Prezimena (također i imena: prelaz s narodnih na kršćanska imena)

[XPBOE]

Svibor kaže:

Vlaska prezimena najcesce zavrsavaju na -ul i -as.Nastavak -ica je deminutiv (sjeti se "vlaskih" imena Katica,Marica,Anica,Ruzica,Jurica,Perica).


Takvo prezime dobivala su djeca koja su bila nepriznata od oceva....

hm , ne bi rekel...evo primjera sa direkt tur. korjenom:ARALICA(tur.ARALIK), GAZICA(tur.GAZI) , KOSTUNICA , MALENICA, VOLJEVICA....
nastavak -ica se u nas iskljucivo upurebljava ua deminutiv zenskog imena, a da je to moglo preci u prezime...?!tesko, a opet presiroko rasprostranjeno , nije bilo tol'ko vanbracne djece ranije.a takva su fasovala prezimena a la :PANKRETIC(pankrt),KOPILIC(kopile) pa onda jos razi derivati od facuk i sl. izrazi za tzv. batarde...

[Kloki]

XPBOE kaže:

hm , ne bi rekel...evo primjera sa direkt tur. korjenom:ARALICA(tur.ARALIK), GAZICA(tur.GAZI) , KOSTUNICA , MALENICA, VOLJEVICA....
nastavak -ica se u nas iskljucivo upurebljava ua deminutiv zenskog imena, a da je to moglo preci u prezime...?!

Perica, Ivica, Jurica, Tomica...?

tesko, a opet presiroko rasprostranjeno , nije bilo tol'ko vanbracne djece ranije. a takva su fasovala prezimena a la :PANKRETIC(pankrt),KOPILIC(kopile) pa onda jos razi derivati od facuk i sl. izrazi za tzv. batarde.

Otkud ti to?

[mustricolaris]

Svibor kaže:

A sto si drugo ocekivao.To ce vise biti statisticki pregled,gdje se u kojem gradu ili selu prezime prvi put javlja,koje godine,kakve su migracije,da li je buducnost prezimena svijetla ili crna (koliko muskih,koliko zenskih nositelja,starost osoba itd.)....

Tu nema puno mudrovanja,to je cista statistika koju treba obraditi i publicirati....

Ljude cesto najvise i zanima koje se godine prvi put javlja prezime i gdje,e na ta pitanja odgovore daju crkveni arhivi....

Na primjeru koji sam ja dobio a koji jako "mudro" izgleda (te etimologija prezimena te neka godina prvog javljanja te rasprostranjenost, te popis slavnih osoba tog imena) dakle na tom primjeru se pokazalo:
- etimologija prezimena - pučkoškolsko djelo; o tom prezimenu ima više na forumima
- godina prvog javljanja- čak nisu ni pogledali matične knjige (idu unatrag do godine 1680) a da ne spominjem popise kmetova (Adamček) iz 1593; daklem tu oni pišu da je prezime iz XIX st??!! dok je stvarno dokumentirano 1593!
- rasprostranjenost- prepisano iz Leksika prezimena SR Hrvatske čiji podaci su iz 1948g i ništa prije i ništa poslije....
- slavne osobe- našli samo jednu i to gledajući u Enciklopediju leksikografskog zavoda. Hvala bogu da ih ima još ali autori to ne uzimaju u obzir.
Sve u svemu ono što su meni prikazali je:
- faktični netočno(godina pojavljivanja prezimena)
- nepotpuno (rasprostranjenost i slavne osobe nosioci prezimena)
-pučkoškolski (porijeklo i nastanak prezimena).
Pa ko voli nek izvoli!

[gawran]

Zanima me za prezime Gavranović

[XPBOE]

Kloki kaže:

Perica, Ivica, Jurica, Tomica...?

elem, muska imena bi bila etar(hr.=stjenko), ivan, jure, tomo/tomislav...

ivica-klasicno zensko ime, u HR izvitopereno u musko. vidi u SLO i BIH-iskljucivo zensko a l,a: milica , dragica, ljubica, danica, radica...tomica-cesto zensko ime u dalmaciji.
v. www.stat.si
muska imena u deminutivu mi nekak ne stimaju...


