Reforma sveučilišta, titule i nostrifikacije

Od sljedeće se godine na državnoj razini ukida magisterij kao PDS. Dakle, ostaje samo doktorat. Načuo sam i da će se dodiplomski nekako reorganizirati pa će oni koji diplomiraju odmah imati titulu MrSc, kao što je to, navodno, vani. (Točno, gastarbajteri...?)
Ja sam upisao magisterij na FERu, pa sam ga sad zamrznuo. Raspitao sam se na faksu i mogu ga odmrznuti kad želim, s tim da prijelazne odredbe vrijede do 2011. Iako sam upisao zbog znanja a ne zbog titule (zaklinjem se, što je netko gore spomenuo...) ipak se sada pitam šta će mi značiti titula? Razmišljam....
Zapravo će me izjednačiti sa ovim novim, mladim, nadobudnim magistrima koji to zvanje steknu dodiplomskim studijem...što je OK, ostajem IN, barem što se titule tiče...Ak ne bude to s reorganizacijom dodiplomskih, opet sam formalno ipak više nego dipl.ing.
Iako, zaista, ali zaista nisam to upisao poradi titule nego radi znanja - nakon jednog odslušanog semestra samo sam se učvrstio u mišljenju da ću jako puno naučiti o suštini stvari, suvremenim trendovima, konceptualnom promišljanju struke, ući maximalno u dubinu, naravno sve o meni ovisi, mislim si lijepo nakupovati tih knjiga preko Amazona, barem imam stručne smjernica jer nije sam tak odabrati prave knjige između tone smeća kaj se prodaje tipa 'Naučite C++ za 21 dan i usput peći palačinke sa sirom...' i slične gluposti.
Eto malo podijelih s vama razmišljanja...

[Winona]

Radi se o tome da se slijedece godine na državnoj razini ukida magisterij kao PDS.

Tako jest vani a oni zele time hrvatske diplome prilbiziti EU standardu kako ljudi ne bi imali komplikacija oko priznavanja.

Mala je caka sto je i EU skolstvo upravo u reformi i hoce li se te dvije reforme podudarati ?

Vani se dodiplomskim studijem ovisno 8 ili 9 semestara ( mislim na DE ) stjece mr. naslov.

Zato se i moze doktorirati do 26, sto ljude u Cro - cudi.

[margarita]

Winona kaže:
Tako jest vani a oni zele time hrvatske diplome prilbiziti EU standardu kako ljudi ne bi imali komplikacija oko priznavanja.

Mala je caka sto je i EU skolstvo upravo u reformi i hoce li se te dvije reforme podudarati ?

Vani se dodiplomskim studijem ovisno 8 ili 9 semestara ( mislim na DE ) stjece mr. naslov.

Zato se i moze doktorirati do 26, sto ljude u Cro - cudi.

pa jel to znaci da svi koji zavrse faks ce bit Mr. ?

bit ce ih ko pljeve onda

[margarita]

legenda kaže:
U italiji si odma nakon faksa doktor. TAmo je svako dottore, pa opet nije ista razina. Stvar je u tome da ako vani diplomiras i dobijes titulu magistra, ti to nisi u HR, nego opet dipl.nesto kad nostrificiras. Isto vrijedi i obrnuto, uz zanemarivo polaganje razlike. A vani razlikuju Dr. i ph.D, dr je pstdiplomski, a ph.D ono sto kod nas zovu doktoratom.

Dakle: hr - dipl.nesto..............mr.................dr
npr.eng - Bachelor.............Masters......phD
De - magister...............doktor........phD

aa

znaci razlika je u nazivu ali svi imaju ista tri stupnja

[Winona]

margarita kaže:
pa jel to znaci da svi koji zavrse faks ce bit Mr. ?

bit ce ih ko pljeve onda

za Cro ti ne mogu reci jer ne znam. Za DE, nece svi biti mr.

( tj. tako je i sada onaj tko zavrsi "samo" 6 semestara je dipl. to i to - to bi mogla mozda usporediti s nasom visom- los primjer -ali kuzis) a onaj tko zavrsi puni faks ( dakle kod razlika vise i visoke skole) taj je mr.

