Udruga Franak (i povezane rasprave o CHF te CHF-kreditima)

[xstrom]

TauraDendarii kaže:

Kakva poluga banke. Pa banka ne gubi ili dobiva na tečaju. To je sto puta rečeno. Banka uzima proviziju kako god se tečaj kretao, a dobitnici ili gubitnici promjene vrijednosti valute su štediše odnosno korisnici kredita.

Nije istina

[Deere]

gFlores kaže:

Misliš da su ovi na šalteru znali da će vama otpast jaja ? Ne znaju oni tko im glavu nosi, vjeruj mi... Uostalom nebitno je, cilj prodavača je uvaliti kupcu proizvod. Da ti je prodavač, tj. šalteruša rekla istinu (pod uvjetom da uopće zna istinu ), odjurio bi iz poslovnice na pola razgovora

Da je/ako je netko zaista i rekao što te sve može snaći kada je kredit nominiran u CHF a ne u Kn, mislim na ono što se zaista i odigralo - velika većina (u to doba 'prosperiteta') ne bi u to povjerovala ili ne bi to shvatila ozbiljno (to je kao 'u najgoroj varijanti', ali 'to se sigurno neće dogoditi', a 'gle u CHF mi je rata sada, danas niža nego u EUR'). Naime, velikoj većini kupaca nekrenine najvažnije je naći odgovarajuću nekretninu, položaj, kvadratura, cijena, i da to sve skupa možeš pokriti svojim primanjima, dok je kredit bio tek formalnost. Doslovno je vladala histerija kupovanja nekretnina, zato su i cijene rasle do neba - a slijedom toga nudili su se najnepovoljniji krediti jer kada je potražnja velika - prolazi i ona najgora roba (kako kod stanova tako i kod kredita za njih). A na kupcima je uvijek odluka, ali kada svi u selu kupuju - teško je odoliti i sam ne kupiti. To je psihologija zainteresiranog kupca, stan se ne kupuje svaki dan, većina kupuje stan jednom u životu i kada nađeš nešto 'povoljno', onda se ne pita za cijenu i uvijete kredita. Još ti prodavač onako usput spomene da 'već ima kupca za stan, ljudi bili, vidjeli i rekli da sutra donose kaparu', onda tek (kod većine) nastupa panika. Tako su prodavani najskuplji stanovi, tako su se napumpavale cijene do neba.

[aspiriniks]

KatarinaRi kaže:

Ja na zadnjih par stranica nigdje ne vidim da se spominje da ljudi nisu ni bili kreditno sposobni za kredite u eurima. Da su uvjeti bili drugačiji. Jedino ako im se želi reći da nisu uopće trebali kupovati stan.
I ako je u ovoj drzavi normalno da se na stambenim kreditima dozvoljava da se plasiraju rizicni krediti koji su bili rizicni samo za korisnike zasto onda imamo zabrane kojekakvih lihvara. Sta se koga tice ako ce mene iskamatatit neki lik na uglu ako sam potpisala da dajem stan.

Ma naravno da su bili kreditno sposobni za eurske kredite. Ne postoji objasnjenje da je netko sposoban za visoko rizican kredit a istovremeno nije za nisko rizican. Ali u mojem slucaju su presudni bili jamci. Za eurski kredit (nisko rizican) su trebali dva, a za CHF (visoko rizican kredit) nije trebalo jamaca. Zamisli ...

[TauraDendarii]

xstrom kaže:

Nije istina

HNB je potvrdio kako banke nisu profitirale na promjeni tečaja. Ako ti imaš saznanja u suprotno, molim te prijavi to policiji i državnom odvjetništvu. Ako nemaš nikakve dokaze onda iznosiš neistine.

Dok saljes prijavu (jako to volis), molim te odgovori mi na jedno. Zašto bi banke kockale sa tečajem i potencijalno propale, ako mogu jednostavno to ostaviti po strani i zaradjivati na razlici izmedju kamate na štednju i kamate na kredit?

Molim te direktan odgovor, zašto bi banke riskirale sve, radile protuzakonito, a u isto vrijeme na legalan način skoro bez rizika imaju garantiranu zaradu.

