja rasprava je bila za 11.3. i nije održana
već odgođena...

Da li je moguće da je u 6 dana i ta rasprava održana i da je sudac donio na toj raspravi već odluku!?

Summnjam..., ali opet čemu ovaj članak onda?

Nažalost, sudstvo x novinarstvo = shizofrenija

istina, sutra očekujem niz naslova i blata protiv frankera, banke će opet par dana orgijat preko satelita tzv. novinara

ali uzalud vam trud sviraći.....ja već razmišljam o tamburašima

[schneflitchen]

ništetnost je Dobronićeva na desetu. jackpot!!

[schneflitchen]

ako niste do sada imali odvjetnika, investirajte u najboljega...... platit će ga banka!!!!

[xstrom]

No krenimo,apaurin za hatere,štivo za suce
1.dio
"Kako podesiti kamate?
Goran Aleksić
16.03.2015.
Osvrt na presudu kojom je odbačen zahtjev za isplatu preplaćenih kamata u slučaju Franak.
Nedavno je na zagrebačkome Općinskom sudu donesena nepravomoćna presuda kojom je odbijen zahtjev tužitelja da mu banka isplati preplaćene iznose kamata uslijed nezakonitih povećanja kamata. Dužnici s nezakonito ugovorenim kamatama, među koje spadam i ja, ostali su nemalo iznenađeni jednom takvom presudom, jer su svi bili uvjereni kako je pravomoćna presuda Visokoga trgovačkog suda iz 2014. godine garancija za uspjeh u sudskome sporu. Sud je nepravomoćnom presudom potvrdio da je ugovorena odredba o promjeni kamate odlukom banke nepoštena, da je ona ništetna, da je tužitelj oštećen, pozvao se i na presudu VTS-a, i na prijašnju presudu Suda časti HGK-a u slučaju Dadić, i na presudu Europskoga suda pravde C-26/13 – međutim, unatoč svemu tome na kraju je odbijen zahtjev za isplatu. Obrazloženje je Zagrebački suci možda već imaju između sebe dogovoreni smjer kojim će krenuti u presuđivanju protiv banaka. Ako je tako, onda je to jako lošesljedeće – Sud nema elemente na temelju kojih bi mogao izračunati i odrediti promjenu i razdoblja promjene kamate, dakle nema elemente za podešavanje kamate, pa stoga odlučuje da se preplaćena kamata ne može isplatiti. Sve je to presuđeno unatoč potvrđenoj činjenici da je tužitelj oštećen.

Nakon mojeg četverogodišnjeg praćenja i aktivnog sudjelovanja u aktivnostima u vezi sa slučajem Franak, tijekom kojeg sam se konzultirao s odvjetnicima, pravnicima i ekonomistima o raznim pravnim i ekonomskim začkoljicama vezanim za kredite s valutnom klauzulom CHF i promjenjivom kamatnom stopom koja se mijenja odlukom banke, ostao sam nemalo iznenađen konkretnom nepravomoćnom presudom.

Bio sam uvjeren da je isplata preplaćenih kamata gotova stvar, samo podigneš tužbu, pozoveš se na zakone, na presude VTS-a i ECJ-a, sud potvrdi ništetnost promjena kamata i dosudi mi izračunanu preplatu na temelju razlike iznosa naplaćene i redovne ugovorene kamate zajedno sa zateznom kamatom. Zbog svega toga je presuda Općinskoga suda u Zagrebu za mene poprilično šokantna.

Slučajno ili ne, konkretna nepravomoćna presuda poklapa se s tezama jednoga znanstvenog rada.

Naime, na jednome pravnom seminaru održanom prošle godine u Opatiji, svoj znanstveni rad pod nazivom Promjenjive kamate, devizna klauzula i klizna skala iznio je i prof. dr. sc. Petar Miladin sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta – profesor na Katedri za trgovačko pravo.

Odmah moram napomenuti da se u konkretnoj situaciji ne radi o trgovačkome, već isključivo o građanskome pravu, budući da konkretni odnos ugovaratelja u potrošačkim kreditima čini odnos potrošača i banke. Dakle, to je odnos potrošača i trgovačkog društva odnosno trgovca, a to Ako Sud odbija zahtjev tužitelja da se kompletna odredba o promjenjivoj kamati proglasi ništetnom, onda je trebao umjesto predložene presude presuditi da je čitav ugovor ništetannikako nije odnos dvaju trgovačkih društava. Stoga se nikakvo trgovačko pravo ne primjenjuje na jedan takav odnos.