Nasi ljudi imaju komplikacija na nekim univerzitetima kad daju diplome na priznanje. Hrvatsku reformu opravdavaju djelomicno i time da ce se reorganizacijom skolstva ti problemi zaobici jer cemo svi imati iste standarde.

Tko hoce neka vjeruje u to. Ja sam skepticna.

[margarita]

legenda kaže:
Da, ali ce oni koji su zavrsili postdiplomski postat doktori...
Nesto slicno je bilo prije par godina kod nas s doktorima prava.
A oni koji su doktori, imat ce ph.D,

jebote al se to zakomoliciralo

ovdje studiras 6 semestara i tad si diplomiorani xy
ako hoces da radis za magistarski moras za diplomirani xy studirati 8 semestara i tad si pocasni diplomirati xy

onda jos 4 semestra pa polazes magistarski pa si magistar xy

pa onda jos 4 do 6 semstara uz rad kao asistent, pises disertaciju i branish je i onda si PhD

a onda mozes jos i na postdoctoral studies - ako vec dotad ne popizdish od svega

legenda kaže:
Da, ali ce oni koji su zavrsili postdiplomski postat doktori...
Nesto slicno je bilo prije par godina kod nas s doktorima prava.
A oni koji su doktori, imat ce ph.D,

Hmmm...
Mislim, nije mi titula u prvom planu, ali doktor...lijepo zvuči, zar ne? Ili sam krivo shvatio, mi koji magistriramo 'po starom' nećemo 'pretvorbom' postati doktori? Dr.sc. TajiTaj...mmm...
A sad ozbiljno. Ja smatram - što ti je veća titula to ti je veća odgovornost. Nema tu nekog kićenja, kaj bum ja razgovaral s tim i tim, ja sam ipak MrSc ili DrSc...ma to je shit spika! Čuo sam da u Finskoj ili Švedskoj (ili u obje) svako malo ti diploma ide na reviziju tj. provjerava se tvoja stručnost, koliko si napredovao u struci, koliko se trudiš...i ako zaključe da stojiš na mjestu, možeš ostati bez diplome i fino postati SSS. To mi je zakon. Jer upoznao sa ljude koji misle da ak su završili ETF to je samo po sebi dovoljno i mogu se cijeli život kititi titulom a ništa ne moraju raditi...takve bih ja na reviziju diplome pa da vidimo...Jer onda izazivaju sasvim opravdan bijes onih vrijednih i pametnih među nižeobrazovanim, koji su revoltirani time da je titula dovoljna sama po sebi da ih netko pretekne. To nije fer. Mislim FER je faks, ali to nije...ma kužite šta mislim...

[Vojky]

Ajme ljudi, svašta ste nadrobili... Kada ćete već naučit da prije nego što počnete lupat po nečemu malo pogledate što piše u Narodnim novinama?

Idemo redom!

U kolovozu 2003. na snagu je stupio Zakon o znanstvenoj djelatnosti i viskokom obrazovanju kojim se - među ostalim - nazivlje u navedenim djelatnostima usklađuje sa smjernicama EU, kako bi se omogućila laka nostrifikacija diploma u oba smjera.

Do sada je bilo neke stvari dosta teško nostrificirati, jer su studiji bili različiti, i po trajanju i po obliku. Npr. tko bi završio vani magisterij (koji tamo obično traje dva semestra), teško bi dobio nostrifikaciju da ima naš mr.sc. jer u Hrvatskoj taj smjer traje četiri semestra i slično.

Dakle, sada imamo (malo ću skratiti članke):

1) Sveučilišno obrazovanje obuhvaća sljedeće tri razine:
(1) preddiplomski studij,
(2) diplomski studij i
(3) poslijediplomski studij.

I. Preddiplomski studij
(1) Na preddiplomskom sveučilišnom studiju, koji u pravilu traje tri do četiri godine, stječe se od 180 do 240 ECTS bodova. Preddiplomski studij osposobljava studente za diplomski studij te im daje mogućnost zapošljavanja na određenim stručnim poslovima.

