Zagreb i Split te veći urbani centri - razlike po kvartovima?

[koka36]

Zoran Oštrić kaže:

Evo da ponovim svoj raniji upis, zatim citiram dva kasnija posta, a dalje je jedna zgodna dopuna.



O tim razlikama:



ima to neke veze. Zato sam ovdje gore citirao i svoj upis o tri mjesne zajednice u Donjoj Dubravi.

Naravno, bespredmetno je sad natezati se vrednovanjima jesu li ovi ili oni "bolji", "pravi" (pravi Hrvati, pravi Zagrepčani isl.), "nasljednici privilegija" i slične budalaštine.

Vjerojatno su stanovnici naselja gdje prevladava "ex-društvena stanogradnja" i obrazovaniji, a obrazovanje je po svim istraživanjima snažno korelirano s glasanjem za HDZ ili SDP, odnosno desnicu ili ljevicu generalno.



Evo malo sam se potrudio oko ove karte dolje. Područje Gornje Dubrave, označene su granice mjesnih zajednica, a ja sam unio koliki postotak glasova je u izborima za mjesni odbor dobila lista M!/SDP. Oznaka "00" znači da nisu istakli svoju listu za mjesni odbor.

https://zoranostric.wordpress.com/wp...-postocima.jpg

Južna granica četvrti, dolje na karti, je Avenija Dubrava. Ove četvrti uz nju su urbanizirane, uglavnom nova naselja i zgrade, sagrađena nakon 2SR. Dalje prema sjeveru, mjesne zajednice obuhvaćaju veći prostor, ali znatno rjeđe naseljen, uvelike tradicionalna naselja.

Vidite očitu razliku: u mjesnim zajednicama uz Aveniju Dubrava preko 30%, jedina je iznimka Trnovčica gdje nisu istakli listu. Sjevernije ispod 30%, a jedini izuzetak je Zeleni Brijeg, koji znatno odskače.

Pa s obzirom na strukturu stanovništva trnovćice nije ni čudo da nisu imali kandidata

[the edge]

Michael Collins kaže:

Dobro frende, ali sada ispada da su samo BiH Hrvati konzervativni.

Nisu samo oni, niti sam to igdje napisao. Ali ako su na hrpi, to će se vidjeti na rezultatu.

[Zoran Oštrić]

Po svim istraživanjima, obrazovanje je vrlo snažan "prediktor" (kako se to kaže u društvenim znanostima, kad se istražuju korelacije) glasanja za lijeve ili desne. Spomenuo sam u gornjim svojim postovima za Donji i Gornju Dubravu:

Zoran Oštrić kaže:

Razlike su naravno ovisne o sastavu stanovništva. (…) Evo sada rezultat M!+SDP: Novi Retkovec 41,40%, Stari Retkovec 26,26%, "30. svibnja" 31,07%. (…) nešto više obrazovanje (…)

Zoran Oštrić kaže:

Vjerojatno su stanovnici naselja gdje prevladava "ex-društvena stanogradnja" i obrazovaniji, a obrazovanje je po svim istraživanjima snažno korelirano s glasanjem za HDZ ili SDP, odnosno desnicu ili ljevicu generalno. (…) Sjevernije ispod 30%, a jedini izuzetak je Zeleni Brijeg, koji znatno odskače.

Evo naknadno sam otkrio da u brošuri "Gornja Dubrava", iz koje sam uzeo kartu prenesenu u postu #91, dati i podaci o obrazovanju po mjesnim zajednicama. U ovoj karti (str. 11 brošure) navedene je postotak visokoobrazovanih po MO:

https://zoranostric.wordpress.com/wp...brazovanih.jpg

Može se vidjeti da postoji korelacija između postotka visokoobrazovanih i postotka glasova za M!/SDP. Nije perfektna, ali je uočljiva. Osobito je zanimljivo za Zeleni brijeg, kojeh spomenuh kao "anomaliju" jer rezultat M!/SDP od 53,06% znatno odskače: ima čak 28% visokoobrazovanih! Ne znam o tom području - novije naselje? Inače, tek malo više od 1.000 upisanih birača.

Evo i za tri četvrti u Donjoj Dubravi koje sam spomenuo. Brošura "Donja Dubrava", str. 12, udio visokoobrazovanih:

"30 svibnja 1990." = 10,2%
Novi Retkovec = 16,8%
Stari Retkovec = 9,7%

Postotak glasova za M!/SDP:

"30 svibnja 1990." = 31,07%
Novi Retkovec = 41,40%
Stari Retkovec = 26,26%

Opet jasna korelacija!

