View Full Version : Kemija - pomoć
Pertinacia
09.12.2011., 00:03
dušik u p-orbitalama 2. ljuske ima:
ja kažem 3 nesparena elektrona,rješenja kažu 3 sparena elektrona... gdje griješim?
Kamelot
09.12.2011., 00:45
dušik u p-orbitalama 2. ljuske ima:
ja kažem 3 nesparena elektrona,rješenja kažu 3 sparena elektrona... gdje griješim?
Ako se radi o molekuli, onda se radi o sparenim elektronima, a ako je ATOM onda su nespareni...!
Pertinacia
09.12.2011., 01:14
Ako se radi o molekuli, onda se radi o sparenim elektronima, a ako je ATOM onda su nespareni...!
evo citiram:
Dušik ima u p-orbitalama 2. ljuske:
a)tri sparena elektrona
b)pet sparenih elektrona
c)tri nesparena elektrona
d)pet nesparenih elektrona
kada je samo N elektronska konfiguracija je: 1s2,2s2,2p3
ne piše u knjizi za molekule,kako to ide?
i dali je to nešto što bih ja trebao znati u ovakvom zadatku (da se radi o molekuli) ili je nejasno postavljen?
Kamelot
09.12.2011., 11:27
evo citiram:
Dušik ima u p-orbitalama 2. ljuske:
a)tri sparena elektrona
b)pet sparenih elektrona
c)tri nesparena elektrona
d)pet nesparenih elektrona
kada je samo N elektronska konfiguracija je: 1s2,2s2,2p3
ne piše u knjizi za molekule,kako to ide?
i dali je to nešto što bih ja trebao znati u ovakvom zadatku (da se radi o molekuli) ili je nejasno postavljen?
Vjerojatno zadatak nije jasno definiran... Jer, sudeci po teoriji molekulskih orbitala, ako molekula dusika sadrzi dva atoma atoma dusika... Svaka od tih 3p orbitale ima po jedan elektron u svakoj p orbitali (nesparen), preklapanjem tih atomskih orbitala nastaju 3 VEZNE molekulske orbitale u kojima se nalaze po 3 para elektrona... Sto znaci da je svaka orbitala sparena (molekulska)... Po hibridizaciji, (teoretski), u molekuli su te "p" orbitale popunjene sparenim elektronima.
Pitanje je malo nejasno definirano, jer:
a) Pise da se radi o 3 SPARENA elektrona, sto moze znaciti da se radi o samo 3 elektrona koja su spojena jedan uz drugi sto opet ukazuje na to da se nalaze SAMO 3 elektrona u p orbitalama... Trebalo je pisati da se nalaze 3 PARA elektrona, tada bi bilo jasnije...
b) Nije navedeno da li se radi o molekuli ili atomu dusika... Mislim da ako se ne navodi da se radi o molekuli...!
Evo, ak ti nest opet nije jasno, samo reci...!
Štreberica
09.12.2011., 16:04
muci me jedno pitanje, kako da izracunam delta rH?
Ovisi što imaš poznato. Pretpostavljam da jednostavno imaš poznate standardne entalpije stvaranja (najvjerojatnije označene s delta fH) pa je delta rH = delta fH (produkti) - delta fH(reaktanti). delta fH (produkti) dobiješ tako da entalpiju stvaranja svakog produkta pomnožiš njegovim stehiometrijskim koeficijentom u jednadžbi i onda sve to zbrojiš, a delta fH (reaktanti) dobiješ na isti način za reaktante.
ljudi treba mi pomoć oko kemije dakle ako netko zna kako odrediti standardnu entalpiju glukoze iz jednadžbe c6h12o6+6o2----6co2+6h2o
ako imam zadanu standardnu entalpiju stvaranja co2 i h2o
Standardnu entalpiju stvaranja ili izgaranja glukoze? Ako je stvaranja, pretpostavljam da imaš zadanu i reakcijsku entalpiju za zadanu reakciju, i onda trebaš dobiti pomoću Hessovog zakona zbrajanjem jednadžbi stvaranja CO2 i H2O iz elemenata te zadane jednadžbe reakcije jednadžbu stvaranja glukoze iz elemenata. Ako je izgaranja, onda je to reakcijska entalpija za zadanu jednadžbu (jer je to između ostalog jednadžba izgaranja glukoze), a trebaš imati zadanu i entalpiju stvaranja glukoze, kako se određuje reakcijska entalpija vidi gore moj odgovor za _d!nCh!.
dušik u p-orbitalama 2. ljuske ima:
ja kažem 3 nesparena elektrona,rješenja kažu 3 sparena elektrona... gdje griješim?
Kao što je Kamelot protumačio, a ti si koliko se sjećam maturant a u srednjoj školi se ne uče elektronske konfiguracije molekula nego samo pojedinačnih atoma, rješenja griješe :)
Pertinacia
09.12.2011., 18:42
Kao što je Kamelot protumačio, a ti si koliko se sjećam maturant a u srednjoj školi se ne uče elektronske konfiguracije molekula nego samo pojedinačnih atoma, rješenja griješe :)
Da,jesam :) Dakle bio sam u pravu! :cerek:
Vjerojatno zadatak nije jasno definiran... Jer, sudeci po teoriji molekulskih orbitala, ako molekula dusika sadrzi dva atoma atoma dusika... Svaka od tih 3p orbitale ima po jedan elektron u svakoj p orbitali (nesparen), preklapanjem tih atomskih orbitala nastaju 3 VEZNE molekulske orbitale u kojima se nalaze po 3 para elektrona... Sto znaci da je svaka orbitala sparena (molekulska)... Po hibridizaciji, (teoretski), u molekuli su te "p" orbitale popunjene sparenim elektronima.
Pitanje je malo nejasno definirano, jer:
a) Pise da se radi o 3 SPARENA elektrona, sto moze znaciti da se radi o samo 3 elektrona koja su spojena jedan uz drugi sto opet ukazuje na to da se nalaze SAMO 3 elektrona u p orbitalama... Trebalo je pisati da se nalaze 3 PARA elektrona, tada bi bilo jasnije...
b) Nije navedeno da li se radi o molekuli ili atomu dusika... Mislim da ako se ne navodi da se radi o molekuli...!
Evo, ak ti nest opet nije jasno, samo reci...!
Kužim sad,hvala na pojašnjenju
:)
EDIT- zašto se kod elektronske konfiguracije atoma npr željeza, uspoređuje zapis s argonom? dali je to samo radi kraćeg zapisivanja? [Ar] 4s2 3d6 ?
tu isto postoji kao iznimka-to su bakar i željezo,isto me razlog zanima,zašto su to iznimke?
ispričavam se što vas davim toliko
Kamelot
09.12.2011., 19:56
Da,jesam :) Dakle bio sam u pravu! :cerek:
Kužim sad,hvala na pojašnjenju
:)
EDIT- zašto se kod elektronske konfiguracije atoma npr željeza, uspoređuje zapis s argonom? dali je to samo radi kraćeg zapisivanja? [Ar] 4s2 3d6 ?
tu isto postoji kao iznimka-to su bakar i željezo,isto me razlog zanima,zašto su to iznimke?
ispričavam se što vas davim toliko
To je elektronska konfiguracija zadnjeg energijskog nivoa (ljuske), buduci da je argon plemeniti plin koji ima stabilnu elektronsku konfiguraciju po pravilu okteta, tako i zeljezo u posljednjoj ljusci ima oktet...! Zbog toga je to tako...!
A ovo za bakar:
Svi atomi d elemenata bi trebali imati normalne elektronske konfiguracije, ali neki od njih (poput bakra) nemaju takvu konfiguraciju već jedan elektron "prebacuju iz s u d, da bi d-orbitale bile POLUPOPUNJENE (stabilnije su d5 konfiguracije od d4)
Zato 24Cr nema konfiguraciju 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d4 već 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s1 3d5
Tako 29Cu nema konfiguraciju 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d9 već 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s1 3d10
Postoje i druga odstupanja, naravno.
Ukoliko se atomu dovede odredena količina energije njegova elektronska konfiguracija se može promijeniti na različite načine, ali NIKADA ne mogu u tom atomu postojati dva elektrona sa istom kombinacijom sva četiri kvantna broja (u istoj orbitali dva elektrona istog spina)!!!
Pertinacia
09.12.2011., 21:46
A ovo za bakar:
Svi atomi d elemenata bi trebali imati normalne elektronske konfiguracije, ali neki od njih (poput bakra) nemaju takvu konfiguraciju već jedan elektron "prebacuju iz s u d, da bi d-orbitale bile POLUPOPUNJENE (stabilnije su d5 konfiguracije od d4)
kako to misliš polupopunjene- pa kod 29CU su onda popunjene,svaka od 5 ima po 2 elektrona ?
Kamelot
09.12.2011., 22:17
kako to misliš polupopunjene- pa kod 29CU su onda popunjene,svaka od 5 ima po 2 elektrona ?
Točno, sorry, moj bed... Radim sto stvari pa pisem nabrzak, pa nekada napisem krivi termin...
Isprike jos jednom...!
Pertinacia
10.12.2011., 23:08
Točno, sorry, moj bed... Radim sto stvari pa pisem nabrzak, pa nekada napisem krivi termin...
Isprike jos jednom...!
ništa,ništa sve ok,puno hvala
dakle POLUPOPUNJENE = POPUNJENE :)
poredajte po veličini od najmanje do najveće ove jedinke:
Al, Al3+ ,Ne ,O ,O2- ,F- ,Na+ dali je točno: Al3+ ,Na+ ,Ne ,O ,Al ,F- ,O2- ?
Kamelot
11.12.2011., 00:19
poredajte po veličini od najmanje do najveće ove jedinke:
Al, Al3+ ,Ne ,O ,O2- ,F- ,Na+ dali je točno: Al3+ ,Na+ ,Ne ,O ,Al ,F- ,O2- ?
Evo ga redoslijed...!
O, O2-, F-, Al3+, Al, Na+, Ne
Pertinacia
11.12.2011., 11:04
Evo ga redoslijed...!
O, O2-, F-, Al3+, Al, Na+, Ne
kako to?
zar ne vrijedi pravilo: r(kationa) < r(atoma) < r(aniona)
EDIT: to vrijedi kada se radi o istom plemenitom plinu
Kamelot
11.12.2011., 11:35
kako to?
zar ne vrijedi pravilo: r(kationa) < r(atoma) < r(aniona)
EDIT: to vrijedi kada se radi o istom plemenitom plinu
Da, ali ovisi kojeg kationa i na kojem mjestu... Moras paziti gdje se koji nalazi... Kuzis me?
Kisik je najmanji jer, zbilj, ima najmanji radijus medu njima: 60.4pm
Peroksid ion O2- je malo veci od njega, jer, ta 2 elektrona popunjavaju valentnu posljednju ljusku, medutim kako oni popunjavaju tu posljednju ljusku, oni ulaze jače u orbitu kojom putuju u zadnjoj ljusci pa jezgra ima jači utjecaj na njih...
Elementarni F ima radijus 70.9pm, a kada mu se doda jos taj jedan elektron u valentnu ljusku, vec prisutni elektroni jace zasjenjuju jezgru nego kod kisika kisika... Stoga je utjecaj jezgre na taj jedan elektron koji dode manji, pa je udaljeniji i radijus tog fluorida je veci od peroksida...
Elementarni Al ima radijus 143.2pm! Medutim, kada mu se otrgnu ta 3 elektrona iz valentne ljuske (Al3+) on poprima radijus slican fluoridu, no, ipak ima nesto veci radijus od fluorida...!
Vec sam naveo radijus elementarnog Aluminija...!
Na je u elementarnom stanju veci od Ne, te je radijus Na = 185.8pm, a Ne = 154pm... Medutim, kako je ovaj elektron u zadnjoj ljusci Na poprilično nestabilan jer je udaljen od jezgre, kada se otrgne, njegov radijus je priblizan Ne, ali ipak nesto manji...!
Ovo sto sam napisao vrijedi za neke referentne uvjete... Radijus Ne i Na+ je priblizno slican, kao i od Al3+, O2- i F-! Ali rast ide vec napisanim redoslijedom...
Boki_boo
11.12.2011., 13:41
Kolika je množinska koncentracija kalcija u krvi ako 1,0 mL krvi sadrži 0,096 mg kalcijevih iona, Ca2+?
lalaemma
11.12.2011., 14:00
može mi molim vaas netko objasniti kako npr. N + H dolaze do okteta putem nekih veza.. i lewisove simbolike ? :(
N-dizajn
11.12.2011., 14:06
Trebam pomoć oko pokusa!
Kad stavim komodić školjke u ocat, nakon nekog vremena, kakva bi trebala biti mehanička svojstva? Mislim da bi komadić trebao biti mekši, tanji?
Kako glasi jednadžba reakcije s agr. stanjima?Kakav je praktična primjena toga?
Kad veći komad školjke dobro užarimo na plameniku i ohladimo ga. Zatim ga stavimo u des. vodu i tu bi trebao se otopiti neki plin u vodi? Koji, koja je jednadžba reakcije? Zašto nastaje plin? S indikatorom sam ispitao da je nastala otopina lužnata. Što se događa otapanjem produkta žarenja u vodi?
Hvala!
MateaIrony
11.12.2011., 16:21
Može mi netko objasnit dobivanje željeza u visokim pećima :)
Kamelot
11.12.2011., 18:01
može mi molim vaas netko objasniti kako npr. N + H dolaze do okteta putem nekih veza.. i lewisove simbolike ? :(
Veza izmedu dusika i vodika je kovalentna veza, sto znaci da svaki od njih daje po jedan elektron kako bi se stvorio zajednicki elektronski čime nastaje vrlo čvrsta veza niske energije...! Nadalje, dusik ima 5 elektrona u posljednjoj ljusci od cega su 2 kao slobodni elektronski par, a ostala 3 elektrona su slobodna (sama)... Svaki vodik ima jedan elektron. Da bi u molekuli koja nastaje spajanjem vodika i dusika (amonijak NH3) nastao oktet, ta 3 elektrona od dusika moraju primiti po jedan elektron od vodika. Tocnije, kako je amonijak sp3 hibridiziran, tj. popunjavaju se 4 orbitale u kojoj se nalaze po dva elektrona (sparena), svaki od tih slobodnih elektrona dusika koji se nalaze sami unutar jedne orbitale, moraju primiti taj elektron od vodika...
Dakle, svaki atom vodika daje elektron tome dusiku koji ima 3 slobodna elektrona. Kako su u pitanju 3 slobodna elektrona dusika, tako se dusik mora spojiti s 3 vodika. Kada se svaki elektron vodika spoji sa slobodnim elektronom dusika, nastaje stabila molekula amonijaka NH3 u kojoj je zadovoljeno oktetno pravilo...
Evo, ako ti nije jasno, samo reci pa ti objasnim malo detaljnije...!
Može mi netko objasnit dobivanje željeza u visokim pećima :)
Jel ti trebaju reakcije ili bas postupak?
MateaIrony
11.12.2011., 18:55
Postupak ^^
Ako me trazi u azadatku na napisem strukturnu glicina,hoce mi se priznati ako napisem ijedan od ova dva oblika?
http://i42.tinypic.com/aavk12.gif
ili ovaj
http://i41.tinypic.com/258ntck.jpg
Štreberica
11.12.2011., 20:04
Kolika je množinska koncentracija kalcija u krvi ako 1,0 mL krvi sadrži 0,096 mg kalcijevih iona, Ca2+?