(2) Završetkom preddiplomskog studija stječe se akademski naziv baccalaureus odnosno baccalaurea uz naznaku struke, ako posebnim zakonom nije određeno drukčije.

(3) U međunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku stručni naziv po završetku preddiplomskog studija je baccalaureus, odnosno baccalaurea.

II. Diplomski studij
(1) Na diplomskom sveučilišnom studiju, koji u pravilu traje jednu do dvije godine, stječe se od 60 do 120 ECTS bodova.

(2) Ukupan broj bodova koji se stječu na preddiplomskom i diplomskom studiju iznosi najmanje 300 ECTS bodova.

(3) Ako zakonom nije određeno drukčije, završetkom diplomskog sveučilišnog studija stječu se akademski nazivi:
1. za sveučilišne medicinske programe doktor (dr.) struke,
2. za sveučilišne tehničke programe diplomirani inženjer (dipl. ing.) struke,
3. za sveučilište teološke programe diplomirani teolog (dipl. teol.),
4. za sveučilišne programe učiteljske struke diplomirani učitelj (dipl. uč.),
5. za sveučilišne programe nastavničkih struka profesor (prof.) struke,
6. za sveučilišne programe umjetničkih struka akademski (akad.) umjetnik (slikar, kipar, muzičar, glumac, itd.),
7. za ostale sveučilišne programe magistar, odnosno magistra (mag.) struke.

(4) Kratica nabrojanih akademskih naziva stavlja se iza imena i prezimena osobe.

(5) U međunarodnom prometu i diplomi na engleskom jeziku akademski naziv je »master of science ili master of art /mr. sc./«, ukoliko posebnim Pravilnikom iz članka 71. nije drugačije određeno.

III. Poslijediplomski studij
(1) Poslijediplomski sveučilišni studij može se upisati nakon završetka diplomskoga sveučilišnog studija.

(2) Poslijediplomski sveučilišni studij traje u pravilu tri godine, i njegovim završetkom stječe se akademski stupanj doktora znanosti (dr. sc.), odnosno doktora umjetnosti (dr. art.).

(3) Sveučilište može općim aktom urediti stjecanje ECTS bodova na poslijediplomskom studiju te uvjetovati prijavu doktorskog rada stjecanjem određenog broja ECTS bodova.

(4) Osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena znanja, mogu steći doktorat znanosti upisom doktorskog poslijediplomskog studija i izradom doktorskog rada, bez pohađanja nastave i polaganja ispita.

(5) Kratica akademskog stupnja stavlja se ispred imena i prezimena osobe.

(6) Sveučilište može organizirati poslijediplomski specija_listički studij koji traje jednu do dvije godine i kojim se stječe zvanje specijalista određenog područja (spec.). Naziv specijalista, odnosno njegova kratica dodaju se akademskom nazivu iz članka 72. stavak 3. ovoga Zakona.

(7) Sveučilište statutom može utvrditi da se završetkom poslijediplomskog specijalističkog studija stječe drukčije zvanje od onoga propisanog stavkom 5. ovoga članka, u slučaju kada je za određeno stručno područje posebnim zakonom propisano speci_jalističko usavršavanje.

Znači, Mate Matić može sebi dodati, uzeti ću pravo i informatiku:

- nakon 3-4 godine faksa Mate Matić baccalaureus prava (baccalaureus informatike)
- nakon još 1-2 godine faksa Mate Matić mag. prava (ali: dipl.ing. informatike!)
- nakon stučnog poslijediplomskog studija: Mate Matić mag. prava spec. (dipl.ing. informatike spec.)
- nakon doktorskog studija: dr.sc. Mate Matić

Dakle - nisu svi magistri, a niti su oni koji dobiju mag. struke magistri znanosti, to nije akademska titula kao do sada! Zato se taj mag. struke se stavlja iza imena, dakle kao mr. ph. za farmaceute, odn. dr. med. za liječnike.

Što se tiče dosadašnjih naziva:

Zatečeni akademski nazivi i stupnjevi

Članak 120.