Evo jedan rad o demografiji Dubrave, objavljen 2012.:

Ivana Crljenko: "Migracijska i etnička obilježja stanovništva kao čimbenici promjene kulturnoga pejzaža zagrebačke Dubrave", Migracijske i etničke teme, Vol. 28 No. 3, 2012.
Izvorni znanstveni članak, https://doi.org/10.11567/met.28.3.2

Sažetak:

Migracijska i etnička obilježja stanovništva, uz opće kretanje, naseljenost, dobnu, socioekonomsku, rasnu, pa čak i spolnu strukturu stanovništva, utječu na promjenu kulturnoga pejzaža nekoga područja. Pokazuje se to na primjeru zagrebačke Dubrave analizom osnovnih demografskih pokazatelja i njihovih odraza u vidljivome prostoru. Studijom slučaja istražen je utjecaj Janjevaca na dio pejzaža Dubrave, preciznije na trgovačku Konjščinsku ulicu. Istraživanje je pokazalo da se »uži« dio Dubrave u najvećoj mjeri naseljavao od 1950. do 1970. te da je na porast broja stanovnika najviše utjecalo doseljavanje iz drugih dijelova Hrvatske i iz BiH. Premda su prvi doseljenici ostavljali svoj trag u pejzažu koji su naseljavali, pa se prije u dijelovima s individualnom gradnjom moglo prepoznati u kojem području žive koji doseljenici, danas je to gotovo ili čak potpuno neprimjetno. Dugogodišnji suživot i noviji trendovi kopiranja u građevinarstvu i uređenju okućnica umanjili su ili izbrisali razlike u kulturnom pejzažu. Jedino se još u golemim, estetski, funkcionalno i fizionomski bitno različitim kućama u Konjščinskoj ulici, mogu uočiti utjecaji koje neka etnička grupa može imati na neposredni, vidljivi kulturni pejzaž.

koka36 kaže:

Pa s obzirom na strukturu stanovništva trnovćice nije ni čudo da nisu imali kandidata

Tako je. Iz spomenutog rada, str. 307:

Župa sa sjedištem u Trnovčici ima oko pet tisuća župljana, koji potječu uglavnom iz Hercegovine, Prigorja, Hrvatskoga zagorja, Dalmacije i Slavonije. Nakon rata došli su i mnogi iz Bosne i s Kosova (uglavnom iz Janjeva) (prema Družba Svećenika Srca Isusova…).

Nakon toga šire o doseljenicima:

). Brčić i Čaldarović ističu »...segregiranje Janjevaca u samo neke dijelove Dubrave, primjerice, u Konjščinskoj ulici i u neposrednom susjedstvu; naseljavanje Hercegovaca u sjeverni dio područja (...) Posavaca i izbjeglih stanovnika iz Bosne i Hercegovine u Retkovec...« (1998: 68). Uzimajući u obzir da su se osim navedenih u Dubravu doselili i Srbi, Bošnjaci, Romi, Albanci, Slovenci i pripadnici drugih naroda (koji su s vremenom stekli status manjine), može se zaključiti da je u Dubravi prisutno stanovništvo različite etničke pripadnosti.

[deadmau5oman]

Zoran Oštrić kaže:

Tako je. Iz spomenutog rada, str. 307:

Župa sa sjedištem u Trnovčici ima oko pet tisuća župljana, koji potječu uglavnom iz Hercegovine, Prigorja, Hrvatskoga zagorja, Dalmacije i Slavonije. Nakon rata došli su i mnogi iz Bosne i s Kosova (uglavnom iz Janjeva) (prema Družba Svećenika Srca Isusova…).

Nakon toga šire o doseljenicima:

). Brčić i Čaldarović ističu »...segregiranje Janjevaca u samo neke dijelove Dubrave, primjerice, u Konjščinskoj ulici i u neposrednom susjedstvu; naseljavanje Hercegovaca u sjeverni dio područja (...) Posavaca i izbjeglih stanovnika iz Bosne i Hercegovine u Retkovec...« (1998: 68). Uzimajući u obzir da su se osim navedenih u Dubravu doselili i Srbi, Bošnjaci, Romi, Albanci, Slovenci i pripadnici drugih naroda (koji su s vremenom stekli status manjine), može se zaključiti da je u Dubravi prisutno stanovništvo različite etničke pripadnosti.