[KatarinaRi]

aspiriniks kaže:

Ma naravno da su bili kreditno sposobni za eurske kredite. Ne postoji objasnjenje da je netko sposoban za visoko rizican kredit a istovremeno nije za nisko rizican. Ali u mojem slucaju su presudni bili jamci. Za eurski kredit (nisko rizican) su trebali dva, a za CHF (visoko rizican kredit) nije trebalo jamaca. Zamisli ...

Trebao si jamca, ali si bio i kreditno nesposoban, jer razlika je bila 100€ u rati za kredit od 100 000€. Ukoliko si bio neki granični slučaj nisu jednostavno mogao na svoju placu imati ratu 4300, ali si mogao 3500kn.

A naći jamca mnogima je bio SF.
I sad si ispao nepismeni, gramzivi idiot

[xstrom]

TauraDendarii kaže:

HNB je potvrdio kako banke nisu profitirale na promjeni tečaja. Ako ti imaš saznanja u suprotno, molim te prijavi to policiji i državnom odvjetništvu. Ako nemaš nikakve dokaze onda iznosiš neistine.

Dok saljes prijavu (jako to volis), molim te odgovori mi na jedno. Zašto bi banke kockale sa tečajem i potencijalno propale, ako mogu jednostavno to ostaviti po strani i zaradjivati na razlici izmedju kamate na štednju i kamate na kredit?

Molim te direktan odgovor, zašto bi banke riskirale sve, radile protuzakonito, a u isto vrijeme na legalan način skoro bez rizika imaju garantiranu zaradu.

Ima i ja pitanja za tebe.

Je li HNB dostavio pismene dokaze UF-u ili je ponovno samo šapnuo u korist banaka?
Zašto se banke ne javljaju Lalovcu s obzirom da imaju jako puno "prijedloga" za koje ni Lalovac ne zna?
Zašto banke kockaju sa tečajem,a dužnicima prebacuju rizik?
Zašto bankama nije dovoljan profit već žele i ilegalni extra profit?
Zašto bankama nikad nije dovoljno?
Zašto HNB ne izvršava ono za što je zadužen?

Ovo su ti ujedno i odgovori ,a kao obavijest HNB je već prijavljen.
Mislim da je to učinio Goran Aleksić.

A poreznoj su ih prijavili UF.

[aspiriniks]

SwissChoco kaže:

U tom bi slucaju popušili oni koji su ih CHF-on opskrbili. I sve se bojim da bi to mirno gledali...

Ne bi popisili iz dva razloga.
U pocetnim godinama otplate kredita u anuitetima kamata cini dobru vecinu anuiteta. A banka tu ima enormno veliku polugu u podizanju kamatne stope. Dakle vrlo lako mogu iskompenzirati efekt manjeg tecaja.
Drugo, nema CHF u cijeloj prici. Ima samo eura iz domace stednje koji su valutnim swapom pretvoreni u svicarce.

[aspiriniks]

gFlores kaže:

Misliš da su ovi na šalteru znali da će vama otpast jaja ? Ne znaju oni tko im glavu nosi, vjeruj mi... Uostalom nebitno je, cilj prodavača je uvaliti kupcu proizvod. Da ti je prodavač, tj. šalteruša rekla istinu (pod uvjetom da uopće zna istinu ), odjurio bi iz poslovnice na pola razgovora

Ma bas me zanima kako bi reagirao da kupis kruh u kojem je onako pekaru palo malo misomora jer ima problema sa tim glodavcima u pekari. Ti ga kupis jer ga njegova prodavacica hvali. I onda ti se muda osuse i padnu... a mogao si ici u drugu pekaru ili taj dan ne jesti kruh ... sve je relativno ...

[aspiriniks]

TauraDendarii kaže:

Kakva poluga banke. Pa banka ne gubi ili dobiva na tečaju. To je sto puta rečeno. Banka uzima proviziju kako god se tečaj kretao, a dobitnici ili gubitnici promjene vrijednosti valute su štediše odnosno korisnici kredita.

To sto je sto puta recena laz, ne znaci da time postaje istina. Ako ne znas kako banka zaradjuje na tecaju, pitaj pristojno pa cu ti objasniti.

