Bizant - Istočno Rimsko carstvo - tisućljetno carstvo

[E-Absynthe]

29.svibnja 1453 godine pao je Konstantinopol.
53.000 civila i vojnika palo je u osmansko zarobljeništvo.
Time je okončano postojanje Bizanta - Istočnog Rimskog Carstva.

Navodno su u paleži, pljački i turskom nastrtaju uspjeli pobjeći članovi vladarskih obitelji; 6 Paleologa, 2 Kantakuzena, 2 Komnena, 2 Laskarisa i 2 Notarasa. S time da je Loukas Notaras bio upravitelj Dvora s titulom velikog vojvode.
Oni su na đenoveškoj lađi, kojom je zapovjedao kapetan Zorzi Dorria, uspjeli izbjeći na Hios i Kretu, a odande su otišli na Krf i Apenine.

Pad Konstantinopola je započeo kada je papa pokrenuo IV.Križarski rat i kada je pristigla razularena banda zauzela grad i opljačkala ga uz silan masakr stanovništva.

Filozof, bibliofil, diplomat i estet car Emanuel II Paleolog (1391-1425) imao je 40 godina kada je postao vladar.
Održavao je uravnotežene odnose sa Rimom i evropskim vladarima i Turcima.
Kada je u 74 godini doživio moždani udar, zaredio se i postao monah pod imenom Matthias, da bi ubrzo umro.
Imao je 6 sinova sa raškom/srpskom princezom Jelenom/Helenom iz kuće Dragaš. Naslijedio ga je najstariji Ivan VIII (1425-1448).

Ivan VIII bio je aristokrat, druželjubiv, volio je glaznu, bio je tajanstven, bio je ratnik i lovac. Bio je gorljiv zagovornik ujedinjena Rimokatoličke i pravoslavnih crkava. 3 puta se vjenčavao, ali nije imao potomaka. Zbog toga što je bio naklonjen Rimokatoličkoj crkvi, nije bio počašćen ceremonijom cara kada je umro.
Ivan VIII Paleolog pouzdao se u najstarijeg od preostale braće, Konstantina. Prema oporuci, Konstantin je postao prijestolonasljenik iako se brat Dimitrius usprotivio pa je njihova majka Jelena/Helena Dragaš umirila sukob.
I brat Tomas se pokušao dočepati prijestolja.

Udovica Emanuela II podržavala je Konstantina, svog najdražeg sina.
O tom je razvoju događaja obavijestila turskog vladara Murata II.
Između Konstantina XI i braće trajala je neprestana napetost.
Dok je car branio Konstantinpol od turske najezde, braća su činila spletke. Kada je pao Konstantinopol, braća su postali despoti Peloponeza koji su plaćali danak Turcima.

Tomin sin Andronik, zakoniti nasljednik bizanstkog prijestolja prodao je svoja nasljedna prava francuskom kralju Karlu VIII.
Konstantin XI., u 44 godini je postao carem i vladao je 1449-1453.
Car Konstatin XI., imao je nekoliko žena koje su umrle, pa se na koncu usmjerio na maćehu Mehmeda Osvajača, Maricu Branković.
Ona je nakon smrti Murata II, svog supruga i Mehmedovog oca, vratila kući u Rašku na dvor raškog/srpskog despota Đurađa Brankovića.
Ista je obitelj bila u srodstvu sa Paleolozima.
Isti car je protežirao ujedinjenje Rimokatoličke i pravoslavnih crkava. Ujedinjenje bi osiguralo podršku Bizantu pred turskom opasnošću.

Bizant je bio izravni nasljednik helenskog svijeta i istočnog rimskog carstva.
Praveći se da podržava carevu politiku zbližavanja rimokatoličke kurije i pravoslavnih crkava, carev general Dvora Loukas Notaras je izjavio;
„Radije bih u svojem gradu vidio imamov turban nego mitru rimokatoličkog biskupa..“
Mehmedu Osvajaču papa je poslao poruku; Majka ti je krščanka/hriščanka, pridruži nam se i zavladaj Evropom.

Ipak, bizantski carevi nisu živjeli dugo i sretno što se očekuje od vladara.

