Je li neprerađena hrana iz prirode zaista zdravija od industrijskih proizvoda?

[dje-CAk]

Je li neprerađena hrana iz prirode zaista zdravija od industrijskih proizvoda?

Ova tema je potaknuta izjavom jednog forumaša da datulje nisu zdravije od rafiniranog bijelog šećera. S jedne strane imamo voće, suho ili friško, neprerađeno, a s druge strane rafinirani bijeli šećer koji se u novije vrijeme spominje kao glavni krivac za mnoge bolesti i jedan od "bijelih otrova" za naše tijelo. Za datulje se piše da su zdrave iz mnogo razloga (Ne zovu ih bez veze “najzdravijim voćem na Zemlji”). Ako je to sve istina pa makar 50%, zar nije onda ipak bolje zamijeniti šećer datuljama ako se može?

Ali da ne pričamo samo o datuljama i šećeru, kao što i naslov teme kaže, zanima me je li, i ako je koliko je neprerađena hrana iz prirode zaista zdravija od industrijskih proizvoda? Takvi članci postoje o raznim namirnicama, od voća i povrća do raznih žitarica, mahunarki i slično. Ima li to sve znanstvenu podlogu i jesu li zaista datulje dobre za mozak i željezo, je li cikla zaista dobra za srce, cimet za tlak, avokado za što ga već hvale i slično?


Kao podlogu za raspravu stavljam neke članke koji govore o šećeru:

https://alternativa-za-vas.com/index...ustrija-secera
https://www.tportal.hr/lifestyle/cla...dreci-20191113
https://ezadar.net.hr/lifestyle/2728...ati-vjerovati/
https://www.novilist.hr/life/sto-ce-...na-isplati-se/
https://www.tportal.hr/lifestyle/cla...ijelu-20131217


Nadam se kvalitenoj i konstruktivnoj raspravi uz osobna iskutva ako ih ima (ako ste primijetili neke promjene, bilo pozitivne ili negativne, konzumiranjem ili izbacivanjem nekih namirnica, promjenom prehrane i slično).

[bLah.]

Referiras se na moj post iz drugog topica, ali vadis stvari iz konteksta jer nigdje nisam rekao da cjelovite namirnice nisu 'zdravije' od rafiniranih nego da to ne znaci da je neki krajnji proizvod zdrav kao takav.
O tom jel bolje jesti cjelovite ili rafinirane namirnice ne treba ni puno pricati, to je potpuno logicno i jasno, jedna vrsta ima energetski i nutritivni dio, a druga energetski i puno slabiji nutritivni, ali ostaje pitanje koje mjesto neka namirnica ima u ukupnoj prehrani i zato je kontekst vazan pa cu se na primjerima fokusirati na ono sto je u praksi bitno.

Ono sto na pocetku treba napomenuti je da su za zdravlje u ovom kontekstu najbitniji faktori tjelesna aktivnost i zdrava tjelesna tezina. Svaka namirnica ima svoju energetsku i nutritivnu vrijednost u smislu koliko energije (kalorija) mozemo dobiti iz hrane i koliko dodatnih nutritivnih elemenata bitnih za zdravlje mozemo dobiti iz tih namirnica. Tu je vazno znati da smo mi prvenstveno ograniceni svojim dnevnim energetskim potrebama i to uglavnom ogranicava nas dnevni "budzet" za hranu, mozemo jesti puno ili malo u smislu volumena/tezine, ali cim tijelo pocne skladistiti visak energije to predstavlja stres i ima negativne zdravstvene posljedice. Zbog tog je i vazno gledati nutritivnost namirnica u odnosu na njihovu energetsku vrijednost, a ne po gramu/porciji itd, recimo za primjer obican secer ima visoku energetsku vrijednost i nisku nutritivnu, s druge strane spektra je zeleno povrce koje ima iznimno malu energetsku vrijednost i visoku nutritivnu, namirnice poput orasastih plodova imaju pak visoku i energetsku i nutritivnu vrijednost i tu dolazi do problema balansiranja, trebas unijeti sve potrebne nutrijente za zdravo funkcioniranje organizma ali u ogranicenom brojku kcal pa neke namirnice tesko ulaze u "zdravo" kategoriju osim ako stvarno nemas i potrebe za takvim razinama energije.