Otkud ti to?

pa vanbracne zajednice/prileznistva su se popularizirale u najnovije doba , ranije su bile zanemariv %. sramota sui generis za ondasnje malogradjane, pa i sve donedavno!niti razvod nije bio moguc pa ni civili brak do konca 19. tj. pocetka 20.st. tzv. NOTZIVILEHE...

[XPBOE]

da ne zaboravim- zbirke prezimena je davno , vrlo dobro , obradio zavod za migracije u suradnji sa IDIS-om-demografi akrap, lajic, anic...
a literaturo o prezimenima ima najbogatiju dr. simovic, ak se ne varam(deponirah na viksu, pa sad approx.)
ovo pabircenje pod vodstvom rahmetli VP-a je za ubirat tantijeme i dotacije od drzave!

[Svibor]

Nisam ti dobro objasnio.Naime,izvanbracna djeca su dobivala prezime po majcinom imenu ili nadimku,neka prezimena tako zavrsavaju na –ic npr. Marijic od imena Marija,dok su neki nadimci presli sa majke na dijete posto se otac nije znao.Takva prezimena nisu uvijek morala biti formirana od imena muza,vec cak cesce od imena oca.Npr. Zdravkovica,kcer Zdravkova itd.
Evo ti primjer sa stecaka (natpisa sa kamenja) posto ti ne mogu pokazati on-line primjere najstarijih maticnih knjiga iz Dalmacije jer ARHiNET server jos to ne omogucava svima:

a se leži erina ivkovica
a se leži lubica vlatkovica
piše semorad
se leži dobra vladikovka=(supruga) erina vukocamić
piše di(ê)kь semoradь
(uoci prezime!)
a se leži dobra žena stana đurenovica
sieče zeliê a (p)iše rato.

Jasno da postoje prezimena sa zavrsetkom -ica kojima je srz turska,no isto tako postoje i prezimena Hadziahmetasevic ili Ahmetovic pa ih ipak ne mozemo zvati turskima jer nastavak -ic niposto nije turski....

Turska prezimena na -ica su u manjini.Aralica je od Varalica,Malenica od imena ili nadimka Malen,Gabelica od tal. gabella (mjesto gdje se naplacuje carina),Gazica od gaziti (slicno kao Gazibara,Gazibob,Gazivoda),Voljevica od albanskog vole znacenja "orah".Od turske rijeci izvedeno je samo prezime Keserica (od tur. keser "vrsta cekica") i Kusturica od rumunjskog custura znacenja "veliki noz".

Sva ostala prezimena na -ica u HR nastala su od osobnog imena ili nadimka slavenskom tvorbom.Nikakvi turcizmi....

Inace meni najdraze prezime na -ica je dubrovacko prezime Ljepotica....

[Svibor]

Na primjeru koji sam ja dobio a koji jako "mudro" izgleda (te etimologija prezimena te neka godina prvog javljanja te rasprostranjenost, te popis slavnih osoba tog imena) dakle na tom primjeru se pokazalo:
- etimologija prezimena - pučkoškolsko djelo; o tom prezimenu ima više na forumima

To sam i ocekivao....

- godina prvog javljanja- čak nisu ni pogledali matične knjige (idu unatrag do godine 1680) a da ne spominjem popise kmetova (Adamček) iz 1593; daklem tu oni pišu da je prezime iz XIX st??!! dok je stvarno dokumentirano 1593!

Neoprostiv nemar i pogreska.Znog toga ce ispasti da su mnoga prezimena mladja nego sto jesu,1680. su u SZ Hrvatskoj i Dalmaciji vec odavno bila formirana!!Tom projektu se nije smjelo pristupiti tako neozbiljno,no na zalost ja o tome ne odlucujem....


- rasprostranjenost- prepisano iz Leksika prezimena SR Hrvatske čiji podaci su iz 1948g i ništa prije i ništa poslije....

To je OK,taj leksik se vise nigdje ne moze kupiti koliko je meni poznato a odlican je.Samo sramota je sto nisu koristili podatke i iz Adamcekove knjige jer i ona se nigdje ne moze kupiti....