Caru Mauriciusu prerezan je grkljan 602 godine.
Car Foka raskomadan je 610.
Car Heraklis umro je 641 od mučenja.
Car Konstantin III.otrovan je 641.
Car Konstantin II. pretučen je 668 godine.
Carevima Leontisu i Tiberiusu odrubljene su glave 705.
Cara Justinianu II. odrubljena je glava 711.
Caru Filipu iskopane su oči 713.
Caru Konstantinu VI. Iskopane su oči 797.
Car Leon izboden je 708.,a potom mu je odrubljena glava.
Car Mikhaelis izboden je 867.
Car Konstantin VII. otrovan je 959.
Car Roman III. otrovan je 963.
Car Nikefor II. bio je 969.prvo je izbičevan, a zatim mu je odrubljena glava
Cr Ivan I. otrovan je 976.
Car Roman III. bio je 1034. Pprvo otrovan, a zatim zadavljen.
Caru Mikhaelisu V. iskopane su oči.
Car Roman IV. otrovan je 1071. nakon što su mu iskopane oči.
Car Alexis II. bio je 1183 godine zadavljen, a zatim mu je odrubljena glava.
Car Andronik I. bio je 1185. mučen, a onda raskomadan.
Caru Isaaku II. iskopane su oči 1193 godine.
Car Alexis IV. zadavljen je 1204.
Cr Ivan IV. oslijepljen je 1261.
Prema uputama cara Ivana V. i željama Osmanlija 1374 godine djelomično su oslijepljeni njegov sin Andronik IV. i unuk Ivan VII.

Danas Konstantinopol tj.Istanbul skriva povijest Bizanta;

Džamija Imrahor – crkva Sv.Ivana Krstitelja
Džamija Molla Gurani – crkva Sv.Teodora
Džamija Fethija – crkva Sv.Pammakaristos
Džamija Gul – crkva sv.Teodosia
Džamija Zeyrek – crkva Isusa Pantokratora
Džamija Kalenderhane – crkva sv.Akatalepotosa.

Za današnje vladare, nasljednike Bizanta spominju se potomci, Stelios Moras, predstavnik obitelji Kantakuzen, rođen 1949.
Predstavnik obitelji Komnena je Dimitrios Ninis rođen 1940.

[lavore]

Na današnji dan iz povijesti Bizanta:

533. - Vojska Bizanta pod zapovjedništvom vojskovođe Belisara, koju je poslao car Justinijan I, ušla je u Kartagu, zauvijek uništeno tamošnje Vandalsko kraljevstvo.
668. – Eastern Roman Emperor Constans II is assassinated in his bath at Syracuse, Italy.
994. – Major Fatimid victory over the Byzantine Empire at the Battle of the Orontes.

[MechaLiver]

A ja mislio da je to carstvo imalo kontinuitet ab urbe condita. Eto, učiš dok si živ.

[Crni jahac]

Bizant nebi trebao držati ime Istočno Rimsko Carstvo barem ne nakon 6. stoljeća jer kasnije više nisu imali skoro nikakve sličnosti sa nekadašnjim Rimskim Carstvom. Također nisu bili moćni kao što se priča, jedna vrlo precijenjena država.

[Zoran Oštrić]

Crni jahac kaže:

Bizant nebi trebao držati ime Istočno Rimsko Carstvo barem ne nakon 6. stoljeća jer kasnije više nisu imali skoro nikakve sličnosti sa nekadašnjim Rimskim Carstvom. Također nisu bili moćni kao što se priča, jedna vrlo precijenjena država.

Oni su sebe same zvali Rimsko carstvo i imali su za to legitimitet i povijesni kontinuitet. A općih ocjena o državi koja je trajala gotovo tisuću godina nešto su što bi laici trebali izbjegavati.

[lijencina1]

Crni jahac kaže:

Bizant nebi trebao držati ime Istočno Rimsko Carstvo barem ne nakon 6. stoljeća jer kasnije više nisu imali skoro nikakve sličnosti sa nekadašnjim Rimskim Carstvom.

Kojim "nekadašnjim" Carstvom?

Onim za doba Augusta, gdje je car "prvak Senata"?
Trajanovim, teritorijalno najvećim?

Stabilnim za vrijeme Antonina?

Carstvom u permanentnom građanskom ratu u 3. st.?

Dominatom i tetrarhijom za i poslije Dioklecijana?

Kao što vidiš, ni Rimsko Carstvo nije bilo slično-Rimskom Carstvu

[Michael Collins]

Crni jahac kaže:

Bizant nebi trebao držati ime Istočno Rimsko Carstvo barem ne nakon 6. stoljeća jer kasnije više nisu imali skoro nikakve sličnosti sa nekadašnjim Rimskim Carstvom. Također nisu bili moćni kao što se priča, jedna vrlo precijenjena država.

Prije bih rekao podcjenjena.