[aspiriniks]

KatarinaRi kaže:

Trebao si jamca, ali si bio i kreditno nesposoban, jer razlika je bila 100€ u rati za kredit od 100 000€. Ukoliko si bio neki granični slučaj nisu jednostavno mogao na svoju placu imati ratu 4300, ali si mogao 3500kn.

A naći jamca mnogima je bio SF.
I sad si ispao nepismeni, gramzivi idiot

Nisam bio kreditno nesposoban za eure. Trebao sam dva jamca i to je prevagnulo...
Medjutim, kredit smo supruga i ja prijevremeno otplatili prije 6 mjeseci pa me boli vise ona stvar. Ali pokrenuli smo sudski proces protiv banke zbog kradje na kamati.
Trrbala bi mi malo veca barka ...

[greb4tor]

TauraDendarii kaže:

Evo jedan banalan primjer, vlasnik si kafica i prvo ti svi placaju pice, cijena piva je 10kn. Nakon nekog vremena, jedan dio ekipe prestane placati pice i pobjegne. Ti nemas nikakav nacin sprjeciti ih u tome i zbog toga povisis cijenu piva na 15kn kako bi s tih dodatnih 5kn iskompenzirao ove sto odu, a ne plate. To je porast kamatne stope kad poraste vrijednost valute u kojoj su izdani.

Pravi si primjer izabrao. Možda da drugi put paziš komu daješ piće? Uostalom, ne možeš mijenjati cjenik preko noći. Ispada da je u ovoj državi veća kontrola kafića od banaka. Toliko o tome kako kvalitetno HNB obavlja svoju funkciju.

[TauraDendarii]

xstrom kaže:

Ima i ja pitanja za tebe.

Je li HNB dostavio pismene dokaze UF-u ili je ponovno samo šapnuo u korist banaka?
Zašto se banke ne javljaju Lalovcu s obzirom da imaju jako puno "prijedloga" za koje ni Lalovac ne zna?
Zašto banke kockaju sa tečajem,a dužnicima prebacuju rizik?
Zašto bankama nije dovoljan profit već žele i ilegalni extra profit?
Zašto bankama nikad nije dovoljno?
Zašto HNB ne izvršava ono za što je zadužen?

Ovo su ti ujedno i odgovori ,a kao obavijest HNB je već prijavljen.
Mislim da je to učinio Goran Aleksić.

A poreznoj su ih prijavili UF.

Ti si taj koji tvrdi nešto što HNB i zdrava logika pobija. Zato sam te pitao, na moje pitanje ti uzvracas protupitanjima bez ijednog objasnjenja ili argumenta.

Kada si pitao, evo moji odgovori (ja odgovorim na pitanje za razliku od tebe).

1. HNB nije dostavio dokaze UF. Ne vidim zašto bi i dostavljao. UF nije sud i nema nadleznost nad kontrolom HNB-a. Sabor moze traziti HNB da dostavi podatke.
2. Neznam. Pitaj banke. Pretpostavljam kako mu se ne javljaju jer on nije taj koji ih tuzi i s kim se spore. To je UF.
3. Pitanje je promašeno, banke ne kockaju s tečajem jer im je to zakonom zabranjeno.
4. Opet, promašeno pitanje. Bankama je dovoljan profit.
5. Banke imaju odgovornost ostvariti dobit svojim dioničarima. Zato banka zeli profit. To ne znači da ce banka raditi kazneno djelo. Zasto svi zele vecu placu ili bolje uvjete zivota?
6. HNB izvršava sve za sto je nadlezan. Pitanje je jos jedanput "nabijeno" i nemoguce je odgovoriti na njega jer je premisa pitanja kriva.

A sada ponavljam. Zašto bi banke radile kazneno djelo i usput kockale se sa ogromnim novcima i svojim postojanjem kada mogu jednostavno zaraditi na kamati i zivjeti skoro bez rizika?

aspiriniks kaže:

To sto je sto puta recena laz, ne znaci da time postaje istina. Ako ne znas kako banka zaradjuje na tecaju, pitaj pristojno pa cu ti objasniti.

Molim te objasni.