- slavne osobe- našli samo jednu i to gledajući u Enciklopediju leksikografskog zavoda. Hvala bogu da ih ima još ali autori to ne uzimaju u obzir.

Opet nemar....

Sve u svemu ono što su meni prikazali je:
- faktični netočno(godina pojavljivanja prezimena)
- nepotpuno (rasprostranjenost i slavne osobe nosioci prezimena)
-pučkoškolski (porijeklo i nastanak prezimena).

Komentar cu dati kada je procitam.No nadam se da ipak nije tako katastrofalna kakvom si je predstavio....

[kokobill]

Cuo sam da prezime ČOTA potice iz mjesta Čačvina-Trilj,al neznam sto znaci.

[Svibor]

kokobill kaže:

Cuo sam da prezime ČOTA potice iz mjesta Čačvina-Trilj,al neznam sto znaci.

Cota je nadimacko prezime od tal. ciotto: sepavac,hromi covjek....

[XPBOE]

[Q

Sva ostala prezimena na -ica u HR nastala su od osobnog imena ili nadimka slavenskom tvorbom.Nikakvi turcizmi....

Inace meni najdraze prezime na -ica je dubrovacko prezime Ljepotica....[/QUOTE]

nis , nemrem si pomoc...kol'ko god neplauzibiilno bilo...
vlasi su mi opsesija i ta tamna etnogeneza....
inace sjetih se autora:dr.petar simunovic:hr-prezimena 2003.god šk-zg

mozda je ipak bila u pravu baba(1917.godiste) od mog druga u BG, kad sam rekaoOSTUNICA , to mora da je vlah/cincar/morlak/martolog/kucovlah...

a ona me stade razuvjervati: "nije dete on vlah , on je iz sela koštuniča pa se samo zbog toga tako cudno zove!"

fino je i prezime VISTICA/VJESTICA iz kninske krajine....

[Svibor]

XPBOE kaže:

mozda je ipak bila u pravu baba(1917.godiste) od mog druga u BG, kad sam rekaoOSTUNICA , to mora da je vlah/cincar/morlak/martolog/kucovlah...

a ona me stade razuvjervati: "nije dete on vlah , on je iz sela koštuniča pa se samo zbog toga tako cudno zove!"

Nije ti malo cudno da se nitko osim Voje ne preziva Kostunica?Njegov deda se ili prezivao Islamcevic ili je promijenio prezime zato sto nije htio biti jedan od milijun Vojislava Jovanovica ili Vojislava Petrovica u Srbiji....

Hrvati nemaju takvih briga (pa ni Srbi iz Hrvatske) jer su nam prezimena puno raznovrsnija,zanimljivija i mnogobrojnija iako nas je manje....

[XPBOE]

Svibor kaže:

Nije ti malo cudno da se nitko osim Voje ne preziva Kostunica?Njegov deda se ili prezivao Islamcevic ili je promijenio prezime zato sto nije htio biti jedan od milijun Vojislava Jovanovica ili Vojislava Petrovica u Srbiji....

Hrvati nemaju takvih briga (pa ni Srbi iz Hrvatske) jer su nam prezimena puno raznovrsnija,zanimljivija i mnogobrojnija iako nas je manje....

pa je cudno je , i njima je cudno, a u tom pitanju mozda kostunica i je neki potomak akindzija ili martologa?
glede prezimena na nastavak -ac(stepinac, gotovac, glogovac, borovac, crnjac,boljkovac...) u bg su me uvjeravali da su srbijanska.
a pogotovo stepinac(a la stepa stepanovic , a kazu bio je i solunski borac)

[Veseli Mrtvac]

jesam ja jedini kojem ne radi http://evidencije.arhiv.hr/ ? uopce ne otvara stranicu

[Svibor]

XPBOE kaže:

glede prezimena na nastavak -ac(stepinac, gotovac, glogovac, borovac, crnjac,boljkovac...) u bg su me uvjeravali da su srbijanska.
a pogotovo stepinac(a la stepa stepanovic , a kazu bio je i solunski borac)

Oni ce te uvjeravati i da su prezimena sa nastavkom –ar srpska ako se prezivas tako.Jednostavno-takvi su i zato ih susjedni narodi bas ne ljube.Ako ne postujes svoje susjede,kako ce susjedi postovati tebe?