Trebaš kombinirati formule množinska koncentracija = množina Ca2+ / volumen otopine i množina Ca2+ = masa Ca2+ / molarna masa Ca2+ (molarna masa je relativna atomska masa, pogledaš ju u periodnom sustavu, s mjernom jedinicom g/mol - zadane podatke uvrštavaj u formule skupa s mjernim jedinicama da vidiš kad ih trebaš pretvoriti (npr. mg u g) da se istovrsne pokrate).
Kad stavim komodić školjke u ocat, nakon nekog vremena, kakva bi trebala biti mehanička svojstva? Mislim da bi komadić trebao biti mekši, tanji?
Kako glasi jednadžba reakcije s agr. stanjima?Kakav je praktična primjena toga?
Kad veći komad školjke dobro užarimo na plameniku i ohladimo ga. Zatim ga stavimo u des. vodu i tu bi trebao se otopiti neki plin u vodi? Koji, koja je jednadžba reakcije? Zašto nastaje plin? S indikatorom sam ispitao da je nastala otopina lužnata. Što se događa otapanjem produkta žarenja u vodi?
Hvala!
Glavni mineral koji školjka sadrži je kalcijev karbonat, CaCO3.
Točno, nakon nekog vremena u octu komadić školjke bit će mekši i tanji, jer se CaCO3 razgrađuje reakcijom s octenom kiselinom iz octa, jednadžba je:
CaCO3(s) + 2CH3COOH(aq) --> Ca(CH3COO)2(aq) + H2O(l) + CO2(g)
To se može praktično primijeniti za uklanjanje kamenca u kućanstvu (npr. s cijevi u kuhinji, kupaonici) octom (ili nekom drugom kiselinom) jer je taj kamenac isto uglavnom CaCO3.
Jednadžba žarenja školjke može se napisati kao: CaCO3(s) --> CaO(s) + CO2(g)
Jednadžba otapanja ižarenog ostatka u vodi je: CaO(s) + 2H2O(l) --> Ca(OH)2(aq) + H2(g)
Možeš sad ostalo?
Ako me trazi u azadatku na napisem strukturnu glicina,hoce mi se priznati ako napisem ijedan od ova dva oblika?
Pitaj onog tko će te to tražiti :D no ako u zadatku piše samo to, trebali bi priznavati bilo koji oblik.
Kamelot
11.12.2011., 21:55
Može mi netko objasnit dobivanje željeza u visokim pećima :)
E ovako, objasnim ti sve to lijepo u detalje...
Dakle:
Redukcijom oksida zeljeza koksom, odnosno ugljik (II) - oxidom dobiva se sirovo zeljezo koje sadrzi priblizno 4.5% ugljika.
Dakle, oksidi zeljeza reduciraju se u visokim pecima. Na vrhu peci nalazi se dvostruko "zvono" koje omogucuje odavanje materijala bez izlaska plinova. Na dnu peci, u tzv. bunaru, skuplja se rastaljeno zeljezo i troska. Pec se naizmjenicno puni slojevima koksa i rude s dodacima. Naime, osim oksida zeljeza ruda sadrzi i jalovinu, najcesce alumosilikate koji se uklanjaju u obliku troske s dodacima bazicnog karaktera (vapnenac). Opcenito, kako u reakciji nastaje jos i niz drugih spojeva, reakcija dobivanja sirovog zeljeza je prilicno zamrstena.
Opcenito, kemijskim jednadbama se moze reci da se proces odvija ovako:
C + O2 ---> CO2
CO2 + C ---> 2CO
CO je glavno redukcijsko sredstvo, a oksidi zeljeza reduciraju se po svoj prilici postupno, ovisno o temperaturi pojedinih zona peci. Pri vrhu peci redukcija vjerojatno ide samo do Fe3O4:
3Fe2O3 + CO ---> 2Fe3O4 + CO2
U nizim slojevima redukcija ide do FeO:
Fe3O4 + CO ---> 3FeO + CO2
U najnizim slojevima se dobiva spuzvasto zeljezo:
FeO + CO ---> Fe + CO2
Sve te reakcije dogadaju se u gornoj polovici peci, u temperaturnom podrucju izmedu 300 i 400 stupnjeva.
Inace, redukciju mozemo prikazati jednom jednadbom:
Fe2O3 + 3CO ---> 2Fe + 3CO2
Evo, ovo je postupak dobivanja zeljeza u visokim pecima... Naime, ovo dobiveno zeljezo nije posve cisto, pa se treba prociscavati nizom drugih reakcija... No, to ti vjerujem ne treba... Ako zatreba, reci...!
Pertinacia
12.12.2011., 11:11
Da, ali ovisi kojeg kationa i na kojem mjestu... Moras paziti gdje se koji nalazi... Kuzis me?
Kisik je najmanji jer, zbilj, ima najmanji radijus medu njima: 60.4pm
Peroksid ion O2- je malo veci od njega, jer, ta 2 elektrona popunjavaju valentnu posljednju ljusku, medutim kako oni popunjavaju tu posljednju ljusku, oni ulaze jače u orbitu kojom putuju u zadnjoj ljusci pa jezgra ima jači utjecaj na njih...
Elementarni F ima radijus 70.9pm, a kada mu se doda jos taj jedan elektron u valentnu ljusku, vec prisutni elektroni jace zasjenjuju jezgru nego kod kisika kisika... Stoga je utjecaj jezgre na taj jedan elektron koji dode manji, pa je udaljeniji i radijus tog fluorida je veci od peroksida...
Elementarni Al ima radijus 143.2pm! Medutim, kada mu se otrgnu ta 3 elektrona iz valentne ljuske (Al3+) on poprima radijus slican fluoridu, no, ipak ima nesto veci radijus od fluorida...!
Vec sam naveo radijus elementarnog Aluminija...!
Na je u elementarnom stanju veci od Ne, te je radijus Na = 185.8pm, a Ne = 154pm... Medutim, kako je ovaj elektron u zadnjoj ljusci Na poprilično nestabilan jer je udaljen od jezgre, kada se otrgne, njegov radijus je priblizan Ne, ali ipak nesto manji...!
Ovo sto sam napisao vrijedi za neke referentne uvjete... Radijus Ne i Na+ je priblizno slican, kao i od Al3+, O2- i F-! Ali rast ide vec napisanim redoslijedom...
ok,hvala
dakle u ovom primjeru: Ca2+, Ca, K, Ar odgovor je: Ca2+, Ar, Ca, K ?
Kamelot
12.12.2011., 16:13
ok,hvala
dakle u ovom primjeru: Ca2+, Ca, K, Ar odgovor je: Ca2+, Ar, Ca, K ?
Tako je, da... To je to... Skuzio si bome, svaka cast...!
Imam nekoliko pitanja, a nisam siguran u svoja rješenja:
1.) El. konf. valentne ljuske P -3 iona je:___ / (N (e-): 18? -/ el. konf: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6, el. konf. valentne ljuske: _?_ (3, ali kako dobiti?)
2.) El. konf. iona Br-: 1s2 2s2 2p6 3s2
3.) Kako se zove element: s 2 valentna elektrona u 5. periodi?
4.) [Kr] 5s24d105p1 - to je el. k. atoma:___: indij
5.) Atom kojeg kemijskog elementa treće periode treba otpustiti 2 elektrona da bi postigao konfiguraciju najbližeg plemenitog plina? - Magnezij
6.) Element 5. periode ima 10 d elektrona? - Kadmij - Cd
Hvala :)
Pertinacia
13.12.2011., 21:54
Tako je, da... To je to... Skuzio si bome, svaka cast...!
hvala na pojašnjenju :s
Kamelot
13.12.2011., 22:24
Imam nekoliko pitanja, a nisam siguran u svoja rješenja:
1.) El. konf. valentne ljuske P -3 iona je:___ / (N (e-): 18? -/ el. konf: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6, el. konf. valentne ljuske: _?_ (3, ali kako dobiti?)
2.) El. konf. iona Br-: 1s2 2s2 2p6 3s2
3.) Kako se zove element: s 2 valentna elektrona u 5. periodi?
4.) [Kr] 5s24d105p1 - to je el. k. atoma:___: indij
5.) Atom kojeg kemijskog elementa treće periode treba otpustiti 2 elektrona da bi postigao konfiguraciju najbližeg plemenitog plina? - Magnezij
6.) Element 5. periode ima 10 d elektrona? - Kadmij - Cd
Hvala :)
1.) Tako je, radi se o 18 elektrona ukupno, a valentnu ljusku ti predstavlja ovo: 3s2 3p6! (ali ne shvacam za sto pitas "kako dobiti"?)
2.) 1s22s22p63s23p64s23d104p6
3.) Ovo je malo cudno pitanje buduci da u 5. periodi ima vise metala koji imaju 2 elektrona u valentnoj ljusci, a jedan od njih je, npr. Sr!
4.) Tako je, indij...!
5.) Tako je, Mg...!
6.) Tak je, kadmij... :)
Ak sto od ovoga nije jasno, samo pitaj... :)
1.) Tako je, radi se o 18 elektrona ukupno, a valentnu ljusku ti predstavlja ovo: 3s2 3p6! (ali ne shvacam za sto pitas "kako dobiti"?)
2.) 1s22s22p63s23p64s23d104p6
3.) Ovo je malo cudno pitanje buduci da u 5. periodi ima vise metala koji imaju 2 elektrona u valentnoj ljusci, a jedan od njih je, npr. Sr!
4.) Tako je, indij...!
5.) Tako je, Mg...!
6.) Tak je, kadmij... :)
Ak sto od ovoga nije jasno, samo pitaj... :)
Hvala puno, ako mi nešto ne bude jasno, javim se :)
Boki_boo
15.12.2011., 13:24
molim vas da mi ovo netko rijesi, treba mi sutra za test :S
1. Koju vrstu interakcija ili kemijskih veza ima:
a) vrenje tekućeg amonijaka
b)taljenje fosfora
c) taljenje natrija
2. Kja od navedenih tekućina ima najmanji tlak para:
a) voda
b) benzen
c)živa
d)eterično ulje eukaliptusa?
VinkoCF
16.12.2011., 20:52
Trebam pomoć oko spravljanja hipertonične otopine NaCl. Trenutno je nestašica na tržištu, a koristimo za inhalaciju svakodnevno naravno po preporuci doktora pulmologa. Dosad smo koristili gotov rastvor 10% Nacl i vodu za injekcije ili 0,9% NaCl u omjeru da se dobije 5 do 7 % hipertone Nacl za inhalaciju kompresorskim inhalatorom. Sad se stvorio problem da smo sa zalihama na kraju a na tržištu nema za naručiti 10%-tnu, ove 0,9% ima na kile i nije problem. Sad molim kemičare koji znaju da mi odgovore kako je moguće napraviti i u kojem omjeru Hipertonu otopinu 5 do 7% sa morskom kuhinjskom soli u kombinaciji sa 100ml original bočicom 0,9% NaCl. Dali je to moguće?
Štreberica
17.12.2011., 11:19
Trebam pomoć oko spravljanja hipertonične otopine NaCl. Trenutno je nestašica na tržištu, a koristimo za inhalaciju svakodnevno naravno po preporuci doktora pulmologa. Dosad smo koristili gotov rastvor 10% Nacl i vodu za injekcije ili 0,9% NaCl u omjeru da se dobije 5 do 7 % hipertone Nacl za inhalaciju kompresorskim inhalatorom. Sad se stvorio problem da smo sa zalihama na kraju a na tržištu nema za naručiti 10%-tnu, ove 0,9% ima na kile i nije problem. Sad molim kemičare koji znaju da mi odgovore kako je moguće napraviti i u kojem omjeru Hipertonu otopinu 5 do 7% sa morskom kuhinjskom soli u kombinaciji sa 100ml original bočicom 0,9% NaCl. Dali je to moguće?
Otopina treba sadržavati samo morsku sol? Možda bi bilo dobro da tu prepišeš ili uslikaš sastav otopine koju ste koristili, za svaki slučaj, budući da je riječ o medicinskom pitanju ne želim riskirati loš savjet zbog nesporazuma.
lekoche92
17.12.2011., 14:59
Molim pomoć za ovaj zadatak. Hvala
U uzorku koji sadrži 54 g fosfina PH3 odredi brojnost vodika.
prima ballerina
17.12.2011., 17:19
Molila bih pomoć oko dovršenja rekacije...
Na2S2O3 + H2SO4 -----> H2S2O3 + Na2SO4 -------->_________________
Hvala!
Molim pomoć za ovaj zadatak. Hvala
U uzorku koji sadrži 54 g fosfina PH3 odredi brojnost vodika.
Izračunaš množinu uzorka iz zadane mase, prema tome napraviš omjer množina uzorka i vodika i na taj način dobiješ množinu vodika, i iz množine lako dođeš do brojnosti.
Štreberica
17.12.2011., 19:08
Molila bih pomoć oko dovršenja rekacije...
Na2S2O3 + H2SO4 -----> H2S2O3 + Na2SO4 -------->_________________
Hvala!
H2S2O3 se raspada, vjerojatno na H2S i SO3.
prima ballerina
17.12.2011., 19:24
H2S2O3 se raspada na S + SO2 + H2O, ali ne znam kako da izrazim ovaj Na2SO4, da njega samo prepišem kao da se nije na nipta raspao?
Štreberica
17.12.2011., 19:40
H2S2O3 se raspada na S + SO2 + H2O
Tako je, oprosti zbog dezinformacije.
ali ne znam kako da izrazim ovaj Na2SO4, da njega samo prepišem kao da se nije na nipta raspao?
Na2SO4 se nema razloga raspadati niti ikako tu reagirati, pa ga samo prepišeš, ako baš trebaš ovako pisati obje reakcije u jednom redu (što su me učili da se ne radi, osim u organskoj kemiji).
VinkoCF
18.12.2011., 00:05
Otopina treba sadržavati samo morsku sol? Možda bi bilo dobro da tu prepišeš ili uslikaš sastav otopine koju ste koristili, za svaki slučaj, budući da je riječ o medicinskom pitanju ne želim riskirati loš savjet zbog nesporazuma.
Dosad smo koristili koncentrat nacl 10%koji se kupi u ljekarni a razblaživali smo ga sa fiziološkom nacl 0,9% u omjeru 1:1 tako da smo dobili između 6 i 7%.
Ja sam danas pokušao napraviti hipertonu. U jednu bocu od 100 ml fiziološke 0,9% sam dodao 4,6ml kuhinjske morske soli i isprobao inhalirati. U inhalaciji djeluje dobro. Nisam siguran koji sam postotak dobio. Šta ti misliš?
POMOĆ!!!!!!!!!! Hitno mi treba vasa dobra volja za referat iz kemije na temu konzerviranje hrane procesom osmoze :) molim vas ocajna sam, ako ovdje itko zna kemiju,nek napise bilo sto,molim vas,nema nista ni na internetu ni u enciklopedijama :((((
Štreberica
18.12.2011., 20:42
Dosad smo koristili koncentrat nacl 10%koji se kupi u ljekarni a razblaživali smo ga sa fiziološkom nacl 0,9% u omjeru 1:1 tako da smo dobili između 6 i 7%.