Profesor Miladin o promjenjivoj kamati u svojem radu između ostaloga piše:

da ugovaranje promjenjive kamate bez odredaba o podešavanju kamate ne znači da je odredba o promjenjivoj kamati ništetna,
da je uslijed nedostatne odredbe o promjeni kamate nastala pravna praznina koju valja dopuniti dodatnim tumačenjem o podešavanju promjene kamate,
da ugovor zbog te nedostatne odredbe nije ništetan, jer promjenjiva kamata nije zabranjena sama po sebi, pa stoga ugovor može opstati unatoč tome što je odredba o promjeni kamate odlukom banke nepoštena i ništetna,
da tužitelj nema pravo tražiti razliku između iznosa naplaćene i početne kamate, jer ugovorom nije ugovorena fiksna kamatna stopa,
da se postavlja pitanje što bi ugovorne strane ugovorile da su znale da je ugovorna odredba o promjeni kamate odlukom banke ništetna i kako riješiti dopunsko tumačenje ugovora u vezi s time,
da se banci ne može dopustiti da ona jednostrano odredi stopu promjenjive kamate, ali to pravo nema niti dužnik,
da se pri određivanju dopunskoga tumačenja valja držati pravila savjesnosti i poštenja te istražiti zajedničku namjeru ugovaratelja u sklopljenome ugovoru,
da je ključan parametar u kamati referentna kamatna stopa koja mora biti javno objavljena i dostupna ugovarateljima, da ona mora biti neovisna o volji ugovaratelja,
da se kod podešavanja mora primijeniti pravilo ekvivalentnosti, a to znači da banka mora podešavati kamatu i u korist dužnika, ako se tako to utvrdi na temelju elemenata za podešavanje,
da kod dopunskoga tumačenja valja uvažavati tržišne uvjete pod kojima banka nabavlja kapital, pa u vezi s time spominje CDS kao parametar,
da je potrebno utvrditi sudski jesu li se banke rukovodile opravdanim razlozima kod povisivanja kamata….
Minimum koji je sud trebao napraviti, ako je htio presuditi u duhu zakona i u duhu pravičnosti, jest traženje načina da se utvrdi način promjene kamate i onda taj način primijeniti od početka ugovornog odnosa uz podešavanje otplatnih planova u skladu s tako pronađenim rješenjemZagrebački Općinski sud presudio je vrlo slično navodima profesora Miladina, a presudio je:

da je ugovorna odredba o promjeni kamate odlukom banke nepoštena
da je takav način promjene kamate ništetan,
da je tužitelj oštećen,
da sud nema na temelju čega odrediti način promjene kamate,
da unatoč šteti koju tužitelj trpi, promjenjiva kamata nije zabranjena i stoga ona ostaje u ugovoru valjana te se tužitelju odbija isplata preplaćenih iznosa kamata, jer Sud ne može utvrditi način promjene kamate.
Nakon takve odluke Suda, zaključujem da zagrebački suci možda već imaju između sebe dogovoreni smjer kojim će krenuti u presuđivanju protiv banaka. Ako je tako, onda je to jako loše.

Moram reći da se s nekim zaključcima profesora Miladina slažem, ali s nekima, i to onima najvažnijima, uopće se ne slažem.

Pitam se – kako je moguće da je promjenjiva kamata važeća, ako ne postoje u ugovoru podaci na temelju kojih se kamata mijenja. Naime, člankom 272. Zakona o obveznim odnosima jasno je propisano:

Kad je činidba odrediva

Članak 272.

(1) Činidba je odrediva ako ugovor sadrži podatke s pomoću kojih se može odrediti ili su strane ostavile trećoj osobi da ju odredi.

(2) Ako ta treća osoba neće ili ne može odrediti činidbu, ugovor je ništetan.

Iz svega toga proizlazi – ako je Sud utvrdio da je odredba o promjenjivoj kamati ostala na snazi, a nisu ugovoreni elementi odnosno podaci na temelju kojih se kamata mijenja, onda je ipak i ta odredba ništetna na temelju članka 272. Zakona o obveznim odnosima – prema tome, cijeli je Sud nema elemente na temelju kojih bi mogao izračunati i odrediti promjenu i razdoblja promjene kamate, dakle nema elemente za podešavanje kamate, pa stoga odlučuje da se preplaćena kamata ne može isplatitiugovor ništetan. Ili valja na temelju ništetne ugovorne činidbe o promjenjivoj kamati cijeli ugovor proglasiti ništetnim ili ništetnu ugovornu činidbu valja zamijeniti valjanom odredbom.