Cisto srpska prezimena su samo ona koja su izvedena od imena iz pravoslavnog kalendara kojih nema u katolickom.A takvih imena ima dosta.Aksentije-Aksentijevic,Alimpijevic,Vlaisavljevic itd.itd.Sva ostala prezimena mogu biti i srpska i hrvatska,zapravo ona su jednostavno-slavenska.Hadziosmanovic je muslimansko ali slavensko prezime,ne tursko.Kovacic je i muslimansko,i hrvatsko i srpsko i slovensko slavensko prezime itd itd....

Evo sto je Petar Simunovic napisao o prezimenima na –ac (kad si ga vec spomenuo):

Prezimena na –ac česta su ondje gdje je –ić u prezimenima slabije zastupljen (Zagorje,Međimurje),a nisu tipična ondje gdje je –ić vrlo frekventan (Crna Gora,istočna Bosna,jugozapadna Srbija)....

Dakle vidimo koliko su srpska....

[nikolamedved]

Kako je nastalo prezime Medved????

[Svibor]

Najstarija imena kod Slavena motivirana su imenima zivotinja.To su bila zastitna,odnosno profilakticka imena koja su tadasnju djecu koja su cesto umirala stitila od zloduha.Ime Medvjed stitilo je od napada medvjeda,ime Grd (Ruzan) nije bilo davano djeci zato sto su bila ruzna,vec upravo zato da bi bila zasticena od ruznoce.

Dakle lako mozes zakljuciti da je tvoje prezime ustvari vrlo staro ime ili nadimak,a po ekavskom obliku i rasprostranjenosti prezimena isto se tako moze zakljuciti da je kajkavsko prezime....

Po imenu planine Medvednice vidljivo je da je nekada i na prostoru SZ Hrvatske bilo medvjeda....

[Teana]

hercegovačko prezime porijeklom s Duvanjskog polja
da vidimo ko zna
evo pomoć:

L_i_ić


alal mu vera ako ovo netko pogodi

[joe enter]

BELEŠKA O IMENU NEMANJA
(koje je i staro hrvatsko ime)

(Onomatološki prilozi, broj I, Beograd, 1979, str 5-8)

Nemanja - to je hipokoristik, koji treba rastaviti na ove derivacione činioce: Ne-ma-an-j -a. Dakle, jedno od imena s maksimalnom kumulacijom hipokorističkih sufiksa. To jest - ako je naša analiza tačna.

Ime nije bilo retko u srednjem veku. Pored Raške, gde ga nosi veliki župan Stefan Nemanja, nalazimo ga dosta često, od 12. do 15. veka, duž jadranske obale i po ostrvima. J i r e č e k ga beleži: u Grblju (1430), u Dubrovniku (1383-1403), u Zadru (1289), na Krku (1189), na Braču (1250), u Senju (1243) i kao vlastelinsko prezime Nemanjići u velebitskim gorama 1486. (Die Romanen III 45-46).

Da bi naša "kompozicija" - u prvoj rečenici - imena Nemanja imala kakav-takav naučni pečat, treba da obrazložimo svih pet struktura njenih.

Idemo redom.

a) Struktura ne- to je prvi slog od nekog ličnog imena koje počinje sa Ne; ponajpre od Nenad. Dalje, struktura ne- to je elemenat iz druge faze razvitka slovenskih hipokoristika; kada se hipokoristički nastavak dodavao okrnjenoj osnovi (prvome slogu) na vokal. Konrektno: Ne-ma, a ne Nen-a.

b) Struktura m - deminutivnog karaktera - to je elemenat kojim je formiran prvi i osnovni hipokoristik imena Nemanja: Néma, Némo, ubedljivo potvrđuju naša srednjovekovna imena tipa: Radmak (CK 75) = Ráda, Rádo (<Rad-)>Rád-m-a, Rád-m-o+ak, Ramič (CK 70) = Rá-m-a, Rá-m-o (<Ra-) + ič, Mahoma (OB 1 60) = Má-h-a, Má-h-o (<Ma-)>Máha, Máho-+m+a, Ramić (= prezime, Monumenta Ragusina 1356)<Rá-m-a, Rá-m-o+ić, Ramko (Rječnik JA XIII 37)<Rá-m-a, Rá-m-o+ko, Ramković (= prezime, AC 123, 126)<Ra-m-ko+ović, Rašman (Daničić, Rječnik III 45) = Rá-š-a, Rá-š-o (<Ra-)>Rá-š-m-a,, Rá-š-mo+an, Milman (Dečanska hrisovulja I 6, 14) = Míla, Mílo (<Mil-)>Míl-m-a, Míl-m-o+an.