Ja sam danas pokušao napraviti hipertonu. U jednu bocu od 100 ml fiziološke 0,9% sam dodao 4,6ml kuhinjske morske soli i isprobao inhalirati. U inhalaciji djeluje dobro. Nisam siguran koji sam postotak dobio. Šta ti misliš?
Uzimajući gustoću kupovne morske soli s wikipedije (1,154 g/mL), dodatak 4,6 mL soli u 100 mL fiziološke otopine daje 5,9%-tnu otopinu, što bi trebalo biti u redu.
džingis_kan
18.12.2011., 20:46
POMAGAJTE! Imam par zadataka i ne znam ih riješit... :(
1. Bronca je slitina bakra i kositra. Uzorak te slitine mase 4.2g otopi se u dovoljnoj količini jodovodične kiseline, pritom se reakcijom oslobodi 19.5 mg vodika. Izračunaj maseni udio sastojaka slitine. (Ja ne kužim koja je točno formula ovdje bronce, te kako dobiti masu smjese, masu jodovodične kiseline i masu pojedinog materijala slitine, a to je valjda potrebno za izračunati maseni udio)
2. Industrijski elementarni vodik se može dobiti reakcijom koksa i vodene pare uz oslobođenje ugljikova monoksida, izračunaj reakcijsku entalpiju.
3. a) Jednadžbom prikaži reakciju magnezijeva hidrida i vode b) Izračunaj masu magnezijevog hidrida potrebnog da se u reakciji s vodom razvije 47.5 dm (na treću) vodika.
Ko pomogne dobiva VEEEELIKU zahvalu :)
Štreberica
18.12.2011., 21:03
1. Bronca je slitina bakra i kositra. Uzorak te slitine mase 4.2g otopi se u dovoljnoj količini jodovodične kiseline, pritom se reakcijom oslobodi 19.5 mg vodika. Izračunaj maseni udio sastojaka slitine. (Ja ne kužim koja je točno formula ovdje bronce, te kako dobiti masu smjese, masu jodovodične kiseline i masu pojedinog materijala slitine, a to je valjda potrebno za izračunati maseni udio)
Ne trebaš formulu bronce, samo trebaš znati da se sastoji od bakra i kositra. Jodovodična kiselina reagira iz bronce samo s kositrom (s bakrom ne reagira), po jednadžbi Sn + 2HI --> SnI2 + H2, iz jednadžbe se vidi da se množine kositra i vodika odnose 1 : 1 pa iz mase vodika i množina = masa / molarna masa možeš izračunati masu kositra, onda je maseni udio kositra = masa kositra / masa uzorka slitine i maseni udio bakra je 100% - maseni udio kositra jer unutra imaš samo bakar i kositra.
2. Industrijski elementarni vodik se može dobiti reakcijom koksa i vodene pare uz oslobođenje ugljikova monoksida, izračunaj reakcijsku entalpiju.
Trebaš negdje pronaći entalpije stvaranja ugljikova monoksida i vodene pare (entalpije stvaranja koksa (=grafit=ugljik) i vodika su 0 jer su to elementarne tvari) i onda je reakcijska entalpija = zbroj entalpija stvaranja produkata pomnoženih s njihovim stehiometrijskim koeficijentima u jednadžbi - zbroj entalpija stvaranja reaktanata pomnoženih s njihovim stehiometrijskim koeficijentima u jednadžbi.
3. a) Jednadžbom prikaži reakciju magnezijeva hidrida i vode b) Izračunaj masu magnezijevog hidrida potrebnog da se u reakciji s vodom razvije 47.5 dm (na treću) vodika.
MgH2 + 2H2O --> Mg(OH)2 + H2
Iz jednadžbe, opet, vidiš da se množine MgH2 i H2 odnose 1:1. Opet trebaš množina = masa / molarna masa (za MgH2) i množina = volumen / molarni volumen (za H2), molarni volumen je 22,4 dm3/mol (nemaš zadani tlak i temperaturu pa ne trebaš opću plinsku jednadžbu nego uzimaš ovo jer pretpostavljaš standardne uvjete).
Wrathmen
19.12.2011., 09:15
Molim as treba mi rješenje,pojasnjenje i glavna formula ovog zadatka pod hitno(jer odgovaram za 5): Od koliko se atoma sastoji molekula joda ako se otopina koja sadrži 3g joda u 50 g etanola povisi vrelište za 0.3 celzijeva?
konst. etanola 1,22 Ke/K kg mol na minus prvu
KOliko grama NaOH treba dodati u 2L otopine HNO3 , koncentracije 0.15 mol/L , da bi pH otopine bio 1?
nisam već dugo rješavao ovakve tipove zadataka , a baš mi treba pa ako netko može neka pomogne . Rješenje je 4 g NaOH, ali ne dobijem točan odgovor..:p
Napisao sam jednaždbu : NaOH + HNO3--> NaNO3 + H2O
izračunao sam množinu NaOH koju moram dodati prema jednažbi, zn ači to bi bila ona količina za pH=7 JER nastaje neutralna sol koja ne hidrolizira, NaNO3.Iz te množine dobio sam masu NaOH koja iznosi 12g.
dalje ne znam, pa ako netko može neka mi pomogne
Hvala!
nbedeko2
24.12.2011., 14:07
KOliko grama NaOH treba dodati u 2L otopine HNO3 , koncentracije 0.15 mol/L , da bi pH otopine bio 1?
nisam već dugo rješavao ovakve tipove zadataka , a baš mi treba pa ako netko može neka pomogne . Rješenje je 4 g NaOH, ali ne dobijem točan odgovor..:p
Napisao sam jednaždbu : NaOH + HNO3--> NaNO3 + H2O
izračunao sam množinu NaOH koju moram dodati prema jednažbi, zn ači to bi bila ona količina za pH=7 JER nastaje neutralna sol koja ne hidrolizira, NaNO3.Iz te množine dobio sam masu NaOH koja iznosi 12g.
dalje ne znam, pa ako netko može neka mi pomogne
Hvala!
Kako pH konačne otopine treba biti 1, iz njega dobiješ da koncentracija H+ iona treba biti 0,1 mol/L.
Dušićna kiselina je jaka kiselina i ona u potpunosti disocira u vodi. Iz jednadžbe disocijacije dobivaš da je c(HNO3) = c(H+) = 0,15 mol/L u volumenu otopine 2L. Kako koncentracija u konačnoj otopini treba biti 0,1 mol/L, ti s NaOH trebaš izneutralizirati onu množinu HNO3, koja odgovara koncentraciji 0,05 mol/L u 2L otopine.
Izračunaš koja je to množina HNO3, a to je ujedno i množina NaOH. Iz množine izračunaš masu i izađe 3,9 g.
publika.
25.12.2011., 22:59
Zadatak iz knjige: Željezna kocka brida 2cm sadrži 1 mol atoma željeza. Polumjer atoma željeza je 116pm. Izračunaj koliko bi se puta lanac načinjen od tih atoma mogao prebaciti do sunca i natrag, ako udaljenost od Zemlje do Sunca iznosi 150 x 10^9 m.
Rješenje bi trebalo biti 465 puta.
Ako netko može objasniti postupak, meni se nekako čini premalo 1 mol Fe u toj kocki.
Klorovodik se dobiva reakcijom kuhinjske soli i sumporne kiseline:
u knjizi piše ova jednadžba:
H+(aq) + HSO4- (aq)+ NaCl(s) -->HCl + NaHSO4(s) + HCl (g)
Da li može ići i ovako:
H2SO4(aq)+2NaCl(s) --> Na2SO4(s) + 2HCl(g)
da li nastaje natrijev sulfat ili natrijev hidrogensulfat?
Hoću li pogrješit ako napišem da nastaje natrijev sulfat?
I još nešto što mi baš nije jasno:
u knjizi piše da je čvrsti Ca(OH)2 vrlo jaka baza , ali je vrlo slabo topljiv u vodi, pa otopina djeluje slabo lužnato..no ja u većini udžbenika čitam da je Ca(OH)2 jaka lužina i tako se uči po školama..
znači li to da onaj dio što je donekle otopljen u vodi sadrži jako puno OH- iona pa se zbog toga može reći da je ta otopina jako lužnata?Negdje piše da su lužine 1. i 2. skupine PSE najjače(znači i Ca(OH)2 je jaka lužina:503:) , negdje da su sve jake iz 1. i 2. skupine osim berilijeve i magnezije (po tome je onda isto kalcijeva lužina JAKA, negdje da su prve jake , a da su ove druge znatno slabije- Šta je sad na kraju tu točno????
Kako onda gledam kod hidrolize kad imam sol kalcijeve lužine npr. kalcijev sulfat, kalcijev nitrat, pošto su dušična i sumporna kiselina jake , regaira li onda sol neutralno(ako je na kraju taj Ca(OH)2 jaka lužina) ili kiselo(ako je slab, jer soli jakih kiselina i slabih lužina pokazuju kiselu rekaciju)
Kad se kaže baza, koliko znam to je tvar koja može primiti proton, a lužina je svaka vodena otopina hidroksida (spojeva koji sadrže OH skupinu).
Što bi sad značilo što piše u knjizi da je Ca(OH)2 vrlo jaka baza, da li to da lako prima proton- a gdje ga prima , na nepodijeljeni elektronski par kod kisika iz OH skupine?
MijenjamSe
26.12.2011., 23:59
vidi čuda (http://www.google.hr/webhp?sourceid=chrome-instant&ie=UTF-8&ion=1#sclient=psy-ab&hl=hr&site=webhp&source=hp&q=Osmosis+in+food+preservation++&pbx=1&oq=Osmosis+in+food+preservation++&aq=f&aqi=&aql=&gs_sm=e&gs_upl=9539l9539l5l9827l1l1l0l0l0l0l0l0ll0l0&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.r_cp.,cf.osb&fp=84c2abb2e19d3353&ion=1&biw=1600&bih=775)
Štreberica
27.12.2011., 18:49
Zadatak iz knjige: Željezna kocka brida 2cm sadrži 1 mol atoma željeza. Polumjer atoma željeza je 116pm. Izračunaj koliko bi se puta lanac načinjen od tih atoma mogao prebaciti do sunca i natrag, ako udaljenost od Zemlje do Sunca iznosi 150 x 10^9 m.
Rješenje bi trebalo biti 465 puta.
Ako netko može objasniti postupak, meni se nekako čini premalo 1 mol Fe u toj kocki.
Nije ti bitno kolika je kocka, samo uzmeš podatak da je to 1 mol željeza tj. 6,022*10ˇ23 atoma željeza, pomnožiš to PROMJEROM tog atoma (2*116
*10ˇ-12 m) da dobiješ ukupnu duljinu lanca, i onda podijeliš udaljenošću do Sunca da vidiš koliko puta je lanac duži.
To ti nije u zadatku, ali budući da te zanima: kako bi se iz polumjera izračunalo koliko Fe sadrži kocka brida 2 cm, treba osim polumjera znati i vrstu kristalne rešetke tj. koliko su gusto atomi raspoređeni - broj atoma u jediničnoj ćeliji. Wikipedija kaže plošno centrirana kocka http://en.wikipedia.org/wiki/File:Lattice_body_centered_cubic.svg što znači da svaka takva kocka sadrži 2 atoma (1 u sredini + 1/8 na svakom od 8 vrhova). Atomi se dodiruju na prostornoj dijagonali što znači da je duljina prostorne dijagonale (duljina brida puta korijen iz 3) jednaka 4 polumjera atoma. Iz toga izračunaš duljinu stranice pa iz nje volumen te male kockice (jedinične ćelije) i onda podijeliš volumen zadane kocke volumenom te male kockice i pomnožiš s 2 (jer svaka mala kockica sadrži dva atoma) kako bi dobio koliko atoma ima u toj kocki, i onda to podijeliš s 6,022*10ˇ23 da vidiš koliko je to molova.
publika.
28.12.2011., 01:11
Nije ti bitno kolika je kocka, samo uzmeš podatak da je to 1 mol željeza tj. 6,022*10ˇ23 atoma željeza, pomnožiš to PROMJEROM tog atoma (2*116
*10ˇ-12 m) da dobiješ ukupnu duljinu lanca, i onda podijeliš udaljenošću do Sunca da vidiš koliko puta je lanac duži.
To ti nije u zadatku, ali budući da te zanima: kako bi se iz polumjera izračunalo koliko Fe sadrži kocka brida 2 cm, treba osim polumjera znati i vrstu kristalne rešetke tj. koliko su gusto atomi raspoređeni - broj atoma u jediničnoj ćeliji. Wikipedija kaže plošno centrirana kocka http://en.wikipedia.org/wiki/File:Lattice_body_centered_cubic.svg što znači da svaka takva kocka sadrži 2 atoma (1 u sredini + 1/8 na svakom od 8 vrhova). Atomi se dodiruju na prostornoj dijagonali što znači da je duljina prostorne dijagonale (duljina brida puta korijen iz 3) jednaka 4 polumjera atoma. Iz toga izračunaš duljinu stranice pa iz nje volumen te male kockice (jedinične ćelije) i onda podijeliš volumen zadane kocke volumenom te male kockice i pomnožiš s 2 (jer svaka mala kockica sadrži dva atoma) kako bi dobio koliko atoma ima u toj kocki, i onda to podijeliš s 6,022*10ˇ23 da vidiš koliko je to molova.
Kasnije dok sam legao spavati mi je sinulo, al mi se nije dalo ić editirati post :) U svakom slučaju hvala na lijepom objašnjenju, jedino mislim da je zabuna kod naziva - to je volumno centrirana kocka.
Štreberica
28.12.2011., 17:02
Kasnije dok sam legao spavati mi je sinulo, al mi se nije dalo ić editirati post :) U svakom slučaju hvala na lijepom objašnjenju, jedino mislim da je zabuna kod naziva - to je volumno centrirana kocka.
Da, volumno, naravno, oprosti, jedno mislim a drugo pišem (bitno da sam s pravom računala :D pa se razumijemo).
u knjizi piše ova jednadžba:
H+(aq) + HSO4- (aq)+ NaCl(s) -->HCl + NaHSO4(s) + HCl (g)
Da li može ići i ovako:
H2SO4(aq)+2NaCl(s) --> Na2SO4(s) + 2HCl(g)
da li nastaje natrijev sulfat ili natrijev hidrogensulfat?
Hoću li pogrješit ako napišem da nastaje natrijev sulfat?
Mogao bi nastati i natrijev sulfat, ovisi o omjerima reaktanata, obično se uzima više H2SO4 pa nastaje naposlijetku NaHSO4. Hoćeš li pogriješiti, ovisi o kontekstu i o onom tko te ocjenjuje. Ako samo trebaš napisati produkte i izjednačiti jednadžbu H2SO4(aq)+NaCl(s), ne bi ti se trebalo uzimati za zlo koju god napišeš jer onda nemaš otkud znati osim napamet iz knjige.
I još nešto što mi baš nije jasno:
u knjizi piše da je čvrsti Ca(OH)2 vrlo jaka baza , ali je vrlo slabo topljiv u vodi, pa otopina djeluje slabo lužnato..no ja u većini udžbenika čitam da je Ca(OH)2 jaka lužina i tako se uči po školama..
znači li to da onaj dio što je donekle otopljen u vodi sadrži jako puno OH- iona pa se zbog toga može reći da je ta otopina jako lužnata?