pa priča je da je Trnovčica hercegovačka enklava. ne znam i ne može se iz ovog zaključiti baš koliko je to danas točno jer je župa očito bitno veća od MO Trnovčice. Koliko vidim nijedan susjedni MO nema vlastitu crkvu osim Novoselca, a pitanje je li i ta župna i kud Novoselec ide u crkvu

a da li hercegovačko podrijetlo danas išta vuče na "fundamentalizam" (ne znam kako da to nazovem), još treća priča. U zadnjih 20 godina, tek nakon Tuđmana, jako se gura da ako imaš vjersku pozadinu, moraš to ili skrivati/odreći se ili ganjati svaki običaj iz ex kraja, čuvati čak kod djece ex naglasak i ex lokalpatriotizam

Vidim to u svojem kvartu u centru. Ne mogu reći iz svog iskustva jel to postoji/jel to nešto novo na ex rubu grada, ali dogodila se promjena kad su prije ljudi normalno išli u crkvu pješke u čistoj ali normalnoj odjeći, bili kajkavci, Dalmatinci, BiH, Slavonci

[Zoran Oštrić]

deadmau5oman kaže:

pa priča je da je Trnovčica hercegovačka enklava. ne znam i ne može se iz ovog zaključiti baš koliko je to danas točno jer je župa očito bitno veća od MO Trnovčice.

Istina, spominje se 5.000 ljudi u župi, a mjesna zajednica Trnovčica ima 3.551 stanovnika, po popisu iz 2011. (brošura "Gornja Dubrava", str. 11). Osobno, naravno, ne znam više, ja živim u Novom Retkovcu.

a da li hercegovačko podrijetlo danas išta vuče na "fundamentalizam" (ne znam kako da to nazovem), još treća priča. U zadnjih 20 godina, tek nakon Tuđmana, jako se gura da ako imaš vjersku pozadinu, moraš to ili skrivati/odreći se ili ganjati svaki običaj iz ex kraja, čuvati čak kod djece ex naglasak i ex lokalpatriotizam

E to stvarno ne znam, u crkvu ne idem, ateist oduvijek. Pretpostavljam da oni koji redovno idu u crkvu (a to nije većina stanovnika Hrvatske) više glasaju za desne stranke.

Koliko se brzo prilagođavaju novoj, urbanoj sredini i mijenjaju navike? Koliko mijenjaju navike njihova djeca? I djeca djece naseljenika? Oni koji postižu više obrazovanje, svakako se brže adaptiraju. Ili čak asimiliraju.

Evo spomenuo sam gore jedan rad koji govori baš o demografiji Dubrave, neke procjene i zaključci, a dobiti kompleksniju sliku svakako je vrlo teško. Valovi naseljavanja nakon 2SR, najviše 1960-ih, pa onda nakon Domovinskog rata…

[deadmau5oman]

Zoran Oštrić kaže:

E to stvarno ne znam, u crkvu ne idem, ateist oduvijek. Pretpostavljam da oni koji redovno idu u crkvu (a to nije većina stanovnika Hrvatske) više glasaju za desne stranke.

Koliko se brzo prilagođavaju novoj, urbanoj sredini i mijenjaju navike? Koliko mijenjaju navike njihova djeca? I djeca djece naseljenika? Oni koji postižu više obrazovanje, svakako se brže adaptiraju. Ili čak asimiliraju.

razmišljam kako da ovo kaj sam gore napisao pristojnije sročim, mislim da je sve skupa ispalo vrlo uvredljivo prema nekim ljudima koje nisam kanio prozivati. kršćanski fundamentalisti kao prvi primjer, u mom kvartu je bilo nešto malo fundamentalističkih protestanata, nisam nikad imao dojam da ih mi izbjegavamo ni da ih ja kao katolik trebam izbjegavati. U doba ex YU je to bila stvar vjernika i ateista, ali meni je od osnovne škole bilo svejedno tko je koje vjere ili je agnostik ili ateist dok god je tolerantan i nenasrtljiv i to držim i danas

razumijem kada ljudi pričaju o "katolibanima" a misle na Željku Markić i slične, samo nije to razmišljanje tipično za sve nas kamoli sve iz ikakvog katoličkog podrijetla, barem u ZG. To spada u nove običaje, kao hvaliti se svojim naglaskom ili ići u crkvu u BMW-u i skupoj odjeći govoriti loše o papi itd. Ima i manje domaćih u crkvi kad takvi tamo izdominiraju, ne znači da su postali ateisti.