(1) Osobe koje su stekle određene akademske nazive i stupnjeve zadržavaju pravo njihova korištenja sukladno propisima prema kojima su ih stekli.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu tražiti od visokog učilišta na kojemu su stekli akademski naziv da im u postupku i pod uvjetima predviđenim općim aktom visokog učilišta izda ispravu (potvrdu ili diplomu) o tome da prije stečeni akademski naziv odgovara nekom od akademskih naziva iz članka 71.-74. ovoga Zakona, te nakon što dobije takvu ispravu može koristiti akademski naziv prema ovome Zakonu. Ako visoko učilište na kojemu je stečen akademski naziv ili njegov pravni sljednik ne postoji, Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje odredit će visoko učilište koje će odlučiti o zahtjevu.

(3) Visoko učilište, za slučaj da prvotno stečeni akademski naziv ne odgovara nazivu koji se stječe prema ovome Zakonu zbog razlike u programu, trajanju studija ili zbog drugih važnih razloga može odbiti zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ili odrediti dodatne ispite i/ili izradu rada koji odgovara završnom ili diplomskom radu na studiju. Nakon polaganja ispita ili izrade završnog ili diplomskog rada izdaje se potvrda kojom se utvrđuje akademski naziv osobe.

(4) Doktorat znanosti stečen prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona istovrsni su s doktoratima znanosti stečenim prema ovome Zakonu, te osobe koje su ih stekle imaju ista prava kao i osobe koje su doktorat znanosti stekle prema ovome Zakonu.

(5) Osobe koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona stekle magisterij znanosti mogu, sukladno općem aktu sveučilišta, steći doktorat znanosti obranom doktorskog rada prema propisima koji su vrijedili na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, najkasnije u roku od osam godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(6) Osobama koje su prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu ovoga Zakona upisale poslijediplomski znanstveni studij (magisterij) na njihov zahtjev i po polaganju svih predviđenih ispita te eventualne razlike ispita koju može utvrditi odnosno visoko učilište, nužno je omogućiti završetak poslijediplomskog studija izradom doktorske disertacije.

Dakle, svi dosadašnji nazivi ostaju, a time i postojeća akademska titula mr.sc. ostaje i piše se ispred imena. Ono što je zgodno - je da se postojeći studij magistra znanosti može prebaciti u doktorski, a da postojeći magistri znanosti u roku od 8 godina mogu steći titulu magistra znanosti prema propisima koji su bili na snazi na dan stupanja na snagu ovog Zakona, dakle prema starom zakonu.

Eto, ja se raspisao (a taman mi uletio gazda u sobu, pa sam mu morao skrenuti pažnju da je radno vrijeme završilo), pa se nadam da je sada malo jasnije!

[Metju]

Vojky, odlican post!

Samo imam par nedoumica, pa ako mozes pojasniti:

Upisujem PDS za par dana na efzg. To znaci da kad ga zavrsim, postajem mag. ekonomije spec., a po članku 120 st. 6, imam pravo kod završetka studija tražiti da mi se omogući polaganje razlika i izrada disretacije? Ne kuzim, u jednome 2 koraka ?!

I najvaznija stvar, ja upisujem PDS nakon što je zakon stupio na snagu, a po starim pravilima. Da li se to tretira kao i da sam upisao prošle godine tj. da li vrijedi za mene čl. 120?

Da i ovo je tipfeler pretpostavljam:

a da postojeći magistri znanosti u roku od 8 godina mogu steći titulu magistra znanosti

[Crow Jane]

legenda kaže:
Da, ali ce oni koji su zavrsili postdiplomski postat doktori...
Nesto slicno je bilo prije par godina kod nas s doktorima prava.
A oni koji su doktori, imat ce ph.D,

Da, tak je i u PL.

Imam frenda koji je u WA završio faks i PDS, i kad je htio nostrifikaciju diplome kod nas, ovaj PDS mu nisu priznali kao CIJELI za Mr. titulu, nego bi morao polagat razliku, a za nostrifikaciju diplome za dodipl. su mu rekli da košta 12.000 kn! + prijevod dipl rada od 120 stranica na HR.