Da, to znači da je ono malo Ca(OH)2 koje se otopi jaka lužina, samo se zbog slabe topljivosti ne može postići baš tolika koncentracija otopljenog Ca(OH)2 kao npr. otopljenog NaOH.
Negdje piše da su lužine 1. i 2. skupine PSE najjače(znači i Ca(OH)2 je jaka lužina:503:) , negdje da su sve jake iz 1. i 2. skupine osim berilijeve i magnezije (po tome je onda isto kalcijeva lužina JAKA, negdje da su prve jake , a da su ove druge znatno slabije- Šta je sad na kraju tu točno????
Ovisi gdje točno povučeš granicu između jake i ne tako jake lužine. Ja bih se (trenutačno) odlučila da hidroksidi svih alkalijskih i zemnoalkalijskih metala daju jake lužine osim berilijevog (taj je amfoteran) jer otopine svih osim berilijevog mogu obojiti fenolftalein, ali to baš i nije neki kriterij budući da fenolftalein mijenja boju već pri pH oko 8.
Kako onda gledam kod hidrolize kad imam sol kalcijeve lužine npr. kalcijev sulfat, kalcijev nitrat, pošto su dušična i sumporna kiselina jake , regaira li onda sol neutralno(ako je na kraju taj Ca(OH)2 jaka lužina) ili kiselo(ako je slab, jer soli jakih kiselina i slabih lužina pokazuju kiselu rekaciju)
Neutralno (možeš računati da samo soli amonijevog kationa ili kationa prijelaznih metala ili aluminija i jakih kiselina reagiraju kiselo, nadam se da te neće nitko baš pitati za berilij i još čudnije primjerke).
Kad se kaže baza, koliko znam to je tvar koja može primiti proton, a lužina je svaka vodena otopina hidroksida (spojeva koji sadrže OH skupinu).
Što bi sad značilo što piše u knjizi da je Ca(OH)2 vrlo jaka baza, da li to da lako prima proton- a gdje ga prima , na nepodijeljeni elektronski par kod kisika iz OH skupine?
Da, Ca(OH)2 u vodi se raspada (disocira) na Ca2+ i 2OH-, pa OH- lako prima proton i postaje H2O.
MateaIrony
28.12.2011., 19:35
Uzorku mjedi mase 5,73 g dodaje se razrijeđena klorovodična kiselina pri čemu se oslobodi 21,3 mg vodika.
a) Napiši jednadžbu reakcije
b) Izračunaj masene udjele bakra i cinka u leguri
Štreberica
28.12.2011., 23:01
Uzorku mjedi mase 5,73 g dodaje se razrijeđena klorovodična kiselina pri čemu se oslobodi 21,3 mg vodika.
a) Napiši jednadžbu reakcije
b) Izračunaj masene udjele bakra i cinka u leguri
Mjed je legura koja sadrži samo bakar i cink. Od tih metala samo cink reagira s klorovodičnom kiselinom, prema jednadžbi Zn(s) + 2HCl(aq) --> ZnCl2(aq) + H2(g) , iz čega možeš vidjeti u kojem su omjeru množina cinka i množina vodika. Trebaš množina = masa / molarna masa da iz mase oslobođenog vodika (pretvori u grame, naravno) izračunaš masu cinka u uzorku, i naravno naposlijetku formulu za maseni udio. Možeš sad?
Ako se pri elektricnom praznjenju od 160ml amonijaka razlozi 70%, da li volumen reakcijske smijese (svedena na pocetne uvjete) poraste ili se smanji i za koliko?
2NH3-->N2 + 3H2
od 160 mL 70% iznosi 112 mL
dakle razložilo se je 112 mL amonijaka
Pošto vrijedi:
n(N2)=1/2 n(NH3)=> razvije se 56 mL dušika
n(H2)=3/2 n(NH3)=> razvije se 168 mL vodika
V(H2) + V(N2)= 224 mL
volumen smjese je 224 mL??
Dakle volumen reakcijske smjese je dvostruko veći, znači došlo je do udvostručenja volumena .
Da li se to tako rješava? ili se u obzir uzima i volumen amonijaka.. jer pitanje je da li se volumen reakc.smjese poveća...jel se pod reakcijskom smjesom misli samo na vodik i dušik ili se i V(NH3) uzima u obzir?
Štreberica
29.12.2011., 19:50
Ako se pri elektricnom praznjenju od 160ml amonijaka razlozi 70%, da li volumen reakcijske smijese (svedena na pocetne uvjete) poraste ili se smanji i za koliko?
2NH3-->N2 + 3H2
od 160 mL 70% iznosi 112 mL
dakle razložilo se je 112 mL amonijaka
Pošto vrijedi:
n(N2)=1/2 n(NH3)=> razvije se 56 mL dušika
n(H2)=3/2 n(NH3)=> razvije se 168 mL vodika
V(H2) + V(N2)= 224 mL
volumen smjese je 224 mL??
Dakle volumen reakcijske smjese je dvostruko veći, znači došlo je do udvostručenja volumena .
Da li se to tako rješava? ili se u obzir uzima i volumen amonijaka.. jer pitanje je da li se volumen reakc.smjese poveća...jel se pod reakcijskom smjesom misli samo na vodik i dušik ili se i V(NH3) uzima u obzir?
Volumen reakcijske smjese je ukupni volumen amonijaka, dušika i vodika (pretpostavimo da unutra nema više ničeg drugog jer u zadatku nije spomenuto, a ako i ima još nečeg što ne reagira, nije bitno). Dakle, kao što si izračunao, razložilo se 112 mL amonijaka na 56 mL dušika i 168 mL vodika, što zajedno s 160 - 112 = 48 mL preostalog amonijaka čini 56 + 168 + 48 = 272 mL, za što je lako vidjeti da je puno veće od početnih 160 mL. (dakle, zaključak ti je točan, ali način razmišljanja nije bio posve točan jer si zaboravio preostali, nerazloženi amonijak)
Kako riješavati redokse koji se ne odvijaju ni u kiselom ni u lužnatom mediju, tipa:
NH3 + O2 --> N2 + H2O
smiju li se tu dodavati OH-/H+ ioni ili može i bez njih na neki 2. način?
Evo ja sam ovako:
O:2NH3 + 6OH- --> N2 + 6e- + 6H2O/*2
R: O2 + 4e- + 4H+ --> 2H2O/*3
____________________________
4NH3 + 12OH- -->2 N2 + 12e- + 12H2O
3O2 + 12e- + 12H+ --> 6H2O
________________________________
4NH3 + 3O2 +12OH- + 12H+ -->2N2 + 18H2O
4NH3 + 3O2 + 12H2O--> 2N2 + 18H2O
4NH3 + 3O2 --> 2N2 + 6H2O
da li je pravilno ovakvo rješavanje ove redox jednadžbe?
Dakle u prvoj sam polureakciji dodao 6OH- iona da izjednačim 6e- sa desne strane, a time je izjednačen i broj kisikovih atoma ( s tim da sam prije dodao 6 molekula vode s desne strane da izjednačim broj vodikovih atoma koje sadrži NH3)
U drugoj polurereakciji dodao sam 4 protona da izjednačim broj atoma vodika , a time i broj naboja , tj. da mi suba naboja bude 0 kao i s desne strane jednadžbe redukcije
nbedeko2
29.12.2011., 21:28
Kako riješavati redokse koji se ne odvijaju ni u kiselom ni u lužnatom mediju, tipa:
NH3 + O2 --> N2 + H2O
smiju li se tu dodavati OH-/H+ ioni ili može i bez njih na neki 2. način?
Evo ja sam ovako:
O:2NH3 + 6OH- --> N2 + 6e- + 6H2O/*2
R: O2 + 4e- + 4H+ --> 2H2O/*3
____________________________
4NH3 + 12OH- -->2 N2 + 12e- + 12H2O
3O2 + 12e- + 12H+ --> 6H2O
________________________________
4NH3 + 3O2 +12OH- + 12H+ -->2N2 + 18H2O
4NH3 + 3O2 + 12H2O--> 2N2 + 18H2O
4NH3 + 3O2 --> 2N2 + 6H2O
da li je pravilno ovakvo rješavanje ove redox jednadžbe?
Dakle u prvoj sam polureakciji dodao 6OH- iona da izjednačim 6e- sa desne strane, a time je izjednačen i broj kisikovih atoma ( s tim da sam prije dodao 6 molekula vode s desne strane da izjednačim broj vodikovih atoma koje sadrži NH3)
U drugoj polurereakciji dodao sam 4 protona da izjednačim broj atoma vodika , a time i broj naboja , tj. da mi suba naboja bude 0 kao i s desne strane jednadžbe redukcije
Ma možeš, dobio si dobro rješenje, ali inače se takve jednadžbe u kojima nema vodene otopine rješavaju MOB metodom, ili ti ga metodom oksidacijskih brojeva. U jednadžbi se mijenja dušik iz -III u 0 i kisik iz 0 u -II.
Ispišeš simbole ispod na papir, gledaš što prelazi u šta te ''dodaješ'' i ''oduzimaš'' elektrone.
2N(-III) ----> N2(0) (-3e-) /*2
O2(0) -----> 2O(-II) (+2e-) /*3
---------------------------------
4N(-III) ----> 2N2 (0)
3O2(0) ---> 6O(-II)
Iz toga vidiš da ispred amonijaka ide 4, ispred kisika 3, ispred dušika 2 i ispred vode 6.
Vidiš da je ovo puno lakše i ima manje posla. No ako se voliš ''kažnjavati'' s onakvim jednadžbetinama gore, tvoj izbor. :D
BTW., Ova jednadžba se da rješiti i napamet pa nema potrebe ni za jednom, ni za drugom metodom ;)
MateaIrony
30.12.2011., 13:36
Mjed je legura koja sadrži samo bakar i cink. Od tih metala samo cink reagira s klorovodičnom kiselinom, prema jednadžbi Zn(s) + 2HCl(aq) --> ZnCl2(aq) + H2(g) , iz čega možeš vidjeti u kojem su omjeru množina cinka i množina vodika. Trebaš množina = masa / molarna masa da iz mase oslobođenog vodika (pretvori u grame, naravno) izračunaš masu cinka u uzorku, i naravno naposlijetku formulu za maseni udio. Možeš sad?
Ahaa, ok hvala, nije mi samo bilo jasno kako za ovu mjed napisat reakciju, al da, ima smisla sad. Vidim da treba stat na tren i razmislit prilikom rješavanja ovih zadataka za natjecanje :D
Ne kužin ovakakv tip numeričkih zadataka pa molim za pomoć:
Koliko cm3 otopine HCl koncentracije 0,1 mol/dm3 treba dodati u 100 cm3 otopine KOH, koncentracije 0,2 mol/dm3, da bi se dobila otopina čija je pH vrijednost 12??
Hvala
Štreberica
02.01.2012., 19:14
Ne kužin ovakakv tip numeričkih zadataka pa molim za pomoć:
Koliko cm3 otopine HCl koncentracije 0,1 mol/dm3 treba dodati u 100 cm3 otopine KOH, koncentracije 0,2 mol/dm3, da bi se dobila otopina čija je pH vrijednost 12??
Hvala
Budući da nije riječ o otopinama velike koncentracije, mogu se zanemariti eventualne promjene u gustoći i količina vode koja se oslobodi u neutralizaciji, a pH nije blizu 7 pa ne treba uzimati u obzir samoionizaciju vode; i kiselina i baza su jake. Prvo iz zadanog pH konačne otopine izračunaj koncentraciju H+ ili OH- iona, ovisno kojih ima više, dakle u ovom slučaju OH-. Zatim se množina OH- u konačnoj otopini može napisati kao koncentracija puta volumen, a volumen je početni volumen KOH + dodani volumen HCl. S druge strane, ta množina OH- dobiva se tako da se od početne množine KOH oduzme dodana množina HCl (jer reagiraju u omjeru 1:1), pa i te množine možeš napisati preko koncentracija. Kad izjednačiš množine OH- dobivene na jedan i na drugi način, trebao bi dobiti nešto kao (s V označavam dodani volumen HCl): 0,2 mol/dm3 * 100 cm3 - 0,1 mol/dm3 * V = 0,01 mol/dm3 * (100 cm3 + V) iz čega se računski lako dobije V u cm3.
Hvala ti, sistematično si objasnila
Evo ja to shvaćam otprilike ovako, radim po ovoj jednadžbi: n1=n2
množine KOH se onda ne mijenja, n1=n2 (c=n/V--> n=c*V) pošto dodajemo kiselinu (HCl):
c1*(KOH)*V1(KOH)=c2(KOH)*V2[V(KOH)+ V(dodane kiseline)] ,može li se to na taj način?Jesam li dobro postavio izraz?
ono c1(KOH)*V1(KOH) je množina KOH prije dodatka HCl
a kako da dobijem ako ovako radim, i ako mogu naravno ,c2(KOH)??
ako je na kraju pH=12, znači da je koncentracija[OH]-=10-2 moldm-3, i
onda tu uvrstim pod c2??
Štreberica
03.01.2012., 13:52
Hvala ti, sistematično si objasnila
Evo ja to shvaćam otprilike ovako, radim po ovoj jednadžbi: n1=n2
množine KOH se onda ne mijenja, n1=n2 (c=n/V--> n=c*V) pošto dodajemo kiselinu (HCl):
c1*(KOH)*V1(KOH)=c2(KOH)*V2[V(KOH)+ V(dodane kiseline)] ,može li se to na taj način?Jesam li dobro postavio izraz?
ono c1(KOH)*V1(KOH) je množina KOH prije dodatka HCl
a kako da dobijem ako ovako radim, i ako mogu naravno ,c2(KOH)??
ako je na kraju pH=12, znači da je koncentracija[OH]-=10-2 moldm-3, i
onda tu uvrstim pod c2??
Moram priznati da ne uspijevam shvatiti što si radio (osim da si točno izračunao koncentraciju OH- iz pH). Koliko vidim, računao si kao da u otopinu KOH dodaješ čistu vodu ili neutralnu otopinu (uračunao si samo promjenu volumena, a ne i neutralizaciju OH- s H+ iz kiseline), što ne možeš. Koliko ti ispada rezultat? Vjerojatno bi bilo bolje da još koji put pročitaš što sam napisala.
Koliko vidim, računao si kao da u otopinu KOH dodaješ čistu vodu ili neutralnu otopinu (uračunao si samo promjenu volumena, a ne i neutralizaciju OH- s H+ iz kiseline), što ne možeš. Ovako sam: dakle računao sam množinu OH- iona prije i nakon dodatka HCl. Dakle mislio sam da je n1=n2 , ali množina KOH nakon dodatka kiseline nikako ne može biti ista jer dodajem kiselinu, tj. H+ ioni koji reagiraju s OH- i množina OH- iona, tj. konc., se smanjuje . n1=n2 n1 (KOH)=c(KOH)*V( KOH)=0.1*0.2=0.02 mol n2(KOH)=c2(KOH)*V[(KOH) + V(dodane HCl)] nije mi bilo jasno kako dobiti c2, tj. koncentraciju KOH nakon dodatka kiseline (HCl).. (uračunao si samo promjenu volumena, a ne i neutralizaciju OH- s H+ iz kiseline) da.. mislio sam da je c2 koncentracija KOH nakon dodatka kiseline,koju izračunam pomoću pH konačne otopine, 12, što znači da je pOH=2, tj. konc. OH- iona je 10-2 moldm-3... ali očito da se to tako ne može..
jasno mi je da dolazi do smanjenja koncentracije OH- iona, znači mijenja se n1(KOH) zbog neutralizacxije
također dolazi i do promjene volumena jer dodajem otopinu HCl.