Te stvari su se promijenile u zadnje vrijeme makar smo cijeli moj život i dulje kvart doseljenika isto iz svih smjerova kao i sad. Ni moji nisu pravi purgeri makar su "iz Zagreba". To je valjda ta asimilacija

meni se čini da je rat poslao sve tvrde komuniste i tvrde antikomuniste u Zagreb a sad volja za suživotom popušta, ali to je moja perspektiva kao nekog tko nema jake veze s doba YU

inače slažem se da vjernici glasaju desno (ili ne odu glasati). Možemo je neka iznimka jer ima jako antikorupcijski položaj, ali opcija M!+SDP nije povukla HDZ-ove mandate u mom MO. čini mi se da je omjer HDZ/SDP i dalje ima veze s omjerom obitelji koje su bile u Partiji ili nisu

Zoran Oštrić kaže:

Evo spomenuo sam gore jedan rad koji govori baš o demografiji Dubrave, neke procjene i zaključci, a dobiti kompleksniju sliku svakako je vrlo teško. Valovi naseljavanja nakon 2SR, najviše 1960-ih, pa onda nakon Domovinskog rata…

hvala na linku, meni je uvijek zanimlijvo kako malo znam o gradu, čak i o daljim kvartovima u kojima znam ljude

[deadmau5oman]

da još kažem, Hercegovci i ostali za koje se furaju stereotipi mercedesa s krunicom itd. nisu ništa novo za Zagreb. Ljudi iz tih krajeva su tu živjeli i prije 90ih, a mislim i da su i oni koji su ostali nakon rata ili u to doba došli bili uglavnom normalni ljudi koji se nisu isticali. Čak mislim da je danas veći postotak ljudi tu iz RH nego prije rata.

Samo, ljudi koji su se tako stereotipno ponašali bili su rijetki i mislim da su nama zato tada i oni bili nešto novo i zanimljivo. Ali moji roditelji ih nisu prihvatili (tu ima nešto za prokomentirati i o nama "domaćima")

Možda su takvi ostavili dojam novijim doseljenicima da se tako treba ponašati, kao što se Albanci s Kosova furaju na Janjevce

[Michael Collins]

Jel objavljeno već Zagreb i Split po kvartovima?

[deadmau5oman]

Michael Collins kaže:

Jel objavljeno već Zagreb i Split po kvartovima?

Zagreb, relativne većine po odborima:

https://i.ibb.co/Fqwv8Csm/rjmh8kls054f1.png

crveno = Možemo
plavo = HDZ
žuto = nezavisno
svjetloplavo = Bernardić
rozo = Selak
smeđe = Lovrić
ne znam za ostale

To su uglavnom male relativne većine osim na rubu grada gdje je u puno MO bila po jedna lista.

HDZ-ova oaza u centru grada je ulica Kaptol. MSR-ina oaza na sjeveru je mala relativna većina u Šestinama gdje je išla s domaćim tipom Kompesakom, ex BM365

[Michael Collins]

Hvala.

Zanimljiva će biti i karta za drugi krug izbora.

[aryna]

deadmau5oman kaže:

HDZ-ova oaza u centru grada je ulica Kaptol.

U kojoj, ako se ne varam, uopće ne žive "civili", samo svećenici i časne sestre (samostani).

[Michael Collins]

Jel ima netko za drugi krug Split po kvartovima?

[LaznaDevetka]

Pretpostavljam da je Selak pobijedila u drugom krugu u Brezovici, Sesvetama i obje Dubrave, vjerojatno u Podsljemenu i moooožda u Novi Zg-zapad. Ostalo je glatko dobio Senf, eventualno ako je u Stenjevcu bilo malo neizvjesnije.

[Michael Collins]

LaznaDevetka kaže:

Pretpostavljam da je Selak pobijedila u drugom krugu u Brezovici, Sesvetama i obje Dubrave, vjerojatno u Podsljemenu i moooožda u Novi Zg-zapad. Ostalo je glatko dobio Senf, eventualno ako je u Stenjevcu bilo malo neizvjesnije.

Postoji li neka razlika istoka i zapada Novog Zagreba u politici?

[LaznaDevetka]

Michael Collins kaže:

Postoji li neka razlika istoka i zapada Novog Zagreba u politici?

Poprilična. U NZG-istok Možemo i SDP imaju 13-6 u vijeću gradske četvrti a u NZG-zapad 10-9. Na zapadu ima novijih kvartova i više sela, na istoku uglavnom preteže socijalistička gradnja.

[deadmau5oman]

četvrt "Novi Zagreb zapad" pokriva ogromno područje, dobar komad izvan obilaznice što se ni ne broji kao grad. Ono što se strogo uzima za Novi Zagreb (neboderi) je većim dijelom istočno od Holjevčeve avenije koja je uzeta za granicu.

na zapadnu stranu spadaju i neki stariji dijelovi s kućama tipa Remetinec i Trokut ali i novije katnice od Sv.Klare prema Blatu koje su većinom građene od 90ih naovamo, ti su sigurno veći udio nego sela izvan obilaznice

[Michael Collins]

Hvala