A u ovim diskusijama, kao sto smo i mi komentirali, se cesto spominju razne zamjene za secer poput meda, datulja, raznih drugih vrsta secera itd i onda se dijeli na alternativna sladila - zdravo, a rafinirani secer nezdravo. A odakle dolazi taj slatki okus u tim namirnicama? Od secera. Znaci zamisli si ovako, da imas 2 teglice pune secerom i u jednu izdrobis par tableta multivitamina. Jel to postaje zdravi snack? Karikiram ekstrem, ali s ciljem da pokazem da je kod takvih usporedbi rijec samo o marginalno poboljsanje jer je glavni sastojak isti. Prava promjena u prehrani nastaje kad zamijenis nezdravi obrok zdravim, npr.ne pojedes pohanu hranu nego mahunarke ili povrce, a ne kad stavis u caj med umjesto secera, junk ostaje junk, ali cesto u puno manje finom izdanju jer bi u slasticarstvu recepte bez secera trebalo potpuno drugacije formulirati jer nije problem samo u tome jel nesto slatko ili nije.
A odakle dolaze mitovi o nekim velikim zdravstvenim benefitima? Pa evo primjeri iz clanka kojeg si linkao:
"Datulje su bogat izvor željeza. 100 g datulja sadrži oko 10 % preporučene dnevne vrijednosti željeza."
-ako su bogat izvor zeljeza kako to da trebas pojesti 1kg datulja da bi dobio dnevnu dozu zeljeza? Trebas unijeti vise od ukupne energetske potrebe svog organizma samo da bi zadovoljio potrebe za jednim elementom i to je bogato? Usporedbe radi jetrice imaju 5x vise zeljeza.
"Datulje su “zdravi slatkiš”
Prirodni šećer koji se nalazi u datuljama je savršena alternativa običnom šećeru."
-po cemu je obican secer neprirodan? njega kopamo u rudniku ili s tvaramo u laboratoriju? Secer je secer, mozemo ga rasclaniti po oblicima ali ako ga ostavimo u vocu ili izdvojimo iz biljke tu nema nista prirodno ili neprirodno
"Datulje su odličan izvor proteina koji nam pomažu da ostanemo u formi te da održavamo naše mišiće snažnima. "
-opet, kako moze biti odlican izvor proteina sa 2,45g na 100g? To znaci da trebas pojesti 4kg datulja dnevno da zadovoljis svoje proteinske potrebe. Usporedbe radi pileca prsa imaju 10x vise proteina i 2x manje kcal.
"Budući da su bogate vlaknima i zdravim masnim kiselinama, mogu pomoći u detoksikaciji organizma. "
-detoksikacija, stvarno?
itd.itd. kad trazis da je makar 50% istina trazis jedno 50% previse jer su clanci na ovakvim alternativnim portalima jednostavno potpuna nakupina bullshita, a za dokaz sam gore samo nasumicno izdvojio stvari koje vec u startu matematicki mozemo pobit, a dalo bi se bome ic i po drugim navodima i kvantificirat utjecaj navedenog. I ne pokusavam ovdje rec da su datulje nezdrave, da je voce nezdravo i da je potpuno isto jel jedemo secer ili datulje, ali vazno je znati da su to sve namirnice koje ipak stoje na onom dijelu spektra na kojem treba biti oprezan s unosom jer nije rijec o namirnicama koje mozemo jesti po principu "vise je bolje"