A imali su uspone i padove, ali su itekako znali biti mocni.

[Nosonja_]

Stalno se spominju križari i njihovo osvojanje Konstantipolisa kao uzrok naglog slabljenja Bizantskog/Romejskog carstva. To je vrlo površno i pristrano gledanje, a osim otvarača ove teme takvo mišljenje zastupa npr i saborski zastupnik Ivan Pernar koji je pitaj boga kako uspio na saborskoj govornici doći do teme o Križarima i Bizantu

Bizantsko/Romejsko carstvo je bilo velesila samo u ranom srednjem vijeku, to doba vežemo uz cara Justijana, ali zapravo iz doba njegove vladavie proizlaze i razlozi slabljenja carstva. Nakon uzdizanja Kalifata Bizant je zapravo samo regionalna sila, nakon bitke kod Mancikerta, Bizant više nije ni regionalna sila. Da se spase zovu upomoć zapadne kršćane koji su Selđuke značajno odbacili, tako možda bi umjesto križarskog osvajanja Konstantipolisa došlo do Seldžučkog osvajanja tog grada

[Crni jahac]

Zoran Oštrić kaže:

Oni su sebe same zvali Rimsko carstvo i imali su za to legitimitet i povijesni kontinuitet. A općih ocjena o državi koja je trajala gotovo tisuću godina nešto su što bi laici trebali izbjegavati.

Bizant je trajao koliko je trajao jer su u početku bili moćni ali kasnije nisu naišli na ozbiljnije osvajače. U početku su bili moćni i snažni, nisu ih mogli osvojiti ni Avari, Perzijanci, Arapi, Franci... svoj vrhunac su imali za vrijeme cara Justinijana... međutim kasnije su oslabili, nisu bili ni sjena nekadašnjeg Rima...

[Crni jahac]

Michael Collins kaže:

Prije bih rekao podcjenjena.

A imali su uspone i padove, ali su itekako znali biti mocni.

Pa sigurno ima ljudi koji podcjenjuju Bizamt dok ga neki precjenjuju. Itekako su bili moćni, pogotovo u doba Justinijana ali nisu bili veliki osvajači i ratnici poput Mongola, antičkih Grka...

[Wikiceha]

Nosonja_ kaže:

Stalno se spominju križari i njihovo osvojanje Konstantipolisa kao uzrok naglog slabljenja Bizantskog/Romejskog carstva. To je vrlo površno i pristrano gledanje, a osim otvarača ove teme takvo mišljenje zastupa npr i saborski zastupnik Ivan Pernar koji je pitaj boga kako uspio na saborskoj govornici doći do teme o Križarima i Bizantu

Bizantsko/Romejsko carstvo je bilo velesila samo u ranom srednjem vijeku, to doba vežemo uz cara Justijana, ali zapravo iz doba njegove vladavie proizlaze i razlozi slabljenja carstva. Nakon uzdizanja Kalifata Bizant je zapravo samo regionalna sila, nakon bitke kod Mancikerta, Bizant više nije ni regionalna sila. Da se spase zovu upomoć zapadne kršćane koji su Selđuke značajno odbacili, tako možda bi umjesto križarskog osvajanja Konstantipolisa došlo do Seldžučkog osvajanja tog grada

Prije 4. Krizarskog rata imaš i Manuela Komnena, za kojeg je Bizant bio supersila, ali i doživio Myriokephalon.
https://en.m.wikipedia.org/wiki/Byza...mnenos_dynasty
Za križarski rat, imaš pravo.
Bez zapada, Bizant bi bio u banani.

[Michael Collins]

Crni jahac kaže:

Pa sigurno ima ljudi koji podcjenjuju Bizamt dok ga neki precjenjuju. Itekako su bili moćni, pogotovo u doba Justinijana ali nisu bili veliki osvajači i ratnici poput Mongola, antičkih Grka...

Justinijan bome jeste, Italija, sjeverna Afrika, jedino s Perzijom je izvukao nekakav remi...

[Nosonja_]

Michael Collins kaže:

Justinijan bome jeste, Italija, sjeverna Afrika, jedino s Perzijom je izvukao nekakav remi...