Štreberica
03.01.2012., 18:09
Ovako sam: dakle računao sam množinu OH- iona prije i nakon dodatka HCl. Dakle mislio sam da je n1=n2 , ali množina KOH nakon dodatka kiseline nikako ne može biti ista jer dodajem kiselinu, tj. H+ ioni koji reagiraju s OH- i množina OH- iona, tj. konc., se smanjuje . n1=n2 n1 (KOH)=c(KOH)*V( KOH)=0.1*0.2=0.02 mol n2(KOH)=c2(KOH)*V[(KOH) + V(dodane HCl)] nije mi bilo jasno kako dobiti c2, tj. koncentraciju KOH nakon dodatka kiseline (HCl).. da.. mislio sam da je c2 koncentracija KOH nakon dodatka kiseline,koju izračunam pomoću pH konačne otopine, 12, što znači da je pOH=2, tj. konc. OH- iona je 10-2 moldm-3... ali očito da se to tako ne može..
jasno mi je da dolazi do smanjenja koncentracije OH- iona, znači mijenja se n1(KOH) zbog neutralizacxije
također dolazi i do promjene volumena jer dodajem otopinu HCl.
Dobro, mislim da si sad poprilično toga shvatio. U konačnoj otopini ne možeš više gledati koncentraciju KOH jer koncentracije K+ i OH- više neće biti iste jer se dio OH- neutralizirao s H+ pa je koncentracija OH- manja (a s K+ se ne dešava neka takva kemijska reakcija pa koncentracija K+ ostaje ista), no koncentraciju OH- u konačnoj otopini si ovako dobro izračunao iz pH.
Slavko!
04.01.2012., 01:42
Večer :D
jel mi može neko pojasnit o čemu sve ovisi duljina veze nekog spoja? Neznam, ovako kad promišljam čini mi se da najveći utjecaj imaju radijus atoma i elektronegativnost. Ali kako poredat različite molekule po duljini veze?
Evo konkretno zadatak, možda je lakše.
Svrstaj sljedeće veze od najkraće do najdulje: Cl-Cu, Br-Br, F-Cl, Cl-O, H-F
Imam neka razišljanja kakav bi poredak trebao biti, al se ne želim sramotit :zubo:
Hvala unaprijed :mig:
Edit-
I može li mi netko konačno objasnit koja je najjača od kovalentnih veza. Jel trostruka? Zbog tri zajednička el. para? :ne zna:
Kamelot
04.01.2012., 02:06
Večer :D
jel mi može neko pojasnit o čemu sve ovisi duljina veze nekog spoja? Neznam, ovako kad promišljam čini mi se da najveći utjecaj imaju radijus atoma i elektronegativnost. Ali kako poredat različite molekule po duljini veze?
Evo konkretno zadatak, možda je lakše.
Svrstaj sljedeće veze od najkraće do najdulje: Cl-Cu, Br-Br, F-Cl, Cl-O, H-F
Imam neka razišljanja kakav bi poredak trebao biti, al se ne želim sramotit :zubo:
Hvala unaprijed :mig:
Edit-
I može li mi netko konačno objasnit koja je najjača od kovalentnih veza. Jel trostruka? Zbog tri zajednička el. para? :ne zna:
Poredak: H-F > Cl-Cu > Cl-O > F-Cl > Br-Br
Medutim, ovo je vrlo relativno, kao sto sam vec puno puta naveo, jer sve ovisi o uvjetima... I da, sve uvelike ovisi o radijusu i elektronegativnosti... No, takoder, treba gledati i o kojoj se vezi radi...
HF je jedna od najjacih poznatih veza... Toliko je jaka da se taj elektron vodika gotovo nikako ne nalazi uz jezgru vodika, nego ga fluor privuče sebi 95% vremena.
Cl-Cu je zanimljiva veza ionske prirode ali ipak velikih razlika u elektronegativnosti, ima djelimično ionski iliti djelimično kovalentni karakter, pa ta molekula ima blagi odraz deformacije elektronskog oblaka. Prema tome, poznato je da je odlikuju vrlo čvrste veze i mali kovalentni radius...!
Cl-O je nešto slabija veza radi manjih razlika u elektronegativnosti... Što je manja razlika u elektronegativnosti to je veza slabija... Gore u prvom slučaju koeficijent elektronegativnosti vodika je oko 2, a fluora 4, pa je razlika =2. U ovom slučaju kod Cl je koeficijent elektronegativnosti oko 3.8 a kod kisika 3.2, pa je razlika 0.6, dok je u vezi F-Cl fluor 4 a Cl 3.8 pa je razlika =0.2!
Kao što rekoh, što je ta razlika manja, to su veze slabije i veca udaljenost izmedu jezgara atoma koji sudjeluju u vezi...!
Br-Br veza je tipična kovalentna veza u kojoj su atomi Br-a poprilično veliki, a nalaze se atomi iste elektronegativnosti...! Premda ta veza lako mijenja svoja svojstva, ipak, to nije jaka veza, posebice što je radijus Br-a u toj skupini veliki...!
Kod kovalentnih veza je naravno jača ona koja ima "VIŠE VEZA"... Budući da može biti jednostruka, dvostruka, i trostruka, trostruka je najjaca...! Zasto je to tako, pa u trostrukoj kovalentnoj vezi 2 atoma povezuje 6 elektrona, tj. jedna glavna sigma veza i dvije sekundarne pi veze... Naravno, ako se radi o trostrukoj kovalentnoj vezi, glavni razlog takve jačine veze je to što gledajući molekulske orbitale neke molekule, npr. dusika (N2) ne postoji niti jedan elektron u protuveznoj molekulskoj orbitali, nego su svi u veznoj....
Evo, ak ti je jos sto nejasno... Pitaj, pa ti se odgovori... :)
zovumesucic
04.01.2012., 10:19
Dobro jutro/prijepodne kako kome :)
Imam jedan mali (malo duži) zadačić koji me gnjavi.
Radi se o dobivanju aluminija i traži se da:
a) Izračunaj množinu elektrike koja se utroši pri dobivanju 500kg aluminija elektrolizom taline glinice Al2O3. (To sam uradila: Q = 1,49*10^6 Ah)
b) Odredi volumen CO2 koji se istovremeno razvije na drugoj elektrodi pri s.t.p. (s.u.). Pretpostavimo da se ugljik oksidira u CO2 (Inače nastaje 3CO, jel? 3C + 3O2+ ---> 3CO)
c) Izračunaj za koliko se smanji masa ugljenih elektroda.
Eto, nadam se da mi nteko može pomoći :D
Hvala unaprijed!
_lizzy_
04.01.2012., 10:37
Poredak: H-F > Cl-Cu > Cl-O > F-Cl > Br-Br
Medutim, ovo je vrlo relativno, kao sto sam vec puno puta naveo, jer sve ovisi o uvjetima... I da, sve uvelike ovisi o radijusu i elektronegativnosti... No, takoder, treba gledati i o kojoj se vezi radi...
HF je jedna od najjacih poznatih veza... Toliko je jaka da se taj elektron vodika gotovo nikako ne nalazi uz jezgru vodika, nego ga fluor privuče sebi 95% vremena.
Cl-Cu je zanimljiva veza ionske prirode ali ipak velikih razlika u elektronegativnosti, ima djelimično ionski iliti djelimično kovalentni karakter, pa ta molekula ima blagi odraz deformacije elektronskog oblaka. Prema tome, poznato je da je odlikuju vrlo čvrste veze i mali kovalentni radius...!
Cl-O je nešto slabija veza radi manjih razlika u elektronegativnosti... Što je manja razlika u elektronegativnosti to je veza slabija... Gore u prvom slučaju koeficijent elektronegativnosti vodika je oko 2, a fluora 4, pa je razlika =2. U ovom slučaju kod Cl je koeficijent elektronegativnosti oko 3.8 a kod kisika 3.2, pa je razlika 0.6, dok je u vezi F-Cl fluor 4 a Cl 3.8 pa je razlika =0.2!
Kao što rekoh, što je ta razlika manja, to su veze slabije i veca udaljenost izmedu jezgara atoma koji sudjeluju u vezi...!
Br-Br veza je tipična kovalentna veza u kojoj su atomi Br-a poprilično veliki, a nalaze se atomi iste elektronegativnosti...! Premda ta veza lako mijenja svoja svojstva, ipak, to nije jaka veza, posebice što je radijus Br-a u toj skupini veliki...!
Kod kovalentnih veza je naravno jača ona koja ima "VIŠE VEZA"... Budući da može biti jednostruka, dvostruka, i trostruka, trostruka je najjaca...! Zasto je to tako, pa u trostrukoj kovalentnoj vezi 2 atoma povezuje 6 elektrona, tj. jedna glavna sigma veza i dvije sekundarne pi veze... Naravno, ako se radi o trostrukoj kovalentnoj vezi, glavni razlog takve jačine veze je to što gledajući molekulske orbitale neke molekule, npr. dusika (N2) ne postoji niti jedan elektron u protuveznoj molekulskoj orbitali, nego su svi u veznoj....
Evo, ak ti je jos sto nejasno... Pitaj, pa ti se odgovori... :)
hmm... ali koeficijent elektroneg je za O=3,4; za Cl=3,2
prema tome bi razlika F-Cl bila 0,8, a Cl-O 0,2
dakle, Cl-O je slabija od F-Cl pa onaj poredak gore ne štima
e sad, ja sam svoje vrijednosti za elektroneg provjerila dva puta iz više periodnih (može se i samo googlati electronegativity) i mislim da su moje vrijednosti dobre
ja sam poredak određivala samao po razlici elektronegativnosti i dobila sam :
H-F, Cl-Cu, F-Cl, Cl-O, Br-Br
Kamelot
04.01.2012., 12:53
hmm... ali koeficijent elektroneg je za O=3,4; za Cl=3,2
prema tome bi razlika F-Cl bila 0,8, a Cl-O 0,2
dakle, Cl-O je slabija od F-Cl pa onaj poredak gore ne štima
e sad, ja sam svoje vrijednosti za elektroneg provjerila dva puta iz više periodnih (može se i samo googlati electronegativity) i mislim da su moje vrijednosti dobre
ja sam poredak određivala samao po razlici elektronegativnosti i dobila sam :
H-F, Cl-Cu, F-Cl, Cl-O, Br-Br
Eto, onda je ipak tak... Nemam periodni kraj sebe, a u uzasnoj sam zurbi, pa eto, malo se zahebah...! Sve ostalo sto sam gore napisao, vrijedi...!
Po istom se principu onda uspoređuju i tališta/vrelišta?
Slavko!
04.01.2012., 14:16
Poredak: H-F > Cl-Cu > Cl-O > F-Cl > Br-Br
Medutim, ovo je vrlo relativno, kao sto sam vec puno puta naveo, jer sve ovisi o uvjetima... I da, sve uvelike ovisi o radijusu i elektronegativnosti... No, takoder, treba gledati i o kojoj se vezi radi...
HF je jedna od najjacih poznatih veza... Toliko je jaka da se taj elektron vodika gotovo nikako ne nalazi uz jezgru vodika, nego ga fluor privuče sebi 95% vremena.
Cl-Cu je zanimljiva veza ionske prirode ali ipak velikih razlika u elektronegativnosti, ima djelimično ionski iliti djelimično kovalentni karakter, pa ta molekula ima blagi odraz deformacije elektronskog oblaka. Prema tome, poznato je da je odlikuju vrlo čvrste veze i mali kovalentni radius...!
Cl-O je nešto slabija veza radi manjih razlika u elektronegativnosti... Što je manja razlika u elektronegativnosti to je veza slabija... Gore u prvom slučaju koeficijent elektronegativnosti vodika je oko 2, a fluora 4, pa je razlika =2. U ovom slučaju kod Cl je koeficijent elektronegativnosti oko 3.8 a kod kisika 3.2, pa je razlika 0.6, dok je u vezi F-Cl fluor 4 a Cl 3.8 pa je razlika =0.2!
Kao što rekoh, što je ta razlika manja, to su veze slabije i veca udaljenost izmedu jezgara atoma koji sudjeluju u vezi...!
Br-Br veza je tipična kovalentna veza u kojoj su atomi Br-a poprilično veliki, a nalaze se atomi iste elektronegativnosti...! Premda ta veza lako mijenja svoja svojstva, ipak, to nije jaka veza, posebice što je radijus Br-a u toj skupini veliki...!
Kod kovalentnih veza je naravno jača ona koja ima "VIŠE VEZA"... Budući da može biti jednostruka, dvostruka, i trostruka, trostruka je najjaca...! Zasto je to tako, pa u trostrukoj kovalentnoj vezi 2 atoma povezuje 6 elektrona, tj. jedna glavna sigma veza i dvije sekundarne pi veze... Naravno, ako se radi o trostrukoj kovalentnoj vezi, glavni razlog takve jačine veze je to što gledajući molekulske orbitale neke molekule, npr. dusika (N2) ne postoji niti jedan elektron u protuveznoj molekulskoj orbitali, nego su svi u veznoj....
Evo, ak ti je jos sto nejasno... Pitaj, pa ti se odgovori... :)
Hvala puno :D
Ako tako barataš s kemijom u žurbi, svaka čast :) Hvala i lizzy.
Sve mi je jasno, ali me zanima još jedna stvar u vezi ovih kovalentnih veza. Zašto se alkeni i alkini puno reaktivniji od alkana? Neznam, meni je nekako logično da će alkani bit reaktivniji pošto imaju svukud jednostruku vezu. Znam da nije tako, lai zašto?
:mig:
Hvala puno :D
Ako tako barataš s kemijom u žurbi, svaka čast :) Hvala i lizzy.
Sve mi je jasno, ali me zanima još jedna stvar u vezi ovih kovalentnih veza. Zašto se alkeni i alkini puno reaktivniji od alkana? Neznam, meni je nekako logično da će alkani bit reaktivniji pošto imaju svukud jednostruku vezu. Znam da nije tako, lai zašto?
:mig:
Mislim da je to zato što se u dvostrukoj vezi 4 elektrona nalaze vrlo blizu ( u trostrukoj vezi 6) i onda je tu previše energije i naboja i svega na jednom mjestu pa se nastoje barem malo udaljiti, vezujući se sa drugim elementima. Tako je bar moja profesorica objašnjavala, nek ju netko slobodno ispravi. :o
Kamelot
04.01.2012., 14:55
Hvala puno :D
Ako tako barataš s kemijom u žurbi, svaka čast :) Hvala i lizzy.
Sve mi je jasno, ali me zanima još jedna stvar u vezi ovih kovalentnih veza. Zašto se alkeni i alkini puno reaktivniji od alkana? Neznam, meni je nekako logično da će alkani bit reaktivniji pošto imaju svukud jednostruku vezu. Znam da nije tako, lai zašto?
:mig:
Alkeni su vezani dvostrukom vezom izmedu 2 C atoma koji predstavljaju alken, primjerice CH2=CH2, međutim, alkini imaju 3 veze izmedu 2C atoma, sto je slucaj kod etina CH (tri veze) CH! Oni su reaktivniji od alkana (Etan CH3-CH3) jer se na te veze, bilo to dvostruka ili trostruka, lako vezu ostale molekule vecinom adicijom...! Dok, kada imas zasicenu molekulu bilo kojega alkana, moze doci samo do supstitucije ili neke druge reakcije koja nije tako brza kao adicije kod alkana i alkina...!