Sud je utvrdio da je tužitelj oštećen, ali ne odobrava isplatu. Minimum koji je sud trebao napraviti, ako je htio presuditi u duhu zakona i u duhu pravičnosti, jest traženje načina da se utvrdi način promjene kamate i onda taj način primijeniti od početka ugovornog odnosa uz podešavanje otplatnih planova u skladu s tako pronađenim rješenjem. Ako toga rješenja nema, onda je ugovor ništetan. Umjesto toga, Sud odbija isplatu preplaćenog iznosa kamata i ne traži utvrđivanje načina promjene kamate. Ako Sud odbija zahtjev tužitelja da se kompletna odredba o promjenjivoj kamati proglasi ništetnom, onda je trebao umjesto predložene presude presuditi da je čitav ugovor ništetan – pa prepustiti tužitelju da se žali na takvu presudu, ako mu ne odgovara da svatko svakome vrati ono što je primio. Naime, kod ništetnosti ugovora smatra se da ugovora nije niti bilo, pa stoga nema niti posljedica koje iz ugovora proizlaze i na kraju svaka ugovorna strana onoj drugoj ugovornoj strani mora vratiti što je od nje primila.

[xstrom]

2 dio

"Profesor Miladin spominje sporni CDS kao tržišni element u kamati. CDS kao promjenjivi parametar ne postoji u Zakonu o potrošačkom kreditiranju. CDS nema nikakve veze s našim kreditima. S druge strane, čak i da ima ikakve veze, CDS nije podatak do kojeg prosječni dužnik može doći na jednostavan način. Osobno sam postavio pitanje banci s kojom imam zaključen kreditni ugovor gdje bih mogao pronaći podatke o CDS-u, na što sam dobio odgovor da se ti podaci moraju platiti odnosno da se do njih ne može jednostavno javno doći, dok zakon propisuje da ugovoreni podaci moraju biti jasni i razumljivi prosječnom potrošaču. Znam iz drugih izvora da je CDS u RH znao biti i preko 10, a kamata je bila za to vrijeme 5-6 posto - kakve veze onda jedan takav parametar ima s kamatom? Uostalom, niti Zakonom o potrošačkom kreditiranju nije propisano da CDS može biti promjenjivi parametar u kamati. Tih tvrdnji o CDS-u kao parametru koji određuje kamatu naslušali smo se od naših dičnih bankara i njihovih ekonomskih analitičara. Je li možda profesor Miladin na neki način nagovoren da se bavi temom promjenjive kamate, gotovo neposredno nakon pravomoćne presude u slučaju Franak? Sve te njegove teze vrlo su slične tezama bankara, osim što su profesorove teze vrlo detaljno znanstveno obrazložene. Međutim – one su obrazložene prije svega sa stanovišta profesora trgovačkog prava te su na ugovorne odnose trgovačkih društava njegove teze itekako primjenjive, dok za odnose potrošača i trgovaca ipak vrijede neka druga pravila ponašanja. Kako je moguće da o budućim građanskim sporovima kao pravni autoritet na seminaru govori profesor trgovačkog prava? Ima li ikakve veze s time možda bankarski PR, koji je naizgled nenametljiv, ali je sveprisutan.

Zaključujem:

Sudski sporovi u vezi s nezakonitim kamatama sporovi su koji se tiču isključivo građanskoga prava, jer radi se o odnosu potrošača i trgovca, a ne o odnosu dvaju trgovaca. Radi se o ugovornim odnosima koji su propisani Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o zaštiti potrošača, a ne Zakonom o trgovačkim društvima. Rad profesora Miladina primjenjiv je po mojem mišljenju u sporovima između trgovačkih društava, a nikako nije primjenjiv na pravne odnose tih društava odnosno banaka i potrošača.
Sud ne bi trebao uopće uzimati u obzir teze profesora Miladina, mada on jest pravni autoritet za trgovačko pravo. Profesor Miladin je znanstvenik teoretičar, i ne vjerujem (ali ne znam) da se ikada bavio suđenjem ili odvjetničkim obranama u sudskim procesima. Sud mora biti neovisan u svojem rasuđivanju i presuđivanju, a posebice mu na prvome mjestu trebaju biti zakoni i sudska praksa, pa unatoč tome što mi možda i nemamo zasad zadovoljavajuću sudsku praksu – takva praksa postoji u okruženju, što u zemljama EU-a (Mađarska i ECJ), što u bivšem zajedničkom prostoru s kojim dijelimo gotovo identičnu pravnu regulativu (Srbija, BiH – gdje već postoji na desetke i stotine donesenih presuda u korist dužnika, i to na vraćanje preplaćenih kamata i na ništetnost kompletnoga ugovora o kreditu).
Moguće je čak i postaviti tužbu na način kako to pretpostavlja profesor Miladin, da se zahtijeva podešavanje kamate od početka i da se onda isplata preplate obavi na temelju tako dobivene razlike. Takav način određivanja kamate već je poznat, primijenjen je u Republici Srbiji na zakonskome nivou, još 2011. godine. Tamo je tada određeno da se u svim kreditima bez ugovorenih parametara mora odrediti fiksnu maržu na temelju razlike početne kamate i početne vrijednosti promjenjivog parametra, a to je u CHF kreditima uglavnom CHF Libor – nikakav CDS ne dolazi u obzir.
U skladu sa svime navedenim, nadam se da većina sudaca općinskih sudova ipak neće presuđivati kao što je presuđeno nedavno u Zagrebu te da su moje sumnje u razgovore i dogovore zagrebačkih sudaca ipak neosnovane, mada oni svakako imaju pravo vijećati i razgovarati o predmetima koji su slični.

Nadam se da će suci uzimati u obzir činjenicu da je banka bila u obvezi ugovoriti promjenjivu kamatu pravilno, da je bila u obvezi poznavati odredbe članka 272. Zakona o obveznim odnosima o odredivosti ugovornih činidaba te odredbe članka 1022. toga zakona koje kažu da se sve u kreditima mora ugovarati pisanim putem – dakle, da nije moguće jednostrano bez aneksa ugovora mijenjati kamatu. Banka je to morala znati i primijeniti, a klijent nije morao o tome znati ništa – jer klijent nije trgovac, nego potrošač. A potrošač mora biti od strane trgovca upoznat sa svime što je bitno za proizvod, u konkretnome slučaju taj proizvod je kredit, potrošač kupuje kredit – cijena kredita je kamata, a elementi za promjenu kamate su neizostavni ugovorni elementi – ako tih elemenata nema – ugovor je ništetan, ili kamata odnosno cijena kredita mora biti fiksna.

Vjerujem da će Županijski sud svakako presuditi da se konkretnome tužitelju mora isplatiti preplaćeni iznos kamate zajedno s propisanom zateznom kamatom, jer svako drugo rješenje bilo bi teško kršenje i prava i pravde. Ili će vratiti predmet na prvostupanjski sud i zahtijevati da se odrede uvjeti promjene kamate – a jedini mogući način jest određivanje marže na temelju razlike redovne kamate i vrijednosti CHF Libora u vrijeme ugovaranja kredita.

Ostaje mi da se nadam u razum i pravičnost sudaca te da neće presuđivati drastično drugačije nego suci u svim zemljama koje nas okružuju.
Suci – na vama je red.
Pokažite da vrijedi sentenca iz rimskoga prava – Jus est ars boni et aequi, ali i Quod ab initio vitiosum est non potest tractu temporis convalescere – drugim riječima, da bismo ono što na početku ne valja popravili, moramo se vratiti na početak i nevaljanu stvar od početka korigirati u valjanu.

[Firmin]

registriran_clan kaže:

Pametni su oni što ispod mosta spavaju.

Još bolje, pametni su oni koji su dobili stan od roditelja, babe i dede itd...ili oni koji su solo pa žive u garsonijerama...ko jebe ekipu koja ima djecu i koja nije ništa nasljedila. Pohlepna gamad.

[franack]

Banana10 kaže:

Mislim da nije Franack govorio o pretvorbi u kunske kredite i kunskoj kamati, nego o ostanku u franku sa nižom kamatom i sudskim povratom preplaćene kamate u kunama (ili francima svejedno).

Ta varijanta bi npr. onima koji žele ostati u stanu možda bila u redu jer je tada važna samo niža rata (+eventalni povrat preplaćene kamate) bez obzira na stanje preostale glavnice, dok je onima koji se žele riješiti stana i vratiti kredit prodajom cilj smanjiti preostalu glavnicu.