[Winona]

slazem se s Voky-jem ( kad sam ja nosila diplomu na priznanje odmah su rekli da je na razini visoj od americkog baccalaureus-a )

Tako je na kraju i bilo. Priznali su mi mr. - kako pise po reformiranom pravilniku ( samo ga tada nije bilo). Znam ljude koji su morali polagati 2-3 ispita razlike.

Ali kao sto rekoh EU skolstvo se UPRAVO reformira ( jutros bile demonstracije studenata ) i tko zna hoce li refomirano hrvatsko skolstvo tada biti u skladu s reformiranim EU skolstvom ?

Na post od Crow Jane moram - u DE je trenutno ( opet nije tak bilo kad sam ja trebala, ali neka) je nostrifikacija besplatna. I predaje se na hrvatskom.

[slavkec]

Priznavanje strane diplome (bilo kojeg stupnja) ovisi o bilateralnom ugovoru potpisanog s odredenom zemljom. Za Ameriku znam da ima smeca od sveucilista (tzv. cornfield universities) cije diplome (bakalauerati) su puno losije od nasih diploma istog stupnja i normalno je da se ne priznaju. S druge strane, ako dodes s diplomom ivy league faksa, nema beda.

S Njemackom imamo potpisan ugovor, a za Poljsku nisam siguran - vjerojatno nemamo, cim je takav rezim na snazi. Inace, za drzave s kojima imamo ugovor, priznavanje se placa od 2000 do 3000 kn (ovisno o stupnju koji se nostrificira) i to je sve sto se mora platiti. Postupak traje od tri mjeseca do pune godine.

Sve te informacije mogu se dobiti na stranicama Ministarstva znanosti ili Sveucilista u Zagrebu.

[Vojky]

Metju kaže:
Vojky, odlican post!

Samo imam par nedoumica, pa ako mozes pojasniti:

Upisujem PDS za par dana na efzg. To znaci da kad ga zavrsim, postajem mag. ekonomije spec., a po članku 120 st. 6, imam pravo kod završetka studija tražiti da mi se omogući polaganje razlika i izrada disretacije? Ne kuzim, u jednome 2 koraka ?!

I najvaznija stvar, ja upisujem PDS nakon što je zakon stupio na snagu, a po starim pravilima. Da li se to tretira kao i da sam upisao prošle godine tj. da li vrijedi za mene čl. 120?

Ne, na tebe se odnosi članak 116., malo je složen, pa ga prenosim u cjelosti:

Članak 116.

(1) Studiji na visokim učilištima počinju s ustrojavanjem danom stupanja na snagu ovoga Zakona. Ustrojavanje će se dovršiti i organizacija studija početi provoditi prema odredbama ovoga Zakona najkasnije počevši od školske godine 2005./2006., od kada će se obavezno uvesti i ECTS sustav. Poslijediplomski studiji ustrojit će se i početi provoditi prema odredbama ovoga Zakona najkasnije počevši od školske godine 2004./2005.

(2) Studenti upisani na dodiplomski i poslijediplomski magistarski ili doktorski studij na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju pravo dovršiti studij prema nastavnom programu i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu studija i steći odgovarajući akademski stupanj prema propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu ovoga Zakona. Studenti kojima je na temelju prijašnjih propisa odobrena tema za izradu doktorskog rada bez doktorskog studija, imaju pravo obrane doktorskog rada i stjecanja doktorata znanosti prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Visoko učilište može ograničiti trajanje prava na završetak studija prema stavku 2. ovoga članka na određeni broj godina, ali ne na manji broj godina od onoga koji je studentu ostalo do završetka studija prema programu prema kojemu je započeo studij uvećan za dvije godine.

(4) Nakon uvođenja studija prema ovom Zakonu studenti iz stavka 1. ovoga članka koji ne dovrše studij prema starom studijskom planu i programu mogu studij nastaviti prema ovome Zakonu i na njemu utemeljenom nastavnom programu sukladno općem aktu visokog učilišta.

(5) Nacionalno vijeće može tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona iznimno dati dopusnicu za novi studij i visokom učilištu koje ne odgovara uvjetu iz članka 51. stavak 3. točka 2., uz uvjet visokom učilištu da ispuni taj uvjet u roku ne duljem od 5 godina.

