Harry Potter (J.K. Rowling)

[FeetF1]

Jel se tko kod nas bavio H.P. na akademskoj razini, baš bi me interesiralo?

[eutow]

Kada je počeo izlaziti na hrvatskom zametnula se polemika u Zarezu: Neven Jovanović (profesor s klasične filologije) napisao je relativno negativnu kritiku (čak je pokudio Crnkovićev prijevod!), a odgovorila mu je Nataša Govedić, kazališna kritičarka, koja je smatrala da je HP ipak kvalitetna literatura za mladež. Imala je razne neke primjedbe kojih se ne sjećam detaljno, iz više-manje feminističke pozicije. To je sve što znam da su "stručniji" čitatelji pisali o HP.
Koliko mi je poznato, drugdje u svijetu se akademski pisalo o HP-u uglavnom iz perspektive kulturalnih studija (analiza fanbasea i slično). HP baš i nije pogodan za dublje "imanentističke" interpretacije.

[eutow]

Zarez:
br. 34: Neven Jovanović, Učilište kršćanske magije -- Učilište hrvatskog grča, str. 17.
br. 35: Nataša Govedić, Frederic Jameson i Harry Potter, str. 13; Zlatko Crnković, Spelancije starog jajca, str. 54
br. 36-37: Nebojša Jovanović, Nataša Govedić i Nataša Govedić, str. 45
br. 38: N.G., Estetika marksističkog linča, str. 45
Uglavnom klafranje bez nekog "akademskog" sadržaja. Zanimljiviji je kasniji Jovanovićev doprinos u prevođenju sedme knjige, o čemu piše u br. 223: Noga filologa - Dr. Eshil.

[pip pirrip]

Dean Slavić, profesor metodike književnosti na zagrebačkoj kroatistici, objavio je u časopisu Mogućnosti članak: "Prostor, likovi i zbivanja u prvim četirima romanima J. K. Rowling" (2003)
Krunoslav Mikulan, profesor s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, magistrirao je i doktorirao na fantasy književnosti:
"Društveno-kulturni kontekst djela Joanne Kathleen Rowling i Arthura Ransomea" (magistarski rad, 2007)
"Tvorba identiteta ženskih likova u suvremenoj anglo-američkoj fantastičnoj i znanstveno-fantastičnoj književnosti" (doktorski rad, 2011)
Još neki od radova ovoga autora o Harryju Potteru:
The Archaic Attraction of Harry Potter // LiCuS - Journal of Literature and Cultural Studies, I (2006)
Harry Potter through the Focus of Feminist Literary Theory: Examples of (Un)Founded Criticism // Journal of International Social Research, 2 (2009)
Napadi na neka djela suvremene fantastične dječje književnosti: Harry Potter kao prijetnja vrijednostima dominantne kulture ili mogući poticaj za rad u nastavnom procesu // Društvo i jezik - višejezičnost i višekulturalnost/Society and Language - Multilingualism and Multiculturalism / Bežen, Ante ; Pavličević-Franić, Dunja (ur.).
Racism in Harry Potter: Homocentrism, Colour Blindness and the Case of the Forgotten Elves // International Journal on Multicultural Studies, 1 (2011)
Kulturni fenomen ili hegemonija istosti? Recepcija serije romana o Harryju Potteru. Zagreb: Tko zna - zna!, 2011 (monografija)

[FeetF1]

eutow kaže:

Zarez:
br. 34: Neven Jovanović, Učilište kršćanske magije -- Učilište hrvatskog grča, str. 17.

eutow kaže:

Kada je počeo izlaziti na hrvatskom zametnula se polemika u Zarezu: Neven Jovanović (profesor s klasične filologije) napisao je relativno negativnu kritiku

Ovo je napad na osobu, tj. autoricu, rekao bih i da je seksistički (pjege na licu, smije se toplo i patnički, iako je 'srednjih godina'(=starija) - izgleda simpatično...).
A da je bila razvedena samohrana majka - to je - mit, tj. laž?