[Banana10]

Ako je iznos kredita hedgiran negdje sa bankom majkom, pa onda kažu da na tečaju nit dobivaju nit gube, kamata na kredit nije hedgirana, a vezana je također uz CHF, tako da svaki rast CHF-a direktno povlači veću zaradu bankama na kamatama.

[xstrom]

TauraDendarii kaže:

Ti si taj koji tvrdi nešto što HNB i zdrava logika pobija. Zato sam te pitao, na moje pitanje ti uzvracas protupitanjima bez ijednog objasnjenja ili argumenta.

Kada si pitao, evo moji odgovori (ja odgovorim na pitanje za razliku od tebe).

1. HNB nije dostavio dokaze UF. Ne vidim zašto bi i dostavljao. UF nije sud i nema nadleznost nad kontrolom HNB-a. Sabor moze traziti HNB da dostavi podatke.
2. Neznam. Pitaj banke. Pretpostavljam kako mu se ne javljaju jer on nije taj koji ih tuzi i s kim se spore. To je UF.
3. Pitanje je promašeno, banke ne kockaju s tečajem jer im je to zakonom zabranjeno.
4. Opet, promašeno pitanje. Bankama je dovoljan profit.
5. Banke imaju odgovornost ostvariti dobit svojim dioničarima. Zato banka zeli profit. To ne znači da ce banka raditi kazneno djelo. Zasto svi zele vecu placu ili bolje uvjete zivota?
6. HNB izvršava sve za sto je nadlezan. Pitanje je jos jedanput "nabijeno" i nemoguce je odgovoriti na njega jer je premisa pitanja kriva.

A sada ponavljam. Zašto bi banke radile kazneno djelo i usput kockale se sa ogromnim novcima i svojim postojanjem kada mogu jednostavno zaraditi na kamati i zivjeti skoro bez rizika?



Molim te objasni.

Ako su tvoji odgovori:neznam, pitaj banke i bankama je zabranjeno kockati s tečajem jer je to zabranjeno onda s tobom nešto nije u redu jer bankama je štošta zabranjeno pa su svejedno to učinile....i zato će platiti.

Pitaj banke ili upitaj sam sebe.
Argumenata ima na prijašnjim stranicama kao u priči...u priči gdje će na kraju vuk biti rastrgan

[aspiriniks]

TauraDendarii kaže:

Molim te objasni.

Ajde vjerujem da ce to biti zadnji put.
Ali malo je komplicirano zato budi jako koncentriran i procitaj vise puta sa razumijevanjem da ti "sjedne".
Dakle, fakat je da je zarada banke sadrzana u kamati koju netko otplacuje. Zarada banke mjeri se u kunama (ne, nemoj krenuti u zabludu da se ona izrazava u spinskom kvantnom broju).
Pod pretpostavkom fiksne KS od X% pri pocetnom tecaju neke valute A.
E sada ta valuta A aprecira prema burundijskom dinaru (citaj kuni) Y%. Sta se desava sa apsolutnom vrijednosti nase KS koja je jos uvijek relativno X%?
Zamisli paradoksa, i ona aprecira (naravno u burundijskim dinarima) jer zarada banke i jest u burundijskim dinarima a ne u spinskom kvantnom broju.
Nevjerojatno, skoro pa nezamislivo ...
Sva sreca da netko ovdje barata kvantnom fizikom pa moze to objasniti.
Ali sta ce neki pekar ili vodooinstslater bez znanja o vrtnji elektrona oko atomske jezgre ?
Sva sreca da postoje bankarski fizicari koji kazu da se elektron okrece kako oni kazu. Ali tu su se zajebali i zato ce popusiti, kvantno i kvantitativno naravno.
Ajd' malo razmisli prije novog upisa.

[aspiriniks]

Banana10 kaže:

Ako je iznos kredita hedgiran negdje sa bankom majkom, pa onda kažu da na tečaju nit dobivaju nit gube, kamata na kredit nije hedgirana, a vezana je također uz CHF, tako da svaki rast CHF-a direktno povlači veću zaradu bankama na kamatama.