A "postojeći magistri znanosti u roku od 8 godina mogu steći titulu magistra znanosti" je naravno lapsus, misli se - titulu doktora znanosti.

Dakle, ako sada upisuješ znanstveni magisterij, onda ćeš izgleda moći birati da li završiti po starom i imati mr. sc. ili nastaviti studij sukladno novim propisima ("mogu studij nastaviti prema novim propisima", dakle ne moraju!)

[Vojky]

legenda kaže:
[B]Koliko vidim zavrsetkom preddiplomskog (1.razina, prije:dodiplomski) se i dalje ne stjece titula magistra, nego treba zavrsiti diplomski (2.razina, prije: postdiplomski).Dakle, prakticno se za nove studente nije nista promijenilo, osim lakseg priznavanja vani, a to je i bio cilj ovoga...

Da, ali mag. struke ti je mislim bliže do sada postojećem - ali nikad previše zaživljenom u praksi - poslijediplomskom stručnom studiju (oni od dva semestra s kojima se dobiva samo mr. a ne mr.sc.), nego poslijediplomskom znanstvenom studiju.

[Vojky]

Winona kaže:

Ali kao sto rekoh EU skolstvo se UPRAVO reformira ( jutros bile demonstracije studenata ) i tko zna hoce li refomirano hrvatsko skolstvo tada biti u skladu s reformiranim EU skolstvom ?

Zakoni koji sadrže materiju koja je regulirana direktivama EU (a za ovu vjerujem da jest) moraju biti usklađeni s tim direktivama, osim u izuzetnim slučajevima koji se moraju posebno obrazložiti. To možeš vidjeti u bilo kojem prijedlogu zakona, koji dolazi pred Sabor.

Dakle, gotovo svi naši noviji zakoni su usklađeni s EU, a ako se mijenjaju direktive, mijenjati će se i zakoni, kao i u svakoj drugoj zemlji EU. Štoviše, kako ne patimo od raznih prijelaznih odredbi, u nekim stvarima smo sada usklađeniji od nekih država koje jesu u Uniji.

[Vojky]

Evo, još par mojih komentara:

- Napokon ćemo po pitanju visokog školstva biti usklađeni s EU i time će se u oba smjera olakšati nostrificiranje. Neće više biti problema tipa u što prevesti koje zvanje i stupanj.

- Jako je zanimljiva titula "spec." Ona je namijenjena osobama koje žele kvalitetno, vrhunsko obrazovanje u nekom području - ali ih ne zanima znanstveni rad i pisanje završnog rada od 100 do 300 stranica. To je npr. studij za nekoga tko želi vrhunski naučiti primjerice pravnu granu s kojom se bavi u praksi - ali ga ne zanima široko znanje metodologije, pisanja znanstvenih radova i dugotrajno znanstveno istraživanje. Tu će biti i najveći problem - osim medicine, sumnjam da su naši fakulteti okrenuti prema takvim znanjima i načinu predavanja i da uopće imaju takvu vrstu kadrova u dovoljnom broju.

- postojećim magistrima znanosti preporučam korištenje zakonskih mogućnosti da doktoriraju u do sredine kolovoza 2011. po pripisima koji su bili na snazi polovinom kolovoza 2003. Novi doktorski studij će dugo trajati i zasigurno biti težak - tako da će doktori znanosti dobiti na cijeni. A ako zažele doktorirati nakon 2011. morati će upisati doktorski studij od početka!

[Crow Jane]

Hm, a oni koji još nijesu magistrirali, a ka'će ne zna se...? Mijenja li se tu išta na stvari?

[Winona]

Vojky kaže:
Zakoni koji sadrže materiju koja je regulirana direktivama EU (a za ovu vjerujem da jest) moraju biti usklađeni s tim direktivama, osim u izuzetnim slučajevima koji se moraju posebno obrazložiti. To možeš vidjeti u bilo kojem prijedlogu zakona, koji dolazi pred Sabor.