Sto ovo u praksi znaci? Svi trebaju teziti tome da jedu cjelovite namirnice, to treba biti temelj prehrane, ali treba biti realan oko toga koliki utjecaj ima izbor cijelog obroka i nacina prehrane, a koliki zamjena 1 oblika neke namirnice u pojedinom jelu. Energetski bogata jela, deserti itd su kontekstu danasnje prehrane i stila zivota uglavnom junk i nece postat manji junk ako npr.secer zamijenimo medom ili datuljama, maslac od kikirikija uzmemo 100% umjesto onaj kremasti sa 7% secera, jednu vrstu ulja umjesto druge itd. Onaj tko ima balansiranu prehranu o obliku deserta ne mora brinut, a onome tko ima problem s osnovnom prehranom ovo nece pomoc jer je ukupan utjecaj potpuno zanemariv. I kuzim skroz da je ljudima intuitivno razmisljati na nacin da je desert najveci junk pa je vjerojatno tu najveci prostor za promjenu ali realnost je da se jos vece promjene mogu napraviti u drugim obrocima, a junk jednostavno treba smanjiti i jesti u ogranicenim kolicinama. Veca je razlika u tome jel pojedes komad mesa i kuhanog krumpira umjesto pohanog mesa i pomfrita nego zamjena vrste secera i pokusaj izrade "zdravog kolaca". Slicno tako zdravija varijanta bi bila napraviti obican kolac i odraditi 10 cucnjeva prije jedenja nego napraviti kolac u koje bi zamijenili sastojke za one "zdrave".

U tom je samo stvar, kontekst je bitan, cjelovite i nepreradjene namirnice bi trebale biti osnova prehrane, ali 'zdravu homemade nutellu' ces imati jedino ako planiras ostatak dana provesti pjeske u lovu na antilope, inace je to junk.

[dje-CAk]

Hvala na prvom odgovoru na temi! Detaljno i jasno nemoj samo krivo shvatiti da sam ti izvukao izjavu iz konteksta, tako možda ispada, ali to me je samo potaklo na ovu temu, ne mislim da si ništa krivo rekao.

[bLah.]

Nemam problem pojasnit sto mislim kad netko normalno pita jer mi nije cilj "u pravu sam - u krivu si" spika nego stavit stvari u kontekst. Nazalost, kad vec govorim gore da je vecina clanaka i ostalo potpuno beskorisna u smislu informiranja, ne znam odgovor na realno glavno pitanje kako da se netko uopce i informira o zdravoj prehrani i sto ima koliki utjecaj bez da ulozi stotine sati u detaljno obrazovanje.
npr.ovu analizu cesto shaream
https://www.nature.com/articles/s41599-020-0415-6
trebalo bi svakome biti intuitivno da ako vec ne moze vjerovati clancima na portalima, da bar moze vjerovati knjigama koje se prodaju u milijunima primjeraka ali kad se usporedi njihov sadrzaj vidi se potpuno neslaganje, ne nuzno zato jer znanost nema odgovor na pitanja koja se postavljaju nego jer je informiranje postao showbiznis, svaka vijest i clanak moraju biti uzbudljivi i novi da bi se prodali, a ne tocni.

Srecom stvari ovdje nisu toliko grozno komplicirane, postoji visok stupanj koliko si osoba moze sve individualizirati, prvo se treba pobrinuti da jede u granicama da odrzava zdravu kilazu i da se redovno krece, dalje od tog vidjeti sto voli jesti i probati samostalno pripremati sto cjelovitije namirnice koje joj odgovaraju. Ukoliko to nije pretjerano raznovrsna prehrana onda treba provjeriti jel ima kakav dugorocni potencijal za odredjene nedostatke i moze li se to suplementirati ili trebaju dodatne promjene u prehrani. Ovo je stvarno 90% svega, ostalo su detalji.
Za primjer mozemo uzeti i taj demonizirani secer. Osoba koja sjedi doma, fizicki nije aktivna i pojede samo malo iznad svojih dnevnih potreba, te dodatne kalorije i secer mogu stvarati velik pritisak na organizam, svi oni negativni utjecaji secera nisu mit, ali odnose se prvenstveno na 'visak kalorija', a ne jedenje samog secera kao takvog. Usporedbe radi osobe koje se bave sportovima izdrzljivosti jedu doslovno po pol kile-kilu secera u raznim oblicima dnevno bez ikakvih problema jer se jednostavno to sve potrosi za energiju, sprzi se. I to je kljuc i kad se prica o tom jel netko "smije" nesto pojesti. Ako ti je unutar opcenito balansirane prehrane onda je sve okej, ako je visak onda je jebiga visak o cemu god da se radilo.