Gledaš samo jednu stranu, ima i druga strana. Druga strana je da je Justijan iscrpio do samog kraja ljudske i sve druge moguće resurse svojim neprestanim ratovanjima. Ratova je doslovce na svim stranima carstva protiv svakoga protiv kojeg se moglo ratovati. Ratovi su ostavili teške posljedice, npr Rim nije posta beznačajno opustešeno mjesto zbog Vandala i Gota nego kasnije zbog Justijanovih ratova. Kaže se da nesreća nikada ne dolazi sama, tako je uz svo to pusto ratovanje došla i kuga koja je pokosila mnoge. Vrlo je moguće da je kuga imala takav učinak zbog negativnih posljedica stalnog ratovanja

A tu je i još jedan faktor, tj još jedna nesreća, nešto prije Justijanove vladavine izgleda da je na Islandu eruptirao golemi vulkan, ogromne količine pepela su došle do Europe i zakrile sunce zbog čega su prinosi značajno podbacili što je uzrokovalo glad i neishranjenost. Sve to ima veze s slabljenjem imuniteta i eto ti kuge...

Razdoblje Justijanove vladavine je zapravo jedno od najčemernijih razdoblja u ljudskoj povijesti

[Michael Collins]

Nosonja_ kaže:

Razdoblje Justijanove vladavine je zapravo jedno od najčemernijih razdoblja u ljudskoj povijesti

Stoji, ali kuga je sjebala sve, teško se može njega kriviti za samu epidemiju, iako ona jest navodno krenula iz Egipta.

Ratovi su ostavili teške posljedice, npr Rim nije posta beznačajno opustešeno mjesto zbog Vandala i Gota nego kasnije zbog Justijanovih ratova

Opet, Rim od 3. stoljeća gubi stanovništvo, ne treba sada i to prišiti samo Justinijanu.

[Nosonja_]

Postavlja se pitanje da li je Romejsko/Bizantsko carstvo nasljednik ili da li je dostojanstveni nasljednik Rimskog carstva??? Sam Naziv "Bizantsko carstvo" je smišljen u relativno modernom dobu jer su britanski i francuski povjesničari zaključili da Romejsko carstvo nije bilo dostojanstveni nasljednik i da ne zaslužuje da se naziva slavnim rimski imenom. Zato je carstvo nazvano po imenu malog gradića na mistu kojeg je car Konstatin dao sagraditi veličanstvenu prijestolnicu nazvanu po njemu samome. Naziv Bizant je zapravo degradirajući i zasigurno taj naziv ne vole u Grčkoj?

Ja sam suprotnog mišljenja, Romejci ili Bizantijci su pravi sljednici Rima, ali kakvog Rima? Oni nisu sljednici onog veličanstvenog Rima koji je osvojio Mediteran, koji je podiga niz građevina, unaprijedili poljoprivredu i sl, oni su sljednici onog kasnog kršćanskog degrediranog i dekadetnog Rima. U uvodnom postu se spominje niz bizantskih careva koji su skončali život u urotama, to je itekako bilo zastupljeno i prije
pada zapadnog dijela carstva. Sam zadnji car u Rimu je po mnogima bio zapravo uzarpator, dok je svrgnuti car pobjega u Salonu/Solin di biva ubijen pod čudnim okolnostima. 451-e Rimljani pobjeđuju Hune, ta značajna pobjeda nije iskorištena zbog urota u kojima su ubijeni car i njegovi ljudi koji su odnijeli tu pobjedu. Vrlo slično se ponašaju i Bizantijci, međusobno se sukobljavaju u trenucima kad im je opstanak visio od niti. Turci Seldžuci su uvidili da se u Anadoliji Bizantijci međusobno sukobljuju i da imaju priliku za napad. U bitci kod Mancekrita Seldžuci su bili znatno malobrojniji, ali su pobijedili, pa kako? Jednostavno, bili su složni dok je u bizantskoj vojsci nastao razdor, neki su napustili bojište a neki se čak priključili Seldžucima!!

Sličnu situaciju imamo i nakon križarskog osvajanja Konstantipolisa, tada nastaju dvije nove tvorevine u Maloj Aziji koje su baštinile Romejsko nasljedje, Nicejsko carstvo i Trapeuzantsko carstvo. Ove dvije tvorevine su se često sukobljavale iako su imali i zajedničke neprijatelje, Latine i Seldžuke, njihovi sukobi su prestali tek kad su Turci izbili na Crno more i više nisu bili u fizičkoj mogućnosti da se sukobe Romejci/Bizantijci su se često služili potkuplivanjem i unošenjem razdora medju neprijateljem, isto kao i "orginalni Rimljani. Ali kad su se pojavili nepotkupljivi, odani, složni i hrabri protivnici, Bizant više nije ima šanse. Ti protivnici su bili Turci Osmanlije koji će dotući tu truležinu i osnovati svoje veličanstveno carstvo

[Nosonja_]

Još po nečemu su Romejci/Bizantijci su pravi sljednici carstva, po kreiranju tj kvivotvorenju činjeničnog stanja, a pošto imamo samo njihove pisane izvore, tako su nam amanet ostavili povijesne dileme od kojih neke zasigurno nikada neće biti riješene.