Primjer, imas adiciju broma Br2 na CH2=CH2... CH2=CH2 + Br2 ---> BrCH2-CH2Br... Puca jedna veza kod toga alkena te se oslobode elektroni koji lako sudjeluju u reakciji s bromom i dobijes zasicenu molekulu na koju je adiran brom...! Upravo radi toga sto reakcija ne moze ici dalje od alkana, oni su slabo reaktivni... ;)
Ako jos sto nije jasno, samo reci...
Mah, cuj, ovako kratke odgovore brzo napisem, a kada nekome treba računati nesto vidim da to Štreberica vrlo dobro objasni, a ja to ne stignem računati kod sebe pa onda pisati tu...
Čuj, uvijek može bolje, nikada ne znaš sve, a zaprepastiš se kako i oni za koje mislis da sve znaju, opet neke sitnice ne znaju jer su im promakle kroz prste... Jeb ga... Zivot je skola, cijeli zivot ucis i neke stvari neces nauciti u skoli, nego ce ti pomoci empirija (iskustvo) da shvatis lake, brze i bolje nego sto naucis u skoli...! Zato samo naprijed... Kemija je poput ljubavi, kada je naučiš, postane kao najljepši cvijetak... ;)
Ajd malo serem, ali u svakoj sali ima malo istina... ;)
Sretno s ucenjem... :)
Mislim da je to zato što se u dvostrukoj vezi 4 elektrona nalaze vrlo blizu ( u trostrukoj vezi 6) i onda je tu previše energije i naboja i svega na jednom mjestu pa se nastoje barem malo udaljiti, vezujući se sa drugim elementima. Tako je bar moja profesorica objašnjavala, nek ju netko slobodno ispravi. :o
Tako je, ima smiisla... Tipično objašnjeno principom ravnoteže, da se sustav nastoji vratiti u prvobitno stanje s najnižom energijom... :top:
_lizzy_
04.01.2012., 16:26
Hvala puno :D
Ako tako barataš s kemijom u žurbi, svaka čast :) Hvala i lizzy.
Sve mi je jasno, ali me zanima još jedna stvar u vezi ovih kovalentnih veza. Zašto se alkeni i alkini puno reaktivniji od alkana? Neznam, meni je nekako logično da će alkani bit reaktivniji pošto imaju svukud jednostruku vezu. Znam da nije tako, lai zašto?
:mig:
hihi radiš po pomakovim skriptama isto ko i ja :) svako malo pa neki zadatak koji sam radila danas :D
i da, nema na čemu
Po istom se principu onda uspoređuju i tališta/vrelišta?
ja sam se užasno mučila s tim, al u biti je jako jednostavno i logično...
radi se o Coulombovoj sili... što je ta sila slabija talište i vrelište će biti niže jer će biti lakše nadvladati tu silu kojom se dva atoma privlače
izraz za Coulombovu silu je F=k* Q(+)*Q(-)/r^2
dakle, ako npr imaš KCl i NaCl, Q(+) ti je =1, Q(-) je isto =1 i to u oba slučaja
ali, razmak između iona ti je veći kod KCl tak da će F za KCl biti slabija tj. Više će biti talište za NaCl
sličan primjer je MgO i BaO, više će talište imati MgO zato što je razmak jezgara opet manji nego kod BaO
i to je u biti to :)
ja sam se užasno mučila s tim, al u biti je jako jednostavno i logično...
radi se o Coulombovoj sili... što je ta sila slabija talište i vrelište će biti niže jer će biti lakše nadvladati tu silu kojom se dva atoma privlače
izraz za Coulombovu silu je F=k* Q(+)*Q(-)/r^2
dakle, ako npr imaš KCl i NaCl, Q(+) ti je =1, Q(-) je isto =1 i to u oba slučaja
ali, razmak između iona ti je veći kod KCl tak da će F za KCl biti slabija tj. Više će biti talište za NaCl
sličan primjer je MgO i BaO, više će talište imati MgO zato što je razmak jezgara opet manji nego kod BaO
i to je u biti to :)
Znači, opet se u biti vraćamo na duljinu veze? Ili sam krivo shvatila pojam razmaka. :confused:
Kamelot
04.01.2012., 16:55
Znači, opet se u biti vraćamo na duljinu veze? Ili sam krivo shvatila pojam razmaka. :confused:
Dobro si shvatila...
A kada je vreliste u pitanju, sto su god jače privlačne sile među atomima, to je više vrelište jer je i potrebno dovesti veću energiju da bi se te veze POKIDALE!
Nadalje, kada se radi o makromolekulama, elektronski naboj je različito raspoređen, pa onda upravo zbog te preraspodjele elektrona neke tvari mogu imati veće vreliste od vode npr., koja u svojoj strukturi ima jake veze izmedu vodika i kisika, ali opet octena kiselina CH3COOH ima veće vrelište (voda 100 oC a octena kiselina 113 oC) upravo zbog te raspodjele elektrona..
Ugl., imam negdje dijagram koji vam vrlo lijepo pokazuje tališta i vrelišta molekula, pa ću vam poslati da vidite, bit će onda jasnije...!
Dobro si shvatila...
A kada je vreliste u pitanju, sto su god jače privlačne sile među atomima, to je više vrelište jer je i potrebno dovesti veću energiju da bi se te veze POKIDALE!
Nadalje, kada se radi o makromolekulama, elektronski naboj je različito raspoređen, pa onda upravo zbog te preraspodjele elektrona neke tvari mogu imati veće vreliste od vode npr., koja u svojoj strukturi ima jake veze izmedu vodika i kisika, ali opet octena kiselina CH3COOH ima veće vrelište (voda 100 oC a octena kiselina 113 oC) upravo zbog te raspodjele elektrona..
Ugl., imam negdje dijagram koji vam vrlo lijepo pokazuje tališta i vrelišta molekula, pa ću vam poslati da vidite, bit će onda jasnije...!
Znači, ako opet ovisi o duljini veze, a duljina veze ovisi o razlici u eletronegativnosti, onda bi se i vrelišta i tališta mogla tako uspoređivati, prema elektronegativnostima. :zubo:
Kamelot
04.01.2012., 17:03
Znači, ako opet ovisi o duljini veze, a duljina veze ovisi o razlici u eletronegativnosti, onda bi se i vrelišta i tališta mogla tako uspoređivati, prema elektronegativnostima. :zubo:
Ne moras imati krezave zube, nego to jest tak... ;)
Naravno, to se veze i na niz drugih stvari... ;)
Raspodjela elektrona unutar sustava je ono što je najvažnije u proučavanju bilo kakvog reakcijskog sistema...!
Puno ti hvala, sad mi je dosta stvari jasno. :cerek:
MateaIrony
04.01.2012., 20:10
Zna li netko možda gdje mogu naći testove s županijskih natjecanja iz kemije od 2010. i 2011. godine? Nema ni na stranici eskola.chem niti na azoo-u :(
number 19
05.01.2012., 21:55
Trebam pomoć, ako vam nije problem;
1. Napišite jednadžbe neztralizacije fosoforne kiseline s NaOH
jel to ide ovako:
NaOH + H3PO4 -> NaH2PO4 + H2O
2NaOH + H3PO4-> Na2HPO4 + 2H2O
3NaOH + H3PO4 -> Na3PO4 + 3H2O
Na sve (aq) osim vode
I još: Predvidte hoće li u vodenoj otopini navedene soli reagirati kiselo, bazično ili neutralno? Na3PO4, LiHCO3, (NH)4SO4, K2HPO4, K2SO3, NaHSO4
Unaprijed zahvaljujem i nadam se da ćete razumijet spojeve koji su napisani.
VinkoCF
05.01.2012., 22:27
Uzimajući gustoću kupovne morske soli s wikipedije (1,154 g/mL), dodatak 4,6 mL soli u 100 mL fiziološke otopine daje 5,9%-tnu otopinu, što bi trebalo biti u redu.
Hvala na odgovoru, oko 6% je odlično za inhalaciju.
Štreberica
06.01.2012., 00:38
Trebam pomoć, ako vam nije problem;
1. Napišite jednadžbe neztralizacije fosoforne kiseline s NaOH
jel to ide ovako:
NaOH + H3PO4 -> NaH2PO4 + H2O
2NaOH + H3PO4-> Na2HPO4 + 2H2O
3NaOH + H3PO4 -> Na3PO4 + 3H2O
Na sve (aq) osim vode
I na vodu (l) :) Može tako.
I još: Predvidte hoće li u vodenoj otopini navedene soli reagirati kiselo, bazično ili neutralno? Na3PO4, LiHCO3, (NH4)2SO4, K2HPO4, K2SO3, NaHSO4
Kiselo reagiraju one soli koje sadrže kation iz slabe baze (amonijev ili kationi prijelaznih metala) a anion iz jake kiseline, jer kation iz slabe baze s vodom daje H3O+ (i tu bazu), npr. NH4+ + H2O --> NH3 + H3O+. Bazično reagiraju one koje sadrže kation iz jake baze (alkalijskih ili zemnoalkalijskih metala) a anion iz slabe kiseline, jer anion iz slabe kiseline s vodom daje OH- (i tu kiselinu), npr. HPO42- + H2O --> H3PO4 + OH-. Navedene reakcije s vodom se obično zovu hidroliza. Neutralno reagiraju soli koje sadrže kation iz jake baze i anion iz jake kiseline (jer onda ne dolazi do hidrolize ni kationa ni aniona). Možeš pamtiti "što je jače to prevladava", ali imaj na umu da je to zapravo zbog hidrolize onog što je slabije i trebaš znati napisati te hidrolize.
number 19
06.01.2012., 23:12
Opet ja; kako odredit gustoću kristalne rešetke NaCl ?
4xAr(Na)xU + 4xAr(Cl)xU/ V (a na treću) ?
Jel ova formula ili neka druga?
Štreberica
06.01.2012., 23:53
Opet ja; kako odredit gustoću kristalne rešetke NaCl ?
4xAr(Na)xU + 4xAr(Cl)xU/ V (a na treću) ?
Jel ova formula ili neka druga?
Da, može ta formula (masa svih atoma u jediničnoj ćeliji / volumen jedinične ćelije). a (duljina stranice jedinične ćelije) je 2r(Na+) + 2r(Cl-), trebalo bi ti iz izgleda jedinične ćelije biti jasno zašto.
rhodium11
07.01.2012., 01:05
Poredak: H-F > Cl-Cu > Cl-O > F-Cl > Br-Br
Medutim, ovo je vrlo relativno, kao sto sam vec puno puta naveo, jer sve ovisi o uvjetima... I da, sve uvelike ovisi o radijusu i elektronegativnosti... No, takoder, treba gledati i o kojoj se vezi radi...
HF je jedna od najjacih poznatih veza... Toliko je jaka da se taj elektron vodika gotovo nikako ne nalazi uz jezgru vodika, nego ga fluor privuče sebi 95% vremena.
Cl-Cu je zanimljiva veza ionske prirode ali ipak velikih razlika u elektronegativnosti, ima djelimično ionski iliti djelimično kovalentni karakter, pa ta molekula ima blagi odraz deformacije elektronskog oblaka. Prema tome, poznato je da je odlikuju vrlo čvrste veze i mali kovalentni radius...!
Cl-O je nešto slabija veza radi manjih razlika u elektronegativnosti... Što je manja razlika u elektronegativnosti to je veza slabija... Gore u prvom slučaju koeficijent elektronegativnosti vodika je oko 2, a fluora 4, pa je razlika =2. U ovom slučaju kod Cl je koeficijent elektronegativnosti oko 3.8 a kod kisika 3.2, pa je razlika 0.6, dok je u vezi F-Cl fluor 4 a Cl 3.8 pa je razlika =0.2!
Kao što rekoh, što je ta razlika manja, to su veze slabije i veca udaljenost izmedu jezgara atoma koji sudjeluju u vezi...!
Br-Br veza je tipična kovalentna veza u kojoj su atomi Br-a poprilično veliki, a nalaze se atomi iste elektronegativnosti...! Premda ta veza lako mijenja svoja svojstva, ipak, to nije jaka veza, posebice što je radijus Br-a u toj skupini veliki...!
Kod kovalentnih veza je naravno jača ona koja ima "VIŠE VEZA"... Budući da može biti jednostruka, dvostruka, i trostruka, trostruka je najjaca...! Zasto je to tako, pa u trostrukoj kovalentnoj vezi 2 atoma povezuje 6 elektrona, tj. jedna glavna sigma veza i dvije sekundarne pi veze... Naravno, ako se radi o trostrukoj kovalentnoj vezi, glavni razlog takve jačine veze je to što gledajući molekulske orbitale neke molekule, npr. dusika (N2) ne postoji niti jedan elektron u protuveznoj molekulskoj orbitali, nego su svi u veznoj....
Evo, ak ti je jos sto nejasno... Pitaj, pa ti se odgovori... :)
Kamelot, u ovom si postu napisao toliko gluposti, jednostavno nisam mogao reagirati, a da ne ispravim (kad vidim da još nitko nije). Dakle, pitanje je bilo poredati one veze od najkraće do najdulje. Radi se o usporedbi duljina veza, za što su relevantni kovalentni radijusi atoma koji sudjeluju u vezi, a ne elektronegativnosti. Sve spomenute veze treba tretirati kao kovalentne, uključivo i vezu Cu-Cl, koja doduše ima i udio ionskog, no to ovdje nije bitno.
Dakle, poredak od najkraće do najdulje veze jest:
H-F < F-Cl < Cl-O < Cu-Cl < Br-Br
Kovalentni radijusi ovih atoma su:
H, 31 pm
F, 57 pm
Cu, 132 pm
Cl, 102 pm
O, 66 pm
Br, 120 pm
Iz ovih vrijednosti se lako izračuna kolike bi trebale biti i duljine odgovarajućih veza, pa onda nije teško poredati.
I bez ovih brojeva je intuitivno jasno da poredak treba biti ovakav. Cu atom je velik, Cl isto, pa nema šanse da je ta veza kraća od svih ostalih (osim H-F) kao u tvojem i Lizzynom redoslijedu.
Kamelot
07.01.2012., 03:08
Kamelot, u ovom si postu napisao toliko gluposti, jednostavno nisam mogao reagirati, a da ne ispravim (kad vidim da još nitko nije). Dakle, pitanje je bilo poredati one veze od najkraće do najdulje. Radi se o usporedbi duljina veza, za što su relevantni kovalentni radijusi atoma koji sudjeluju u vezi, a ne elektronegativnosti. Sve spomenute veze treba tretirati kao kovalentne, uključivo i vezu Cu-Cl, koja doduše ima i udio ionskog, no to ovdje nije bitno.
Dakle, poredak od najkraće do najdulje veze jest:
H-F < F-Cl < Cl-O < Cu-Cl < Br-Br
Kovalentni radijusi ovih atoma su:
H, 31 pm
F, 57 pm
Cu, 132 pm
Cl, 102 pm
O, 66 pm
Br, 120 pm
Iz ovih vrijednosti se lako izračuna kolike bi trebale biti i duljine odgovarajućih veza, pa onda nije teško poredati.