Ali sto se tice samog topica, neki jos ocitiji primjeri su jednostavno polugotovi proizvodi, recimo razne veganske pljeskavice u odnosu na obicno meso i slicno, takvi proizvodi su samo nakupina najosnovnijih proteina/ugljikohidrata/masti formulirano sa ciljem okusa/teksture i sadrze puno manje nutrijenata nego ikakvi cjeloviti proizvodi. Nesto manje los, ali svejedno los primjer je sva restoranska ili hrana iz dostave jer nitko nece stediti na ulju/masti sto dodaje okus, ali hranu cini energetski i kalorijski pretrpanom sto opet, ne ostavlja kalorijski budzet za druge nutritivno vazne namirnice itd. Ovo su glavne stvari koje stete prehrani, drugo su detalji.

[dje-CAk]

Meni je to stvarno zanimljiva tema i zato sam i otvorio ovu temu da se malo više diskutira o tome i da se dođe do nekih zaključaka. Npr. uvijek sam se pitao jesu li dvije osobe istih godina, koje se jednako bave sportom i imaju jednaku masu, visinu i građu, a hrane se dijametralno suprotno, jesu li jednako "zdrave"? Ako jedna osoba živi na burgerima, burecima, masnom itd., a druga jede puno voća i povrća, mahunarki i sve što se već smatra pod zdravo. Naravno, ako isključimo genetske faktore ili pretpostavimo da im je i to isto... kroz godine može li osoba koja se lošije hrani dobiti povišen tlak, dijabetes, kolesterol i druge bolesti ako je tjelesno u formi i nema povišenu tjelesnu težinu? I je li osoba koja se zdravo hrani isključena iz tih rizika potpuno ili barem više od prve osobe? Evo jedan primjer iz stvarnog života, jedna kolegica s faksa je fizički izgledala dobro, nimalo povišena tjelesna težina, zgodna cura, čak i fizički je bila aktivna, i na sistematskom krvna slika joj je pokazala povišene masnoće.

[bLah.]

Nije isto, ali nije toliko drasticno razlicito koliko bi mozda na prvu pomislili. Glavni faktori rizika kod tih kronicnih bolesti su genetika, dob, debljina, fizicka aktivnost, pusenje, alkohol, prehrana itd tako da su same namirnice samo jedan od dijelova u prici i to ne najvazniji. I to je zapravo bitno naglasiti danas kad je sve cesce popularan "zdravlje u svakoj veličini tijela" pokret koji je okej u smislu da ne treba nikog omalovazati na temelju izgleda, ali je u smislu fizickog zdravlja iznimno neiskren i stetan.
Problem je sto se te kronicne bolesti razvijaju kroz duze razdoblje, ali moguce je i ranije imati nutritivne nedostatke u obliku pojedinih vitamina, minerala itd i to nije rijetkost ali cesto nije toliko primjetno jer uzrokuju manje probleme.
Takvi primjeri se rijetko vide jer je losa prehrana uglavnom i vrlo nezasitna, ono sto je nama fino je odredjen omjer makronutrijenata koji ima visoku energetsku vrijednost, vecina jela koja ljudi generalno smatraju najfinijima su kombinacija ugljikohidrata i masti i to vrijedi od pomfrita i cipsa preko burgera pa sve do "slatkih" stvari poput cokolade i sladoleda koje smatramo 'secerom' iako vecinu kalorija u njima donosi mast. To nisu zasitne namirnice sto dovodi do vece gladi, prejedanja, a onda krece lavina drugih problema.
Ali ima puno ljudi koji se hrane lose, ali prirodno nisu jako gladni ili paze na tezinu pa vise gladuju i tako odrzavaju kilazu, a da se svejedno hrane lose, npr.pecivo iz pekare za dorucak, hrana iz dostave na poslu, za veceru nista ili sendvic.
Tako da "svaka kalorija je ista" kao pravilo vrijedi u kontekstu debljanja/mrsavljenja, ali ne vrijedi u kontekstu zdravlja. Samo sto opet, ljudi su cesto fokusirani na stvari koje su im ocite, fokusirat ce se na to da ne pojedu cips, a pojest ce sendvic s bijelim kruhom i majonezom sto je efektivno ista stvar. I u balansiranoj prehrani ima mjesta za 20% junka i to moze biti bilo sto, ali u ovih 80% se moze lako napraviti balansirana prehrana, ipak realno zivimo u izobilju namirnica u odnosu na nase evolucijsko razdoblje, zato kazem gore da je moguce jesti namirnice po volji, ali provjeriti ako nas to ostavlja ranjivima, pogotovo danas kad ima puno specificnih programa prehrane koji imaju ocite nedostatke, npr.veganstvo se promovira prirodnim i maltene jedes bilosta biljno i pucas od zdravlja, ali zapravo to ostavlja osobu ranjivom na razne nutritivne nedostatke i to se mora imati na umu, to je vrlo zahtjevna prehrana, a ne prirodna i lagana. Slicno vrijedi i za keto/carnivore dijete kad ih osoba ne planira balansirano i tu se moze vidjeti isto primjer nekog tko izgubi apetit zbog jednolicne hrane i odrzava zdravu kilazu, ali zbog odabira jednolicnih namirnica ima povisen kolesterol i razne nutritivne nedostatke.