Od imena ovoga tipa iz najnovijeg vremena da pomenemo crnogorske hipokoristike i deminutive Rámo i Rámić (Ra-)<Rá-m-o+ić, mada se oni odavno osećaju kao turska imena i kao nadimci.

c) Strukturom an napravljen je dalji hipokoristik od Néma i drugi hipokoristik od imena Nemanja. Takvo je an po poreklu - deminutivni sufiks, a po funkciji, ono je odavno vrlo produktivan i omiljen nastavak za muška lična imena. Dodaje se najčešće - gotovo po pravilu - klasičnim hipokoristicima na a i na o. Isp.: Bera, Bero (<Berislav) - Beran, Braja, Brajo (<Bratislav) - Brajan, Brata, Brato (<Bratislav) - Bratan, Draža, Dražo (<Dragoslav) - Dražan, Joša, Jošo (<Jovan) - Jošan, Maša, Mašo (<Maroje, Marko) - Mašan, Tiha, Tiho (<Tihomir) - Tihan, Vuka, Vuko (<Vukoslav) - Vukan, itd.

Dve-tri reči o obliku Nèman. Poznato je, naime, da grčki i latinski izvori pišu Nemanju kao Neeman. To je za nas - ne biblijsko ime Naaman, kako misli Jireček (Geschichte der Serben 255), nego jedna faza u razvitku imena Nemanja. Faza - Nèman. I faza koju potvrđuje prezime Nemanić, uglavnom na našem jezičkom zapadu, a u proširenom obliku, sa a, i ime Pr voslav Nemana u jednoj glagoljskoj povelji koja među ortografskim znacima ima i grupu "ja": Dobronja (x 2) - AC 7, 1250. Isp. i selo Nemanica u niškom okrugu (Milićević).

d) Struktura j ne pravi nikakvih teškoća: to je sufiks pomoću koga su dobijeni prvi i klasični slovenski hipokoristici. Tip: starosrpsko Rađ , Vlađ , Mić , Milj , itd. Sam hipokoristik Nèman, dobijen na ovaj način, nije posvedočen. To jest: ukoliko se ne ogleda u češkom toponimu Nemanov (M i k l o s i c h, Die Bildung der slavischen Personennamen 295).

e) Struktura a - to je muški ekspresivni sufiks kojim su proširivana u našem srednjovekovnom jeziku lična imena na suglasnik, često beze mere i ukusa. Isp. primer: Dušana - Dušan, Nenada - Nenad, Ivanja - Ivanj - Ivan, Bojana - Bojan, Gojnata - Gojnat (<Gojislav), Branisa - Branis (<Branislav), Radisla - Radis l (<Radislav), Radiva - Radiv, Bogođa - Bogođ (<*Bogod-j ), Bogaja - Bogaj, Dobrava - Dobrav, Radosa - Rados (<Radoslav), Radomna - Radom n; Grubena <*Gruben-j +a; Gruben , Domana <*Doman-j +a; Doman (<Domagoj ).

To je naša etimologija imena Nemanja, data - kao što se vidi - isključivo na osnovu gramatičke analize. - I tako se hipokoristik Nemanja, udaljio od svoga matičnoga imena - Nenad.

Drugi o Nemanji misle drukčije. Na primer, Daničić u Osnovama (58) o tome imenu kaže ovo: "Nè - manja (ime muško koren man misliti, varati)".

Vidi se, Daničić je pošao od crkvenoslovenskoga maniti - decipere (M i k l o s i c h, Lexikon 362) - "izvadio" mu po svome običaju koren i dodao spreda ne, što sve kao derivaciona operacija nije nemoguće.