Dakle, gotovo svi naši noviji zakoni su usklađeni s EU, a ako se mijenjaju direktive, mijenjati će se i zakoni, kao i u svakoj drugoj zemlji EU. Štoviše, kako ne patimo od raznih prijelaznih odredbi, u nekim stvarima smo sada usklađeniji od nekih država koje jesu u Uniji.

pa o tome i pisem. Sad se reformira hrvatsko visoko skolstvo i onda ce se za par mjeseci opet ?
Kad su vec tolikod ugo cekali, ne bi li bilo smisleno da su sacekali jos i tih par mjeseci dok direktive EU ne budu jasne ?

Kad se EU direktive promijene ( danas cijeli cirkus na uniju, jedva sam usla u zgradu, ne bu dobro ) - Hrvati ce morati mjenjati isto ( oni sad reformiraju po direktivama koje uskoro nece biti vazece).

Napokon cemo po pitanju visokog školstva biti uskladeni s EU i time ce se u oba smjera olakšati nostrificiranje. Nece više biti problema tipa u što prevesti koje zvanje i stupanj.

praksa ce pokazati da to nije tako jednostavno. Konkretno neke kad dolazis iz neke druge EU zemlje u DE - a kao sve uskladjeno - diploma nije automatski priznata.

Kamo srece da sve postane idealno ali puno ce i dalje ovisiti od te druge strane zemlje.

Novi doktorski studij ce dugo trajati i zasigurno biti težak - tako da ce doktori znanosti dobiti na cijeni.

u EU traju trenutno od 24 do 36 mjeseci. Vecina zavrsi u roku 24 mjeseca intezivnog rada. Kako cemo se onda to uskladiti sa EU ?

[mirta]

u EU traju trenutno od 24 do 36 mjeseci. Vecina zavrsi u roku 24 mjeseca intezivnog rada. Kako cemo se onda to uskladiti sa EU ?

Ovo je netocno. Francuska je koliko znam clanica EU i ovdje doktorski studij traje sluzbeno 3 godine. Uglavnom imaju 4 godine dodiplomskog studija, godinu dana diplomskog (ekvivalent nasem magisteriju) i onda jos tri godine doktorata. Vecina ljudi doktorira izmedju tri i cetiri godine.

Moram priznati Winona da mi je i za Njemacku cudan podatak od 2 godine, jer koliko se sjecam kolege su mi se zalili prije par godina da kod njih doktorat traje predugo i da zbog toga nisu konkurentni, mislim da su Nijemci imali najvisi prosjek godina stjecanja doktorata. Govorim naravno o godinama same izrade doktorata.
Za ostale clanice EU ne znam ali dvije godine mi se definitivno cini prekratak period, i iskreno nedostatan za kvalitetno napravljen doktorat, bez obzira kako intenzivno se radilo, naravno ovdje pricam o prosjeku ne o buducim nobelovcima.

[Winona]

za DE dodiplomski 9 semestara ( na razini magisterija kad zavrse ) PD 24 - 36 mjeseci ( na razini doktorata )

Odgovor mirti - o tebi i samo tebi i tvojim sposobnostima ovisi koliko brzo ces doktorirati, ovdje to nije propisano zakonom nego je svaki kandidat prije nego se kandidra za PD mjesto duzan napraviti opsezan expose ( cemu prethode mjeseci i mjeseci rada ali zato taj expose mnogo pomaze kad se sa samim PD pocne ) - a jedna od razloga za uopce izradu expose-a i jest da uz to STO ces istrazivati te KAKO prognoziras i KOLIKO DUGO.

U DE samo ljudi koji istovremeno rade ( tipa privreda ) i "usput" rade doktorat tj. ne puno radno vrijeme ( upravo tako ga radi frendica ) za to trebaju 3 godine.

Ovo vrijedi za cijelo sveuciliste u Frankfurtu ( i PD mog muza je trajao 24 mjeseca ). Za ostala sveucilista ne znam.

Polazim od pretpostavke da si covjek osigura kvalitetnog mentora ( a za mene je kvalitetan samo onaj koji ima vremena i volje za mene ) i veci dio literature pribavi vec na samom pocetku.

Ista naime mora biti navedena i u expose-u.