[Pak Lena]

BeeBe kaže:

Je, moj post je problem. Nisi mogao odgovoriti cijelom ščitabom? Neuočljiv ti je post inače.

Tvoj post nije problem, prije bih rekla da je niskoristi.
Nicim ne pridonosi temi za razliku od bLahovih postova koji su, barem meni, jedni od najboljih i najkorisnijih kaj se tice pravilne i realne prehrane.

Pogotovo u sveopcem djumbusu koji danas vlada na tom podrucju pa su smislenost, kvaliteta i najvaznije, mogucnost primjene svih savjeta u svakodnevnom zivotu znatno manje vazni od popunjavanja internetskih stranica ili stranica knjiga koje se prodaju.

Ja sam „tihi citac“ koji nastoji primjeniti u praksi ono sto procitam koliko mi pase u nacin zivota i do sada su mi bLahovi postovi bili vrlo dobar putokaz sto i kako i u kojem smjeru ici.

Eto, nije ni ovo konstruktivno sto se tice sadzaja ali to je zato jer ima onih koji znaju vise a ja cu i dalje nastaviti pratiti sa strane.

Smije li se linkati tema dalje, na zk se upravo govorilo o bademima kao korisnima ili stetnima, ovisno gleda li se s nutirtivne ili kalorijske vrijednosti pa bi mozda bilo zgodno prosiriti temu na veci broj citatelja?

Edit

Sad vidim da nema posta na koji odgovaram, nema veze, ionako sam htjela pohvaliti temu i bLaha.

[dje-CAk]

Pak Lena kaže:

Tvoj post nije problem, prije bih rekla da je niskoristi.
Nicim ne pridonosi temi za razliku od bLahovih postova koji su, barem meni, jedni od najboljih i najkorisnijih kaj se tice pravilne i realne prehrane.

Pogotovo u sveopcem djumbusu koji danas vlada na tom podrucju pa su smislenost, kvaliteta i najvaznije, mogucnost primjene svih savjeta u svakodnevnom zivotu znatno manje vazni od popunjavanja internetskih stranica ili stranica knjiga koje se prodaju.

Ja sam „tihi citac“ koji nastoji primjeniti u praksi ono sto procitam koliko mi pase u nacin zivota i do sada su mi bLahovi postovi bili vrlo dobar putokaz sto i kako i u kojem smjeru ici.

Eto, nije ni ovo konstruktivno sto se tice sadzaja ali to je zato jer ima onih koji znaju vise a ja cu i dalje nastaviti pratiti sa strane.

Smije li se linkati tema dalje, na zk se upravo govorilo o bademima kao korisnima ili stetnima, ovisno gleda li se s nutirtivne ili kalorijske vrijednosti pa bi mozda bilo zgodno prosiriti temu na veci broj citatelja?

Edit

Sad vidim da nema posta na koji odgovaram, nema veze, ionako sam htjela pohvaliti temu i bLaha.