I bez ovih brojeva je intuitivno jasno da poredak treba biti ovakav. Cu atom je velik, Cl isto, pa nema šanse da je ta veza kraća od svih ostalih (osim H-F) kao u tvojem i Lizzynom redoslijedu.
He he... Necu previse komentirati... :)
Kako god ti kazes... ;)
Slavko!
07.01.2012., 14:42
No krasno xD Meni se čini da je Kamelot u pravu (al sam ja ipak običan srednjoškolac) jer mi je u pamćenju ostalo da smo gledali elektroneg. Ali to ne mora značit da je tako, ali ja bi želio znat šta je točno :rolleyes: Možda štreberica presudi :D
Kamelot
07.01.2012., 15:06
No krasno xD Meni se čini da je Kamelot u pravu (al sam ja ipak običan srednjoškolac) jer mi je u pamćenju ostalo da smo gledali elektroneg. Ali to ne mora značit da je tako, ali ja bi želio znat šta je točno :rolleyes: Možda štreberica presudi :D
To sto sam ti rekao je tocno...! Pretpostavljam na sto je kolega inicirao... No ok je...! Svatko ima svoje tvrnje...!
Sretno...!
Štreberica
07.01.2012., 15:58
No krasno xD Meni se čini da je Kamelot u pravu (al sam ja ipak običan srednjoškolac) jer mi je u pamćenju ostalo da smo gledali elektroneg. Ali to ne mora značit da je tako, ali ja bi želio znat šta je točno :rolleyes: Možda štreberica presudi :D
rhodium11 je daleko kvalificiraniji od mene i od Kamelota. Povrh toga, trebalo bi vam biti i "zdravorazumski" jasno da duljina veze izravno ponajviše ovisi o radijusima pojedinačnih atoma (premda nije njihov jednostavan zbroj nego je veza kraća od tog zbroja jer inače ne bi bila veza nego dva atoma "u dodiru" bez međusobne interakcije).
Kamelot
07.01.2012., 16:11
rhodium11 je daleko kvalificiraniji od mene i od Kamelota. Povrh toga, trebalo bi vam biti i "zdravorazumski" jasno da duljina veze izravno ponajviše ovisi o radijusima pojedinačnih atoma (premda nije njihov jednostavan zbroj nego je veza kraća od tog zbroja jer inače ne bi bila veza nego dva atoma "u dodiru" bez međusobne interakcije).
Bez obzira na sve, ja sam objasnio jačinu veze, a on duljinu...
Same shit, different peace... ;)
Slavko!
07.01.2012., 16:21
Znači, duljina veze ovisi o radijusu (zbrajam duljinu pa uspoređujem, jel?), a jačina o elektronegativnosti. Jesam to dobro skužio? I hvala svima, od kamelota, lizzy, rhodiuma do štreberice :D
Kamelot
07.01.2012., 16:36
Znači, duljina veze ovisi o radijusu (zbrajam duljinu pa uspoređujem, jel?), a jačina o elektronegativnosti. Jesam to dobro skužio? I hvala svima, od kamelota, lizzy, rhodiuma do štreberice :D
Jesi da... Ja sam ono brzinski pisao, moze se tu puno toga reci... Ali i elektronegativnost i radijus ce ti pomoci da odredis i jacinu veze i radijus veze i mnoge ostale karakteristike molekule... Opcenito, na to se uvijek mozes "izvlaciti" sta god te netko pitao...!
Slavko!
07.01.2012., 16:38
Jesi da... Ja sam ono brzinski pisao, moze se tu puno toga reci... Ali i elektronegativnost i radijus ce ti pomoci da odredis i jacinu veze i radijus veze i mnoge ostale karakteristike molekule... Opcenito, na to se uvijek mozes "izvlaciti" sta god te netko pitao...!
okej, hvala :D
Može mala pomoć?
Koliko kilograma Fe možemo dobiti iz 10 kg Fe2O3?
Hvala!
rhodium11
07.01.2012., 19:15
rhodium11 je daleko kvalificiraniji od mene i od Kamelota. Povrh toga, trebalo bi vam biti i "zdravorazumski" jasno da duljina veze izravno ponajviše ovisi o radijusima pojedinačnih atoma (premda nije njihov jednostavan zbroj nego je veza kraća od tog zbroja jer inače ne bi bila veza nego dva atoma "u dodiru" bez međusobne interakcije).
Naravno, veza jest kraća od zbroja kovalentnih radijusa pojedinih atoma. Tako da su stvarne duljine veza nešto kraće od izračunatih. Ali ta korekcija neće promijeniti navedeni poredak.
rhodium11
07.01.2012., 19:25
Bez obzira na sve, ja sam objasnio jačinu veze, a on duljinu...
Same shit, different peace... ;)
Bez obzira na sve, nisi objasnio ništa. Pitanje je bilo poredati veze od najkraće do najdulje (pogledaj Slavkovo pitanje). Jedini ispavan odgovor na to pitanje je onaj moj. Pogledaj svoj redoslijed, pa onda moj. Slaže se samo za najdulju i najkraću vezu.
Nemam sad vremena ni želje komentirati rečenicu po rečenicu onoga što si napisao, te pokazivati što sve tamo nije točno ili je pogrešno shvaćeno. Ti ipak znaš najbolje, je li?
Jačina veze koju spominješ u ovom postu je što zapravo? Koja je to fizikalna veličina? To bi u slobodnoj interpretaciji mogla biti energija potrebna za razaranje dotične veze. A ta je opet uglavnom proporcionalna duljini veze (kraća veza-veća energija), a nije u nekoj direktnoj vezi s elektronegativnosti.
Bilo bi lijepo biti malo upućeniji u materiju, prije "pomaganja" srednjoškolcima na forumu.
Kamelot
07.01.2012., 19:26
Može mala pomoć?
Koliko kilograma Fe možemo dobiti iz 10 kg Fe2O3?
Hvala!
m (Fe2O3) = 10kg = 10 000g
----------------------------------------
m (Fe) =?
Najprije postavis mnozinske odnose...
Recimo to ovako: 2Fe = Fe2O3
Pa je mnozinski odnos n(Fe)/n(Fe2O3) = 2/1 (to si napises fino u biljeznici)
Kao sto vidis, gore je dvojka ispred zeljeza zato sto na desnoj strani imas dva atoma zeljeza, pa moras izjednaciti...!
iz toga slijedi da je n(Fe) = 2 * n(Fe2O3)
Moras izracunati količinu tvari (n) od Fe2O3 da bi se mogla znati količinu tvari Fe!
Buduci da imas masu od Fe2O3 onda racunas ovak:
n(Fe2O3) = m/M = 10 000g / 159.7 g/mol = 62,62mol
Molnu masu izračunaš po periodnom sustavu! M = 159.7 g/mol!
Iz gore navedene jednakosti:
n(Fe) = 2 * n(Fe2O3) = 2 * 62,62mol * 125,23mol
m (Fe) = n (Fe) * M(Fe) = 125,23mol * 55,845g/mol = 6 993,47g = 6,993kg
Evo, ak je sto nejasno, samo pucaj...!
rhodium11
07.01.2012., 19:37
Znači, duljina veze ovisi o radijusu (zbrajam duljinu pa uspoređujem, jel?), a jačina o elektronegativnosti. Jesam to dobro skužio? I hvala svima, od kamelota, lizzy, rhodiuma do štreberice :D
Duljina veze (najkraća, najdulja) ovisi o kovalentnim radijusima dotičnih atoma. Zbrojiš te radijuse i onda usporediš veze. Jačina veze je proporcionalna njezinoj duljini.
Elektronegativnost služi za nešto drugo. Npr. za procjenu ionskog odnosno kovalentnog karaktera veze. U molekuli vodika, klora, broma, oba atoma su iste elektronegativnosti, pa su te veze čistog kovalentnog karaktera. Što je razlika u elektronegativnosti veća, to raste udio ionskog karaktera. Usporedi razliku elektronegativnosti atoma u NaCl, HCl ili Cl2, pa usporedi s tipom veza u tim spojevima. O ovim razlikama ovise i neka fizikalna svojstva tvari, npr. dipolni moment. Zadatak ti može biti poredati molekule po veličini dipolnog momenta, ili objasniti razliku u talištu aluminijevog fluorida i aluminijevog klorida.
Za pitanje kako si ga ti sročio, jedini ispravni odgovor je moj.
rhodium11
07.01.2012., 19:41
Jesi da... Ja sam ono brzinski pisao, moze se tu puno toga reci... Ali i elektronegativnost i radijus ce ti pomoci da odredis i jacinu veze i radijus veze i mnoge ostale karakteristike molekule... Opcenito, na to se uvijek mozes "izvlaciti" sta god te netko pitao...!
Nema se na što izvlačiti. Zadatak je precizno postavljen, odgovor je egzaktan. Kemija nije povijest niti filozofija, i tu nema ni pjesničke slobode, ni tvojeg dojma.
Kamelot
07.01.2012., 19:50
Nema se na što izvlačiti. Zadatak je precizno postavljen, odgovor je egzaktan. Kemija nije povijest niti filozofija, i tu nema ni pjesničke slobode, ni tvojeg dojma.
Gle, stari moj, nisam ti ni rijeci rekao, prema tome, nemoj ni ti meni...! Ti smatras da su tvoje tvrdnje točne, ja ću i dalje da su moje, premda nisi ni ti nista krivo napisao, ali bih mogao pljuvati po tebi kao sto ti sada serkas po meni...
Bez brige, nisam ja sve sto sam naucio prepisao u skoli... ;)
Kemija, kao i sama znanost po sebi može dovesti do niza rasprava i konflikta, sto i dovodi kada se misljenja razlikuju...!
To sto sam napisao nije neko pravdanje, niti se ja imam namjeru uopce tebi pravdati, nego stojim kraj svoga iskaza vrlo čvrsto, jer, iako se to njegovo pitanje moglo objasniti na niz različitih način, ipak ja i ljudi koji mene okruzuju i naravno puno vise od mene znaju, nisu me glupostima naučili...!
A sad, primi se ti svoga posla, i ja cu svog, i dosta prepiranja i pametovanja, jer se nemam namjeru uopce svadati...! Opet cu ti reci, nisam ti nista rekao, zaobidi me i to je to...!
rhodium11
07.01.2012., 20:30
Gle, stari moj, nisam ti ni rijeci rekao, prema tome, nemoj ni ti meni...! Ti smatras da su tvoje tvrdnje točne, ja ću i dalje da su moje, premda nisi ni ti nista krivo napisao, ali bih mogao pljuvati po tebi kao sto ti sada serkas po meni...
Bez brige, nisam ja sve sto sam naucio prepisao u skoli... ;)
Kemija, kao i sama znanost po sebi može dovesti do niza rasprava i konflikta, sto i dovodi kada se misljenja razlikuju...!
To sto sam napisao nije neko pravdanje, niti se ja imam namjeru uopce tebi pravdati, nego stojim kraj svoga iskaza vrlo čvrsto, jer, iako se to njegovo pitanje moglo objasniti na niz različitih način, ipak ja i ljudi koji mene okruzuju i naravno puno vise od mene znaju, nisu me glupostima naučili...!
A sad, primi se ti svoga posla, i ja cu svog, i dosta prepiranja i pametovanja, jer se nemam namjeru uopce svadati...! Opet cu ti reci, nisam ti nista rekao, zaobidi me i to je to...!
Uopće se ne radi o tom što je tko kome rekao, već o tome tko je ponudio točan odgovor na pitanje. Možeš se pjeniti koliko hoćeš, no tvoj redoslijed jednostavno nije točan. Ostatak ovog posta je obično opravdavanje nečega što nije točno.
m (Fe2O3) = 10kg = 10 000g
----------------------------------------
m (Fe) =?
Najprije postavis mnozinske odnose...
Recimo to ovako: 2Fe = Fe2O3
Pa je mnozinski odnos n(Fe)/n(Fe2O3) = 2/1 (to si napises fino u biljeznici)
Kao sto vidis, gore je dvojka ispred zeljeza zato sto na desnoj strani imas dva atoma zeljeza, pa moras izjednaciti...!
iz toga slijedi da je n(Fe) = 2 * n(Fe2O3)
Moras izracunati količinu tvari (n) od Fe2O3 da bi se mogla znati količinu tvari Fe!
Buduci da imas masu od Fe2O3 onda racunas ovak:
n(Fe2O3) = m/M = 10 000g / 159.7 g/mol = 62,62mol
Molnu masu izračunaš po periodnom sustavu! M = 159.7 g/mol!
Iz gore navedene jednakosti:
n(Fe) = 2 * n(Fe2O3) = 2 * 62,62mol * 125,23mol
m (Fe) = n (Fe) * M(Fe) = 125,23mol * 55,845g/mol = 6 993,47g = 6,993kg
Evo, ak je sto nejasno, samo pucaj...!
Jasno, hvala puno.
Kamelot
07.01.2012., 20:47
Uopće se ne radi o tom što je tko kome rekao, već o tome tko je ponudio točan odgovor na pitanje. Možeš se pjeniti koliko hoćeš, no tvoj redoslijed jednostavno nije točan. Ostatak ovog posta je obično opravdavanje nečega što nije točno.
Ja bih rekao da je tebi samo stalo da budes upravu, jer, sve da sam ja zapazio neciju pogresku, sigurno ne bih ovako neprimjereno reagirao, nego bih vjerojatno iznio lijepo svoje misljenje, a ti hoces li ga prihvatiti ili ne je tvoj problem... Medutim, samo ti uzivaj, evo, priznat cu ti da si upravu...
:W
Slavko!
07.01.2012., 21:30
Duljina veze (najkraća, najdulja) ovisi o kovalentnim radijusima dotičnih atoma. Zbrojiš te radijuse i onda usporediš veze. Jačina veze je proporcionalna njezinoj duljini.
Elektronegativnost služi za nešto drugo. Npr. za procjenu ionskog odnosno kovalentnog karaktera veze. U molekuli vodika, klora, broma, oba atoma su iste elektronegativnosti, pa su te veze čistog kovalentnog karaktera. Što je razlika u elektronegativnosti veća, to raste udio ionskog karaktera. Usporedi razliku elektronegativnosti atoma u NaCl, HCl ili Cl2, pa usporedi s tipom veza u tim spojevima. O ovim razlikama ovise i neka fizikalna svojstva tvari, npr. dipolni moment. Zadatak ti može biti poredati molekule po veličini dipolnog momenta, ili objasniti razliku u talištu aluminijevog fluorida i aluminijevog klorida.
Za pitanje kako si ga ti sročio, jedini ispravni odgovor je moj.
Sve mi je jasno, ali šta jačina veze i duljina nisu obrnuto proporcionali? Šta nije pravilo "šta je kraća veza to je jača" npr, HF ima najkraću vezu, ali je od ponuđenih najjači. Il nije? Neznam, možda sve ovo shvaćam preplitko :ne zna:
Dakle, poredak od najkraće do najdulje veze jest:
H-F < F-Cl < Cl-O < Cu-Cl < Br-Br
Kovalentni radijusi ovih atoma su:
H, 31 pm
F, 57 pm
Cu, 132 pm
Cl, 102 pm
O, 66 pm
Br, 120 pm
Iz ovih vrijednosti se lako izračuna kolike bi trebale biti i duljine odgovarajućih veza, pa onda nije teško poredati.