Mit obavezno po~inje g|om Joanne K. Rowling (na po~etku Algoritmova izdanja prilo`ena je fotografija u boji: simpati~na `ena srednjih godina umjesto glamura posjeduje pjege i lijepe o~i smije{i se toplo i patni~ki). G|a Rowling je »smislila...
roman... kao nezaposlena samohrana majka na socijalnoj pomo}i.« Slijedi obrat od kojeg zatitra svako srce: totalni autsajder sti`e do svjetskog uspjeha i milijunskih naklada, zahvaljuju}i ~aroliji ispredanja pri~e. No sve je ovo ~itaocima Zareza ve} poznato.
Mitom primamljen i udobrovoljen, ~italac ulazi u svijet Harryja Pottera.

Me|utim, mi smo odrasli. To zna~i da nakon ekstaze nalazimo volje i snage za malo promi{ljanja. Knjige o Harryju
Potteru, osim izvora profita i zabave, umjetni~ko su djelo; dakle, legitimno polazi{te za diskusiju.

I zato diskusiju započinjemo napadom na samohranu majku sa spisateljskim darom koja je postala uspješna.

^arobnja~ko je dru{tvo prete`no bjela~ko i anglosaksonsko; tek u funkciji blago egzoti~nih ukrasa spominju se
de~ko s rasta-frizurom i djevoj~ica Parvati Patil (ali autorica pre{u}uje da se radi o jamajkanskoj frizuri i indijskom imenu).

...Ovdje se autorici implicira da je rasistički nastrojena, jer eto, nije u svoj roman ukomponirala tamnopute i ostale s multi-kulti scene.
E, da, a zašto ondje nema Slavena i slavenskih božanstava? Prema NJ-u, JKR je, po analogiji, anti-slavenska i protuhrvatska autorica.

Crnkovi} ih krsti bezjacima i time pokazuje da zapravo ne o~ekuje od svoje publike konzultiranje rje~nika; u Ani}evu rje~niku stoji
da bezjacima ~akavci i {tokavci zovu kajkavce.

A postojećim riječima se ne smiju davati nova značenja?

Sli~nim hirom valja smatrati turbokroatizme tipa po{tanska {krabica, kao i (jednokratnu) upotrebu fraze kojom }e
budu}i jezi~ni povjesni~ari mo}i to~no datirati ovaj prijevod:

Otkad to prevodilac ne smije u fantasy roman unositi novotvorenice, pa i osobne novosmislice?

Ajde, barem mu je NJ odao priznanje za metloboj.

[eutow]

Ne znam, osnovna kritika mu možda i stoji, ali da, uglavnom je slab tekst. I povijest je pokazala da te tvrdnje o teškom Crnkovićevom jeziku ne stoje.

@pip pirrip
Svaka čast, nisam znao za ove tekstove.
Potražio sam prvi, Slavićev tekst, dostupan je na https://www.knjizevni-krug.hr/wp-con...i-2003-7-9.pdf

3.2.2. Lažni otac traži da ga se ubije. Prefiguracija lažnoga oca je Voldemort, koji je želio ubiti dječaka Harryja kako je Herod želio usmrtiti Krista i kako je Hera zmijama htjela ubiti Herakla. Ulogu ove preoblike mogao bi igrati i ujak Vernon, koji, istina ne želi ubiti, ali maltretira poniženjima. Možda u budućim knjigama doznamo kako je Voldemort nekada bio neuspješno zaljubljen u Harryjevu majku.

Nije bio daleko s ovim predviđanjem.

[Eng3lthal]

pretpostavit cu da mislis na posljednju recenicu pa pitati: kako to mislis?

[pip pirrip]

I ja se isto pitam. Znamo da je Snape bio neuspješno zaljubljen u Lily.

[Ja,Lucifer]

Dubravka će ispraviti pogreške koje su se pojavile u prvobitnim prijevodima HP-a.

[eutow]

pip pirrip kaže:

I ja se isto pitam. Znamo da je Snape bio neuspješno zaljubljen u Lily.

Eng3lthal kaže:

pretpostavit cu da mislis na posljednju recenicu pa pitati: kako to mislis?

I Snape se dugo predstavljao kao svojevrsni antagonistični "otac" (autoritet) Harryju, pa se i on može podvesti pod spomenuti arhetip u koji je Slavić smjestio Voldemorta i Vernona.