A sta mi bas moras skinuti loptu sa cistog bekenda. Pusti mi taj zicer ...
Pokusati cu mu objasniti preko teorije skupova ...
Ma dobro sam raspolozen pa ako si ovih dana u blizini najsjevrnijeg naseg poluotoka posalji mi poruku na pm jer imam zaista dobar ulov (ako volis ribu) a jos su zivi hektolitri u bacvama ...

[TauraDendarii]

Banana10 kaže:

Ako je iznos kredita hedgiran negdje sa bankom majkom, pa onda kažu da na tečaju nit dobivaju nit gube, kamata na kredit nije hedgirana, a vezana je također uz CHF, tako da svaki rast CHF-a direktno povlači veću zaradu bankama na kamatama.

aspiriniks kaže:

Ajde vjerujem da ce to biti zadnji put.
Ali malo je komplicirano zato budi jako koncentriran i procitaj vise puta sa razumijevanjem da ti "sjedne".
Dakle, fakat je da je zarada banke sadrzana u kamati koju netko otplacuje. Zarada banke mjeri se u kunama (ne, nemoj krenuti u zabludu da se ona izrazava u spinskom kvantnom broju).
Pod pretpostavkom fiksne KS od X% pri pocetnom tecaju neke valute A.
E sada ta valuta A aprecira prema burundijskom dinaru (citaj kuni) Y%. Sta se desava sa apsolutnom vrijednosti nase KS koja je jos uvijek relativno X%?
Zamisli paradoksa, i ona aprecira (naravno u burundijskim dinarima) jer zarada banke i jest u burundijskim dinarima a ne u spinskom kvantnom broju.
Nevjerojatno, skoro pa nezamislivo ...
Sva sreca da netko ovdje barata kvantnom fizikom pa moze to objasniti.
Ali sta ce neki pekar ili vodooinstslater bez znanja o vrtnji elektrona oko atomske jezgre ?
Sva sreca da postoje bankarski fizicari koji kazu da se elektron okrece kako oni kazu. Ali tu su se zajebali i zato ce popusiti, kvantno i kvantitativno naravno.
Ajd' malo razmisli prije novog upisa.

Hvala vam na backhandu. Ovime priznajete kako banka nije kockala s valutama, tvrdnje HNB-a kako banke nisu izlozene valuti su točne, a banka ima veci profit samo na kamatnom dijelu koji je aprecirao. Točnije, na razlici kamate izmedju one po kojoj se banka zaduzila i kamati po kojoj je kredit plasiran.

Priznati cu vam, znao sam da banke zarade malo više zbog rasta valute i samim time i kamate no to nije ono što 90% UF misli kada kaze da su banke "ekstra profitirale". Kada se priča o tome onda se govori kako su oni sada duzni banci više od onoga sto su podigli, kako su banke zaradile enormne novce, a ne o malo vecoj zaradi. Iz tog razloga sam vas trazio objasnjenje (a usput ste potvrdili kako banka nije kockala s CHF).

Iznos kredita u CHF:
100.000,00 CHF
Iznos kredita u HRK (uzmimo tečaj 5.0 HRK za 1 CHF):
500.000,00 kn
Kamata plasiranog kredita:
5.5%
Rok:
240 mjeseci
Iznos kamata na kredit:
325.465,60 kn
Ukupan iznos (glavnica i kamata): *
825.465,60 kn

Kamata izvora novca (dodao sam 1% administrativnih troškova banke):
3.5%
Iznos kamata na izvor novca:
195.952,00 kn
Ukupan iznos (glavnica i kamata): *
695.952,00 kn


Zarada banke na cijelom kreditu (Iznos kamata na izvor novca - Iznos kamata na kredit)
129.513,6 kn


U slučaju rasta CHF na 7 HRK za 1 CHF

Iznos kredita u CHF:
100.000,00 CHF
Iznos kredita (tečaj 7 HRK za 1 CHF):
700.000,00 kn
Kamata plasiranog kredita:
5.5%
Rok:
240 mjeseci
Iznos kamata:
455.650,40 kn
Ukupan iznos (glavnica i kamata): *
1.155.650,40 kn