Naravno da se smije linkati tema dalje, to je čak i poželjno, tako da samo naprijed. Moja ideja ove teme je da se priča o koristima i štetnosti pojedine hrane, pogotovo one koja se najviše medijski propagira i one koja se najviše pljuje, ali naravno i svega ostaloga što ide s tim.

[Pak Lena]

dje-CAk kaže:

Naravno da se smije linkati tema dalje, to je čak i poželjno, tako da samo naprijed. Moja ideja ove teme je da se priča o koristima i štetnosti pojedine hrane, pogotovo one koja se najviše medijski propagira i one koja se najviše pljuje, ali naravno i svega ostaloga što ide s tim.

Evo jesam.

Kaj se tice koristi ili stetnosti neke hrane, mislim da je to kao kod lijeka, sve je otrov, samo ovisi o dozi.
Kod hrane se radi o kolicini.
I ono sto se smatra losom hranom, tj. slabe nutritivne vrijednosti po meni ima svoju ulogu u psihickom zadovoljstvu koje donosi jelo.
Bar onim ljudima kojima je hrana uzitak a ja sam jedna od tih.
Ne mogu si cesto priustiti prekomjerne kalorije, ali bi mi bilo teze kad bih se zauvijek patila odricuci se onog sto volim a ne spada u zdravo po danasnjim normama.

Problem vidim i u velikoj kolicini hrane koja se danas proizvodi a kako bi se sva ta hrana i prodala, moraju se stalno smisljati novi clanci u kojima se pise sto se vec pise. Sto dovodi do zbunjenosti i ne zna se tko tu koga.

Raznovrsnost prehrane je relativno novijeg datuma, do kraja prve polovice proslog stoljeca jelo se manje-vise ono sto je raslo lokalno, ljudi su zadovoljavali svoje potrebe za vitaminima iz dostupnih namirnica.
Vjerujem da su datulje bile super hrana u krajevima gdje rastu, tim vise sto bas i nemaju preveliki izbor namirnica obzirom na klimu ali u nasem podneblju se sasvim dobro hranilo i bez njih.

Danas se ima i moze, sto je istovremeno dobro i lose jer se od sveg tog izbora lako ode u drugu krajnost i onda se mukom rjesava visak kila.

[bLah.]

btw.gore je bilo rijeci o samim mikronutrijentima u preradenoj hrani, ali jedan od vaznijih efekata je jednostavno i taj da ljudi intuitivno pojedu vise preradjene hrane, recimo primjer jedne od poznatijih studija u kojoj je ista skupina ljudi jela obje vrste hrane:
https://www.cell.com/cell-metabolism...19)30248-7.pdf
Svima je cak i jasno da smo skloni pojesti vise jako finih jela, ali zanimljivo je da je kao i ovdje pojacan unos hrane prisutan cak i kad je ljudima privlacnost hrane jednaka. Generalno svi kuze problem kad se radi o burgeru, pizzi, sladoledu, cipsu, kolacima i ostalim iznimno finim namirnicama koje su energetski iznimno nabijene, ali zanimljivo je vidjeti razliku i kad su neke od varijabli poput energetske gustoce, omjera makronutrijenata, soli, secera, vlakana itd jednake. Razlika u unosu kcal u ovoj studiji je bila oko 500kcal dnevno sto je ekvivalent dodatne 2kg masnog tkiva mjesecno, a razlika je nerijetko i veca u realnim situacijama jer kad osoba bira zdrav obrok u odnosu na burger s desertom ta razlika cesto bude i puno veca sto ljudi kasnije kompenziraju raznim izgladnjivanjem, preskakanjem obroka, a vecini to nije dovoljno pa se i konstantno debljaju.

Tako da cak i da zanemarimo cijelu pricu o mikronutrijentima, sama potreba za vecim kalorijskim unosom za istu razinu gladi i zadovoljstva hranom je ogroman minus visoko preradjene prehrane.