Daničićevim putem, ali mnogo proširenim, pošao je i M a r e t i ć. On je u dva maha - i s nešto razlike - pisao o imenu Nemanja: prvi put u Radu Jugoslavenske akademije (81, 146), drugi put u Rječniku Jugoslavenske akademije (VII 895-896).

Evo šta on kaže u Radu o Nemanji: "kako značenje ima ne u imenima Nemana, Nevad (deč. hris. 13)? Ona su postala od punih imena Manislav, Vladislav. Mi smo razložili, što znači Manislav; ali kako je glagol maniti dobio u narodu značenje decipere, činilo se narodu neprilično zvati koga *Mana, jer bi to svi osjećali kao: 'deceptor'; za to je od Manislav načinjen ipokoristik Nemana tobože; 'qui non decipit'".

M a r e t i ć je ovde, po našem mišljenju, loše startovao: Manislav - to je sekundarna složenica, dobijena preko hipokoristika Mána, Máno (<Maroje, Marko) dodavanje osnovi Man- strukture slav. Da, to je složenica koja nema nikakve veze s maniti.

Dosta je složenih imena u našem srednjovekovnom jeziku postalo na ovaj način. Da pomenemo dva istorijska: Tomislav <Tóma, Tómo+slav , Ninoslav <Nína, Níno (Nikola + slav . Što je ime Manislav napravljeno pomoću spojnoga vokala i - Manislav, a ne Manoslav - to je samo dokaz da je ono novijega datuma, srednjovekovno, iz vremenskoga perioda kad su takozvani spojni vokali već bili izgubili nekadašnji gramatički značaj (sip. Dobrimir: Dobromir u Dečanksim hrisovuljama).

U Akademijinu Rječniku Maretić je malo pesimista. On veli sub Nemana; "Postanje nije jasno; mana stoji jamačno u svezi s -man u imenima Budman, Grdman (Grdoman), Radman, Vukoman i s - mani u imenu Manislav, ali se ne zna što upravo znači man (ili mani) u tijem imenima, a kad bi se i znalo, još bi ostalo nejasno ne u Nemana".

Dakle, stoji iza struktura man, mani, ne, a ne zna im značenja. U svakom slučaju, oprezan korak nazad prema onome što je rekao u Radu.

Uzgredno, u jednom prikazu dodirnuo je pitanje postanka imena Nemanja i J a g i ć: On misli da je ono hipokoristik od Nemanislav. I poziva se - ali nesrećno - na imena Nerad , Nemir , Nenad , Nekras (JA VII 664). - Mi ne verujemo da su imena tipa Nemanislav - to jest negirana imena na slav - ikada postojala i mogla postojati; a tačno je (samo je to i Martić rekao) da je Nemanja hipokoristik; ali je pravljen bez veze s maniti i Manislav. To - pod 1. A pod 2: imena na koja se Jagić poziva - nisu uopšte hipokoristici, ni po značenju ni po postanku.

Najzad, etimologijom imena Nemanja bavio se i istoričar J i r e č e k. Doduše, uzgredno, u fusnoti. On polazi od Miklošičeva osnove neman>Nemana (M i k l o s i c h, Die Bildung der slavischen Personennamen 295), i dodaje da u njoj man nije isto što i man u imenima tipa Grdoman, Vlkoman. Dalje, Jireček neman dovodi u vezi s iranskim (avestijskim) nemanh - Verehrung, Anbetung (Geschichte der Serben 255). Na žalost, i suviše nameštena i sumnjiva veza.

Da završimo ovako.

Ime Nemanja prošlo je u svojoj evoluciji kroz tri faze: prvu i familijarnu - Néma, Némo, drugu i imensku - Nèman (Nèman), treću i standardnu - Nèmanja.Oni koji ga izvode iz maniti i njegovih korena i osnova kreću se između proizvoljnosti i nepoznavanja mehanizma antroponimske (hipokorističke) derivacije.

[Michael Collins]

Marin i Ivan su Hrvatska imena, a Petar i Jovan Srpska...
Kako su onda prezimena Ivanić i Marin Srpska, a Jović i Petrić Hrvatska?