Pa naravno, ostanak u francima, ali sa kamatom kako sam i naveo, Libor bi trebao predstavljati stvarni trošak banke (oni su ga prihvatili sa 01.01.2013 kad su u obavijesti napisali da je on sastavni dio moje kamate) pa zato ne vidim zašto ne ugovorena kmt - tadašnji libor + sadašnji liboru

Neka me netko demantira ako nisam u pravu.

[Bobono]

Firmin kaže:

Još bolje, pametni su oni koji su dobili stan od roditelja, babe i dede itd...ili oni koji su solo pa žive u garsonijerama...ko jebe ekipu koja ima djecu i koja nije ništa nasljedila. Pohlepna gamad.

Pa valjda baš ako imaš djecu nećeš ići neodgovorno špekulirati kamatom i tečajem na rok od gotovo pola ljudskog života...

[xstrom]

ili slučajno "špekulirat" pa imat djecu za cijeli život

[franack]

Bobono kaže:

Pa valjda baš ako imaš djecu nećeš ići neodgovorno špekulirati kamatom i tečajem na rok od gotovo pola ljudskog života...

Bobono o kakvim ti špekulacijama pričaš pa mi bi trebali biti uređeno=regulirano tržište kao i druge države EU, pa imam prijatelje u Njemačkoj koji su digli kredit i znaju što ih čeka i koliko će ih to koštati, ovdje je problem inženjeringa i neregulacije od strane institucija, pa ne mislim ne vraćati kredit, i nije mi u primisli da će mi netko dati novce bez kamate, nije mi jasno koje konstatacije izvodiš?

[Bobono]

franack kaže:

Bobono o kakvim ti špekulacijama pričaš pa mi bi trebali biti uređeno=regulirano tržište kao i druge države EU, pa imam prijatelje u Njemačkoj koji su digli kredit i znaju što ih čeka i koliko će ih to koštati, ovdje je problem inženjeringa i neregulacije od strane institucija, pa ne mislim ne vraćati kredit, i nije mi u primisli da će mi netko dati novce bez kamate, nije mi jasno koje konstatacije izvodiš?

Regulirano tržište? Oksimoron.

Pod špekulacijom mislim na činjenicu da ste uzeli kredite u stranoj valuti (svjesni da se tečaj mijenja - čak i sama riječ "tečaj" indicira nešto fluidno, što teče, što je promjenjivo) i s promjenjivom kamatnom stopom (odnosno svjesni da se i ona može promijeniti). Uzeli ste ih jer su u trenutku potpisivanja ugovora bili znatno jeftiniji od sigurnijih kredita (kunskih s fiksnom kamatnom stopom), svjesni da se ključne varijable (tečaj i kamatna stopa) mogu promijeniti, ali ste na račun "zarade" (odnosno razlike u cijeni u odnosu na skuplje, ali sigurnije kredite) odlučili igrati na vjerojatnost da se one neće značajnije mijenjati. To je špekulacija, a druga strana špekulacije je pohlepa...

[franack]

Bobono kaže:

Regulirano tržište? Oksimoron.

Pod špekulacijom mislim na činjenicu da ste uzeli kredite u stranoj valuti (svjesni da se tečaj mijenja - čak i sama riječ tečaj indicira nešto fluidno, što teče, što je promjenjivo) i s promjenjivom kamatnom stopom (odnosno svjesni da se i ona može promijeniti). Uzeli ste ih jer su u trenutku potpisivanja ugovora bili znatno jeftiniji od sigurnijih kredita (kunskih s fiksnom kamatnom stopom), svjesni da se ključne varijable (tečaj i kamatna stopa) mogu promijeniti, ali ste na račun "zarade" (odnosno razlike u cijeni u odnosu na skuplje, ali sigurnije kredite) odlučili igrati na vjerojatnost da se one neće značajnije mijenjati. To je špekulacija.

Želiš reći da bi npr. onom koji je uzeo na polici jeftiniji proizvod (koji k tome nije u skladu sa zakonskim propisima tržišta, sadrži nedozvoljene tvari) u odnosu na druge ponuđene - skuplje, bilo prikladno reći prilikom povrata kad je ustanovio na neki način da to nije to - gle trebao si uzeti skuplji proizvod pa ti se to ne bi dogodilo mi ti tu sad ne možemo pomoći, sam se snalazi.

Je li i to špekulacija po tvojoj teoriji?