[brzi gonzales]

dje-CAk kaže:

Meni je to stvarno zanimljiva tema i zato sam i otvorio ovu temu da se malo više diskutira o tome i da se dođe do nekih zaključaka. Npr. uvijek sam se pitao jesu li dvije osobe istih godina, koje se jednako bave sportom i imaju jednaku masu, visinu i građu, a hrane se dijametralno suprotno, jesu li jednako "zdrave"? Ako jedna osoba živi na burgerima, burecima, masnom itd., a druga jede puno voća i povrća, mahunarki i sve što se već smatra pod zdravo. Naravno, ako isključimo genetske faktore ili pretpostavimo da im je i to isto... kroz godine može li osoba koja se lošije hrani dobiti povišen tlak, dijabetes, kolesterol i druge bolesti ako je tjelesno u formi i nema povišenu tjelesnu težinu? I je li osoba koja se zdravo hrani isključena iz tih rizika potpuno ili barem više od prve osobe? Evo jedan primjer iz stvarnog života, jedna kolegica s faksa je fizički izgledala dobro, nimalo povišena tjelesna težina, zgodna cura, čak i fizički je bila aktivna, i na sistematskom krvna slika joj je pokazala povišene masnoće.

Bavljenje sportom ne daje po defaultu zdravlje. Ne mozes raditi sto i kako hoces bez ikakvih posljedica po organizam. Sve utjece na nas, bilo dobro bilo lose. Cinjenica je da postoji veliki rast slucajeva karcinoma pogotovo debelog crijeva i kod sve mladjih dobnih skupina sto dovodi do zakljucka da krive stvari jedemo. E sad mozemo za to kriviti genetiku, losu srecu i sl., ali hrana prolazi kroz crijeva i definitivno ima svoj utjecaj. Gdje tocno uperiti prstom, pa mislim da to svatko tko ima zrno razuma moze i sam zakljuciti, ali ga iz nekog razloga isto tako zanemaruje pa jede sve i svasta misleci da mu nece nista biti. Ili nema drugog izbora nego kupiti bas to na akciji. Kako god, hrane se s time i mala djeca sto ce i njih brze pribliziti razvoju bolesti negoli njihove roditelje u istoj dobi. Mislim primjer je primjenjiv i na tipa cigarete. Svjestan si rizika, ali svejedno ga prihvacas/ignoriras.

S druge strane, imamo i mikronutrijente kojih u danasnjem nacinu prehrane ima sve manje. Uzet cu sad plosni primjer kako netko moze dobiti visoki krvni tlak i srcanu insuficijenciju, a da je cijeli zivot bio fizicki aktivan, hranio se zdravo i imao normalan BMI te zdravu genetiku. Znaci dogadja se cesto kod zena u reproduktivnoj dobi da imaju obilne menstruacije sto posljedicno dovodi do niskog zeljeza i rezervi zeljeza u organizmu. Prehranom im je to tesko dodatno nadoknaditi jer nije da prozdiru jetrica svakodnevno. Ne uzimaju nadomjestke. Dugotrajni nedostatak zeljeza i njegovih rezervi oslabljuje srcani misic i s vremenom nema dovoljno snage da radi optimalno svoj posao te posljedicno nastaje visoki krvni tlak. A osoba nit jela nit pila. Zdravo zivila kako bi se reklo.
Daleko od toga da se krvni tlak ne moze razviti i od nepravilne prehrane koja dovodi do pretilosti i stvaranja plaka na krvnim zilama, naravno.

Jos jedan primjer je što kao osoba sa Crohnovom bolesti iz iskustva znam da je nacin prehrane pola zdravlja. Jer samo sa adekvatnom prehranom odrzavam se u fazi remisije sto rijetko koja osoba sa takvom dijagnozom moze reci.
No ima i tu druga strana, jer nije da jedem namirnice iskljucivo iz organskog uzgoja sto povlaci isto pitanje koliko unosim stetnih kemikalija u sebe i njihov posljedicni efekt na crijeva.

Ima nazalost previse rizicnih faktora oko nas, hrana je samo jedan od njih. Neke stvari, zbog nacina zivota, ne mozemo birati, ali neke definitvno mozemo.

[zoomzoom888]

Grijeh je uspoređivati prerađeni šečer sa živom glukozom iz voća..ljudi liječe dijabetes sa isključivo voćem, da mi vidjet kak će to izlječit sa prerađenim šečerom.