Kad je Rimsko carstvo oslabilo, to su iskoristili Germani koji uspijevaju provaliti na rimski teritorij. Nakon nekog vremena Rimljani uspijevaju ih staviti pod kontrolu političkim metodama, uz naravno neizbježno potkupljivanje Rimljani i ti Germani sklapaju pakt po kojem će germani slobodno živjeti na rimskom teritoriju u skladu s svojim običajima, a zauzvrat će braniti rimske granice od neprijatelja carstva, uglavnom drugih Germana Rimljani prepravljaju povijest, tj ustvrdili su da su oni zapravo pozvali te Germane, naravno laž

Nešto vrlo slično je napravio i Bizant, u 7-om stoljeću Bizant gubi gotovo čitav Balkan zbog najezde Slavena. Mnogo godina kasnije Bizantijci ustvrđuju da su oni zapravo pozvali te Slavene, pogotovo Hrvate(ili one koji će postati Hrvati), mada su se zapravo sukobljavali s njima.

Kako nemamo drugih pisanih izvora, vrlo je teško raspravljati o tome ali priča smrdi do neba, naravno svakome koji je otvorenog uma. Hrvati ili oni koji će postati Hrvati su došli na ova područja iz istog razloga kao i sve druge skupine koje su sudjelovale u seobi naroda, jednostavno su mogli

[Crni jahac]

Bizant nikako nije bio ista država kao i Rimsko Carstvo. Može se reći da su oni nasljednici Rimskog Carstva ali ne mogu se nazvati Rimsko Carstvo. Rim gotovo nikada nije bio pod njihovom vlašću, samo jedno kratko vrijeme tako da se ne može nazvati Rimskim carstvom ni Istočnim Rimskim Carstvom kada u svom sastavu Bizant nije imao Rim. Također je s vremenom u carstvu prevladao grčki nad latinskim koji se skoro pa nije ni govorio, latinska imena su bila sve rjeđa i da ne nabrajam... Bizant je bila posebna civilizacija i nasljednici Rimskog Carstva ali ne i isto što i Rimsko Carstvo. Po meni nebi se ni trebali zvati Istočno Rimsko Carstvo iz gore navedenih razloga.

[p3ro]

Bizant je vladao i gradio na Latinskom , pričao i mislio na Grčkom te imao kršćansku dušu . Pravno je slijednik Rimskog carstva ali bilo bi pogrešno reći da je to Rimsko carstvo . Otuda i naziv Bizant , jer je specifičan u svojoj definiciji .

Što se grčkog tiče, grčki se govorio cijelo vrijeme u Istočnoj polovici carstva dok je na Zapadnu poznavanje grčkog djelio obrazovane od običnog puka .

Oni su se smatrali Rimnjanima i sigurno da su na to imali više prava od jednih Turaka ili Rusa ili Germana.

[lijencina1]

"Bizant" je pravna, kulturološka i politička slijednica Rimskog Carstva i kao takva se i zvala Rimskim Carstvom, a bome su je tako zvali i drugi (npr. Turci), a sami su se "bizantinci" nazivali Romaioi, dakle -Rimljani.

"Bizant" je pseudoznanstvena romantičarska odrednica i kao takva je-besmislena.

[Crni jahac]

lijencina1 kaže:

"Bizant" je pravna, kulturološka i politička slijednica Rimskog Carstva i kao takva se i zvala Rimskim Carstvom, a bome su je tako zvali i drugi (npr. Turci), a sami su se "bizantinci" nazivali Romaioi, dakle -Rimljani.

"Bizant" je pseudoznanstvena romantičarska odrednica i kao takva je-besmislena.

Bizant nikako nije besmislena riječ za carstvo. Besmislemo bi bilo nazvati Bizant "Istočno Rimsko Carstvo" kad većinu vremena Bizant u svom sastavu nije imao Rim, a i kad ga je imao nije bio glavni grad. U Bizantu nisu živjeli Rimljani i latinski se uglavnom nije koristio kao ni latinska imena. Međutim imaju pravo nazivati se nasljednicima Rimskog Carstva jer su iz njega potekli.