Kamata izvora novca:
3.5%
Iznos kredita:
700.000,00 kn
Iznos kamata:
274.332,80 kn
Ukupan iznos (glavnica i kamata): *
974.332,80 kn

Zarada banke na cijelom kreditu (Iznos kamata na izvor novca - Iznos kamata na kredit)
181.317,6 kn

Dakle, u slucaju ostanka CHF na 5 HRK za 1 CHF banka bi zaradila 130 000 kuna, dok u slucaju rasta na 7 HRK za 1 CHF banka bi zaradila 180 000 HRK. To je u potpunom nesrazmjeru sa uobicajenim misljenjem o ekstra profitima banaka. Cijela ova kalkulacija zanemaruje kako banke imaju jos odredjenih troškova, kako zbog rasta cijene CHF njima raste broj nenaplativih kredita, itd. Realno banke nisu puno profitirale zbog rasta CHF i to svakako nije bila kocka s njihove strane.

[aspiriniks]

TauraDendarii kaže:

Hvala vam na backhandu. Ovime priznajete kako banka nije kockala s valutama, tvrdnje HNB-a kako banke nisu izlozene valuti su točne, a banka ima veci profit samo na kamatnom dijelu koji je aprecirao. Točnije, na razlici kamate izmedju one po kojoj se banka zaduzila i kamati po kojoj je kredit plasiran.

Priznati cu vam, znao sam da banke zarade malo više zbog rasta valute i samim time i kamate no to nije ono što 90% UF misli kada kaze da su banke "ekstra profitirale". Kada se priča o tome onda se govori kako su oni sada duzni banci više od onoga sto su podigli, kako su banke zaradile enormne novce, a ne o malo vecoj zaradi. Iz tog razloga sam vas trazio objasnjenje (a usput ste potvrdili kako banka nije kockala s CHF).



Dakle, u slucaju ostanka CHF na 5 HRK za 1 CHF banka bi zaradila 130 000 kuna, dok u slucaju rasta na 7 HRK za 1 CHF banka bi zaradila 180 000 HRK. To je u potpunom nesrazmjeru sa uobicajenim misljenjem o ekstra profitima banaka. Cijela ova kalkulacija zanemaruje kako banke imaju jos odredjenih troškova, kako zbog rasta cijene CHF njima raste broj nenaplativih kredita, itd. Realno banke nisu puno profitirale zbog rasta CHF i to svakako nije bila kocka s njihove strane.

Ajde mi ti mladi kvantni fizicaru kazi kolilko to iznosi u apsulutnom iznosu ako valuta aprecira npr. od 4.5 na 7 (cca 55,56% relativno) uz porast KS od 5% na 6,8% (36% relativno) u prvoj cetvrtini otplate kredita u anuitetima.
Koliko se to apsolutno odrazava u iznosu kamate ?
Pazi, bez konvolucijskog integrala ne priznajem ti izracun.
Ajde, trenutno cemo zanemariti nezanemarivo da banke nemaju svicarce nego swapaju eure. Pazi, to ti je veliki vjetar u ledja ...

[aspiriniks]

TauraDendarii kaže:

Hvala vam na backhandu.

Nego, vidim da si pametan pa da te priupitam za savjet.
Da li da si kupim tu 4m dulju barku sa novcima koje cu dobiti od banke za opljackanu kamatu ili da orocim, ili da idem u dionice, fondove, forex mozda ...
Nisam pametan ...
Ako ih pustim na tekucem, zena ce mi ih oteti, a vjeruj mi ona zna kako... bez mogucnosti da je tuzim
...
Daj hint ...

[JTB]

aspiriniks kaže:

Nego, vidim da si pametan pa da te priupitam za savjet.
Da li da si kupim tu 4m dulju barku sa novcima koje cu dobiti od banke za opljackanu kamatu ili da orocim, ili da idem u dionice, fondove, forex mozda ...
Nisam pametan ...
Ako ih pustim na tekucem, zena ce mi ih oteti, a vjeruj mi ona zna kako... bez mogucnosti da je tuzim
...
Daj hint ...

Rekao bih da je trenutak za uci u nekretnine. Nije neki prinos trenutno, ali ako te je prosao afinitet za rizikom tj. kockanjem nije losa opcija.