[pero1910]

Dakle, svugdje u uređenim državama, u slučaju uzimanja povoljnijeg kredita, odnosno kredita s manjom kamatnom stopom, ulaziš svjesno u rizik da ti se rata poveća 100% pa i više.

Pa zašto bi netko prilikom uzimanja kredita morao ulaziti u mogućnosti promjene tečaja i kamata. Kroz period od 30 godina, moglo se (i još se može)isto dogoditi s eurom, a šta bi onda pričali...opet tko vam je kriv, samo u malo većem broju.

[franack]

pero1910 kaže:

Dakle, svugdje u uređenim državama, u slučaju uzimanja povoljnijeg kredita, odnosno kredita s manjom kamatnom stopom, ulaziš svjesno u rizik da ti se rata poveća 100% pa i više.

Pa zašto bi netko prilikom uzimanja kredita morao ulaziti u mogućnosti promjene tečaja i kamata. Kroz period od 30 godina, moglo se (i još se može)isto dogoditi s eurom, a šta bi onda pričali...opet tko vam je kriv, samo u malo većem broju.

Pero, slažem se da preuzimaš rizik da ti se poveća rata ali ne na način da netko danas odluči da će ti se sutra rata povećati zbog "majci banci u Italiji treba 350 mil. eura jer je odlučila implemetirati novi informatički sustav"

[Bobono]

franack kaže:

Želiš reći da bi npr. onom koji je uzeo na polici jeftiniji proizvod (koji k tome nije u skladu sa zakonskim propisima tržišta, sadrži nedozvoljene tvari) u odnosu na druge ponuđene - skuplje, bilo prikladno reći prilikom povrata kad je ustanovio na neki način da to nije to - gle trebao si uzeti skuplji proizvod pa ti se to ne bi dogodilo mi ti tu sad ne možemo pomoći, sam se snalazi.

Je li i to špekulacija po tvojoj teoriji?

Ma što to nedozvoljeno vaši ugovori sadrže? Varijabilna kamatna stopa je savršeno legalan faktor u ugovorima, isto kao i valutna klauzula. Bili ste u punini svjesni i mogućnosti promjene tečaja i mogućnosti promjene kamatne stope, ali ste naprosto špekulirali da do njih neće doći (barem ne na vašu štetu).
Ne kažem da ste trebali uzeti skuplji proizvod. To nije jedina alternativa. Mogli ste ga uzeti, da, pa bi vas sada bolilo uho za švicarac. Mogli ste i otvoriti štednju s višekratnim uplatama i štediti to što svaki mjesec dajete za ratu kredita. Mogli ste koješta, ali ste se svjesno odlučili za švicarac koji je tada bio jeftin i stabilan.

[Marko Rihtar]

Bog daj!

evo friskih informacija sa vecerasnje tribine Udruge Franak.

Prvo, one informacije oko 22% bla bla to su sve spinovi.
Kazu u UFu da takvi koncepti nisu uopce spominjani na pregovorima.

Ovo je prepiska sa letka koji sam dobio tamo. Pisem samo najbitnije...

"Ponuda banaka je da se glavnica duznika kredita s CHF klauzulom izjednaci sa glavnicom kredita s klauzulom u EUR - sadasnje stanje glavnice kao da su istovremeno podignuti i otplacivani.

Primjer kredita podignutog na pocetku 2007 godine u iznosu od 100 000 EUR:

Rok otplate kredita: do 15 godina
Glavnica na pocetku (HRK): 734 508
Glavnica na pocetku (CHF): 160 680
Preostalo rata za otplatu: 83
Sadasnja glavnica u CHF: 89 002
Sadasnja glavnica u HRK po tecaju 6,39: 568 721
Sadasnja glavnica u HRK po tecaju 7,15: 636 363

Sadasnja stanje glavnice kredita EUR u EUR: 57 131
Sadasnja stanje glavnice kredita EUR u HRK: 439 909

Prema primjeru u tablici, glavnica kredita bi se svela na kunske iznose u donjem redu ovisno o roku otplate. Banke su ponudile konverziju i svodjenje glavnice kredita uz valutnu klauzulu EUR i nastavak otplate po trzisnim uvjetima tih kredita"

Bilo je jos 3 primjera za kredite do 20 godina, do 25 godina i do 30 godina.

Znaci, kamata je promjenjiva cca 5,5%+ i ako se za par godina desi da EUR odleti kao sto je CHF, onda vise nema "pomagajte drugovi".
Uglavnom totalno smo podlozni trzistu bez ikakve zastite.