"Often, too, there is a search for the child, who has to be hidden away in a secret place. The hero being of mysterious origin, his true paternity is often concealed, and a false father appears who seeks the child's death. This is the role of Acrisius in the Perseus story, of the Cronos of Hesiodic myth who tries to swallow his children, of the child-killing Pharaoh in the Old Testament, and of Herod in the New. In later fiction he often modulates to the usurping wicked uncle who appears several times in Shakespeare." (p. 199)

[Eng3lthal]

upravo pokupio knjigu. nije to ni blizu algoritmu nažalost, no drago mi je da će novije generacije imati više šanse doći do knjige

[Fiddler]

Eng3lthal kaže:

upravo pokupio knjigu. nije to ni blizu algoritmu nažalost, no drago mi je da će novije generacije imati više šanse doći do knjige

Obrazloži.

[Eng3lthal]

ovak na prvu (kod kuće u Slavoniji mi je original pa ne mogu usporediti najbolje), format je manji od originala pa mi se na prvu učinilo kao neko džepno izdanje (nije džepno ali je takav osjećaj bio). kazalo s poglavljima na početku (to mi ubija svu draž i misterij čitanja), stranice su jako jako bijele i svijetle (možda se varam, no algoritmove su bile nešto manjeg intenziteta i činile su se toplijima). već sam prije rekao da mi ova naslovnica ne paše nikako. nije losa, no nikako ne asocira na kamen mudraca. ni osjećaj knjige u ruci nije kao onaj stari. moguće je da nostalgija govori iz mene. pričekat ćemo još koji komentar

[Ja,Lucifer]

Prijevod?

[Fiddler]

Vidjet ću za par dana kada mi stigne poštom, ali tvoje primjedbe mi se čine dobro argumentirane. Ako je format manji, to je odmah minus jer idu i sitnija slova. Što se tiče stranica tj. papira, Algoritam je inače imao poseban papir nekako, ne čudi me da ti je Mozaikov drugačiji.
Vjerojatno će i meni biti tako, jedino se ne slažem za naslovnicu, bolja mi je od Algoritmove. A pogotovo je ona za Odaju tajni fantastična.

[Eng3lthal]

Ja,Lucifer kaže:

Prijevod?

odmah mi je upalo u oko da je erised postao Zrcalo avons

kasnije ću ostale detalje pregledati

[Eng3lthal]

Fiddler kaže:

Vidjet ću za par dana kada mi stigne poštom, ali tvoje primjedbe mi se čine dobro argumentirane. Ako je format manji, to je odmah minus jer idu i sitnija slova. Što se tiče stranica tj. papira, Algoritam je inače imao poseban papir nekako, ne čudi me da ti je Mozaikov drugačiji.
Vjerojatno će i meni biti tako, jedino se ne slažem za naslovnicu, bolja mi je od Algoritmove. A pogotovo je ona za Odaju tajni fantastična.

Nije mi losa naslovnica kao naslovnica, no motiv mi nije najdraži

[HotCookie]

Došla mi je knjiga. Slažem se da su dimenzije manje nego prije, ali generalno je solidna knjiga. Ne primjećujem ništa drugo što bi me zasmetalo. Korice su tvrde, motiv s naslovnice ovisi o ukusu, papir mi je vrlo sličan kao i kod Algoritma, meni se sviđa. Knjigu ne mislim počet čitat, zapravo sam je više kupila iz kolekcionarskih razloga. Proslijedit ću je nećacima na čitanje.

[Rogyak]

I meni je danas stigla knjiga. Prošlo je već dosta vremena odkad sam zadnji put Algoritmovo izdanje držao u rukama, no na prvu mi se činilo da je format puno manji. Koliko vidim po upisima ovdje, izgleda da zaista jest manji što mi se baš i ne sviđa previše.
Naslovnica mi je fora, no nekako mi je presvijetla. Ne znam, uz HP sam uvijek vezao neke tamnije tonove boja.
Još nisam počeo čitati pa za prijevod ne mogu ništa reći.
U svakom slučaju, bit će lijepo konačno imati i HP-a na policama.

[Fiddler]

Stiglo i meni. Format je manji, da. I to je otprilike jedini nedostatak. Sve ostalo je kvalitetno, papir i font su praktički isti kao i u Algoritma. Naslovnici bih dao prednost, sviđa mi se raspored boja jer je hrbat crveni. Za Odaju tajni će sigurno biti plavi zbog slike na naslovnici.
Sve u svemu Mozaik je to kvalitetno odradio.