Može jedno pitanje u vezi ovoga. Kako da mi znamo kovalentne radijuse pojedinih atoma? Dobijemo ovakav zadatak i periodni na raspolaganju. Da odoka procijenimo koji je veći/manji ( po općenitim pravilima rasta polumjera) ili kako? :)
I ako sam dobro shvatila vašu raspravu, poredak duljina veza ne mora nužno odgovarati jačini veze? :zvrko:
EDIT - Slavko, iste nas brige muče :rofl:
Slavko!
07.01.2012., 21:39
Može jedno pitanje u vezi ovoga. Kako da mi znamo kovalentne radijuse pojedinih atoma? Dobijemo ovakav zadatak i periodni na raspolaganju. Da odoka procijenimo koji je veći/manji ( po općenitim pravilima rasta polumjera) ili kako? :)
I ako sam dobro shvatila vašu raspravu, poredak duljina veza ne mora nužno odgovarati jačini veze? :zvrko:
EDIT - Slavko, iste nas brige muče :rofl:
o Gati, ja mislim da se to od oka vidi u periodnom ;)
o Gati, ja mislim da se to od oka vidi u periodnom ;)
E onda dobro, jer vidim da je rhodium navodio točne polumjere pa me zbunilo. :rofl:
rhodium11
07.01.2012., 22:06
Sve mi je jasno, ali šta jačina veze i duljina nisu obrnuto proporcionali? Šta nije pravilo "šta je kraća veza to je jača" npr, HF ima najkraću vezu, ali je od ponuđenih najjači. Il nije? Neznam, možda sve ovo shvaćam preplitko :ne zna:
Da, obrnuto proporcionalne su. Što je jača veza, to mora biti kraća. Ovdje bih htio dodati da se o jačini veze može govoriti samo s termodinamičkog aspekta, tj. koliko je energije potrebno dovesti da se ona pocijepa, odnosno koliko se energije oslobodi pri njezinom nastajanju. To se ne može procjenjivati samo na temelju duljine odgovarajuće veze, već se eksperimentalno određuje. Jačina veze se u tvom pitanju niti nije spominjala, već samo njezina duljina.
Za one veze koji si spominjao pitanje se moglo postaviti i ovako:
poredajte veze na temelju porasta njihovog ionskog karaktera, ili na temelju opadanja kovalentnog karaktera. Onda mi se gledala razlika elektronegativnosti atoma koji sudjeluju u vezi.
rhodium11
07.01.2012., 22:12
Može jedno pitanje u vezi ovoga. Kako da mi znamo kovalentne radijuse pojedinih atoma? Dobijemo ovakav zadatak i periodni na raspolaganju. Da odoka procijenimo koji je veći/manji ( po općenitim pravilima rasta polumjera) ili kako? :)
I ako sam dobro shvatila vašu raspravu, poredak duljina veza ne mora nužno odgovarati jačini veze? :zvrko:
EDIT - Slavko, iste nas brige muče :rofl:
Kovalentni radijusi atoma su eksperimentalno određeni, i vi ih naravno ne trebate znati. Lako se izguglaju. Na temelju periodnog sustava bi trebali procijeniti koji je atom veći, a koji manji. Samo, nisam siguran da je to u ovom slučaju lako napraviti, tj. kako se odluciti je li Cu-Cl veća ili manja od Br-Br. Mislim da je ovo pitanje dosta teško za srednjoškolce (pogotovo s ovakvim odabirom veza).
rhodium11
07.01.2012., 22:14
E onda dobro, jer vidim da je rhodium navodio točne polumjere pa me zbunilo. :rofl:
Naveo sam točne vrijednosti, jer u protivnom ne mogu garantirati da bi poredak bio dobar. Ako iz onih vrijednosti koje sam naveo izračunaš približnu duljinu veze, vidjet ćeš da se većina njih malo razlikuju. lako je bez konkretnih podataka pogriješiti. Kako rekoh, ovo pitanje nije baš lako, a niti primjereno.
Slavko!
07.01.2012., 22:49
Da, obrnuto proporcionalne su. Što je jača veza, to mora biti kraća. Ovdje bih htio dodati da se o jačini veze može govoriti samo s termodinamičkog aspekta, tj. koliko je energije potrebno dovesti da se ona pocijepa, odnosno koliko se energije oslobodi pri njezinom nastajanju. To se ne može procjenjivati samo na temelju duljine odgovarajuće veze, već se eksperimentalno određuje. Jačina veze se u tvom pitanju niti nije spominjala, već samo njezina duljina.
Za one veze koji si spominjao pitanje se moglo postaviti i ovako:
poredajte veze na temelju porasta njihovog ionskog karaktera, ili na temelju opadanja kovalentnog karaktera. Onda mi se gledala razlika elektronegativnosti atoma koji sudjeluju u vezi.
Onda bi s većim ionskim karakterom bili oni s većom razlikom elektroneg. jelda?
I da, slažem se da je ovo malo kompliciran zadatak za nas, ali čim je stavljen u skripti namijenjenoj za vježbu državne mature, znači da takav zadatak može doletit u ispit :503:
rhodium11
07.01.2012., 23:05
Onda bi s većim ionskim karakterom bili oni s većom razlikom elektroneg. jelda?
Tako je. Evo ti sad zadatak za bolje razumijevanje. Poredaj one veze iz svog pitanja po porastu ili po smanjenju razlike elektronegativnosti dotičnih atoma. I onda usporedi dobiveno s nizom duljina veza. Što se događa s duljinom veze ako se razlika elektronegativnosti atoma smanjuje ili raste?
Slavko!
08.01.2012., 00:27
Tako je. Evo ti sad zadatak za bolje razumijevanje. Poredaj one veze iz svog pitanja po porastu ili po smanjenju razlike elektronegativnosti dotičnih atoma. I onda usporedi dobiveno s nizom duljina veza. Što se događa s duljinom veze ako se razlika elektronegativnosti atoma smanjuje ili raste?
Znači po duljini su ovako:
H-F < F-Cl < Cl-O < Cu-Cl < Br-Br
A razlika u elektroneg raste ovako:
Br-Br < Cl-O < F-Cl < Cl-Cu < H-F
I sad, ispada da, kad bi bili u pitanju isključivo kovalentne veze, da bi točan poredak duljina veza bio i kad se gleda razlika u elektronegativnosti. Međutim, tu se umetnuo Cu, koji je metal, a samim time je puno veći od nemetala, pa je automatski poremetio poredak, jer spoj u kojem je on, zahvaljujući njemu ima dosta veću vezu :D
Sad, jel od ovih mojih zaključaka šta valja ili je to čista slučajnost i trabunjanje? :confused:
rhodium11
08.01.2012., 01:02
Znači po duljini su ovako:
H-F < F-Cl < Cl-O < Cu-Cl < Br-Br
A razlika u elektroneg raste ovako:
Br-Br < Cl-O < F-Cl < Cl-Cu < H-F
I sad, ispada da, kad bi bili u pitanju isključivo kovalentne veze, da bi točan poredak duljina veza bio i kad se gleda razlika u elektronegativnosti. Međutim, tu se umetnuo Cu, koji je metal, a samim time je puno veći od nemetala, pa je automatski poremetio poredak, jer spoj u kojem je on, zahvaljujući njemu ima dosta veću vezu :D
Sad, jel od ovih mojih zaključaka šta valja ili je to čista slučajnost i trabunjanje? :confused:
Pa, nije loše. Zaključivanje ti je ok, no treba to malo doraditi. Ovim primjerom sam htio pokazati 2 stvari.
Rekli smo da je duljina veze obrnuto proporcionalna jačini veze. Ovaj primjer gore pokazuje da bi se jačina veze mogla dovesti u korelaciju sa razlikom elektronegativnosti atoma koji sudjeluju u vezi. Veza je to jača (pa onda i kraća) što je razlika elektronegativnosti veća npr. H-F je najjača, razlika u elektronegativnosti je najveća (velik udio ionskog karaktera u vezi), Br-Br veza je najslabija (razlika u elektronegativnosti je 0), veza je potpuno kovalentne prirode. To sve štima dok u priču ne uleti metal (kao u tvom slučaju, što si dobro primijetio).
Zaključak priče je da se razlika u elektronegativnosti ne može pouzdano koristiti za procjenu ni duljine veze, niti jačine, već treba upotrijebiti radijuse atoma za procjenu duljina veze. Nadam se da je jasno.
Nekako mi se čini da je sve ovo izvan gradiva srednje škole, no potrebno je razumjeti da bi se zadatak dobro riješio.
Slavko!
08.01.2012., 01:48
Nekako mi se čini da je sve ovo izvan gradiva srednje škole, no potrebno je razumjeti da bi se zadatak dobro riješio.
Ma nema veze, bolje mi je da razumijem, nego da nabubetam napamet i ne kužim ništa. Uostalom koji god fax da upišem, trebat ću jako dobro kužit kemiju, tako da će sve ovo dobro doć :D
Hvala puno na trudu, dosta stvari je sad jasnije :)
Fender95
08.01.2012., 15:33
Treba mi pomoć oko jednog zadatka, inače 2. razred
Zadatak: Pripremljen je sol srebrova jodida s viškom jodidnih iona. Koji će elektroliti biti djelotvorniji pri koagulaciji tog sola: natrijev nitrat ( NaNO3) ili lantanov nitrat ( La(NO3)3 ? Obrazložite odgovor. :confused:
Matejl_93
09.01.2012., 15:59
Imam poteškoća s rješavanjem jednog zadatka iz stehiometrije, ne mogu otkrit u čemu je kvaka :(
ide ovako:
Koju masu sulfatne kiseline masenog udjela 0,96 treba uzeti za pripremu 150 g otopine molaliteta 0,03 mol/kg?
Hvala unaprijed :D
MissKnowItAll
09.01.2012., 18:23
trebam pomoć. :/
Treba izračunati koncentraciju oksonijevih iona u vodenoj otopini u kojoj je množinska koncentracija aluminijeva klorida 0,5 mol/dm3. Konstanta hidrolize Al3+ iona je 1,4 x 10^-5 mol/dm3.
Znam napisati hidrolizu, znam čemu je jednaka honstanta hidrolize, ali kako dobiti c(Al3+)?
Fender95
09.01.2012., 18:29
Imam poteškoća s rješavanjem jednog zadatka iz stehiometrije, ne mogu otkrit u čemu je kvaka :(
ide ovako:
Koju masu sulfatne kiseline masenog udjela 0,96 treba uzeti za pripremu 150 g otopine molaliteta 0,03 mol/kg?
Hvala unaprijed :D
Evo ovako nisam siguran jeli ovo moje rješenje točno, ali neka me netko onda ispravi! Za početak čudna mi je ta molalnost (molalitet) jer mislim da je 0.3 mol/kg, a ne 0,03 mol/kg, jer nikad nisam vidio tako mali molalitet...Evo ide zadatak.
w ( H2SO4) = 0,96 odnosno 96%
m (otopine) = 150 g
b = 0,3 mol/ kg ( ja sam rješavao sa 0,3 ipak! :D)
---------------------------------------------------
m (H2SO4) = ?
Dakle ideš preko formule za molalnost b= n (sastojka) : m (otapala)
Sad pošto neznamo niti n, niti m, moramo nešto kombinirat, ja sam konkretno išao preko formule w= m(sastojak) : m(otopine) . Iz te formule možemo izvest da je m(sastojak) = w x m(otopine)
Sad preko već spomenute formule m(sastojak) = w x m(otopine), izračunamo masu sulfatne kiseline, dakle biti će m( H2SO4) = 0,96 x 150g = 144g
Dakle dobili smo rješenje zadatka, ali moramo to provjerit kroz već navedenu formulu za molalnost, jer nam je zadan uvjet da molalnost mora biti 0,3 mol/ kg
Kad smo dobili m(sastojka) odnosno m ( H2SO4), opet možemo rekombinirat formulu...iz formule b= n (sastojka) : m (otapala), prvo izračunamo n ( sastojka)
n(H2SO4)= m(H2SO4) : M, pri čemu je M molarna masa....m (H2SO4) smo već izračunali i ona je 144g, a M nađemo zbrajanjem relativnih atomskih masa u periodnom sustavu i on će iznosit 98,06 g/mol....sad to sve uvrstimo u formulu
n(H2SO4)= 144 g : 98.06 g/mol = 1,46849 mol
Vratimo se na prvu formulu b= n (sastojka) : m (otapala), pošto znamo b i n, ostaje nam samo provjerit m (otapala) koja bi otprilike trebala iznositi 5-6 g, jer smo dobili da je m (H2SO4) = 144 g, a m (otopine)= 150 g....sad formula poprima oblik m (otapalo)= n(H2SO4) : b = 1,46849 mol : 0,3 mol/kg = 4,98 g, pa to zaokružimo na 5 g.
Negdje se izgubio 1 g, ali to je neka decimala ili slično. Dobili smo da je masa sulfatne kiseline masenog udjela 0,96 u otopini od 150 g molaliteta 0,3 mol/ kg jednaka 144 g.
Eto nadam se da sam pomogao, ako je nešto krivo neka kolege kemičari slobodno isprave! :D
Fender95
09.01.2012., 18:32
Treba mi pomoć oko jednog zadatka, inače 2. razred
Zadatak: Pripremljen je sol srebrova jodida s viškom jodidnih iona. Koji će elektroliti biti djelotvorniji pri koagulaciji tog sola: natrijev nitrat ( NaNO3) ili lantanov nitrat ( La(NO3)3 ? Obrazložite odgovor.
Pertinacia
09.01.2012., 22:26
cinkov(II)oksid ?
natrijev hidroksid NaOH
aluminijev oksid Al2O3
bakrov(I)hidroksid ?
barijev oksid BaOH
željezov(III)hidroksid ?
stavio sam neke spojeve za koje nisam siguran kako se pišu.. molim vas da mi objasnite postupak,nikako da te formule kompletiram
Slavko!
09.01.2012., 22:41
cinkov(II)oksid ?
natrijev hidroksid NaOH
aluminijev oksid Al2O3
bakrov(I)hidroksid ?
barijev oksid BaOH
željezov(III)hidroksid ?
stavio sam neke spojeve za koje nisam siguran kako se pišu.. molim vas da mi objasnite postupak,nikako da te formule kompletiram
Uvik ti je isti postupak, bit je u valencijama. Npr cinkov(II)oksid, znači to je spoj cinka i kisika. (ZnO) Cink je u ovom slučaju dvovalentan, a kisik je uvijek takav. I sad, gledaš zajednički višekratnik njihovih valencija. To će u ovom, slučaju bit 2. Sad s tim zajedničkim višekratnikom (2), prvo dijeliš valenciju cinka- 2:2=1, isto radiš i sa kisikom- 2:2=1. Sad taj spoj bi bio Zn1O1, ali se te jeinice pišu.
npr. Al2O3. Al je uvik trovalentan, a kisik dvovalentan. Zajednički višekratnik njihovih valencija (2 i 3) je 6. I sad, prvo dijelimo 6 sa aluminijevom valencijom- 6:3=2 i upravo ta dvojka bude u indeksu al-a. Onda dijelimo 6 sa kisikovom valencijom (2) 6:2=3 i uprvao taj količnik (3) stavljaš u indeks kisika. To je princip po kojem ja radim (možda ima neki jednostavniji).
Dalje, hidroksidna skupina (OH) je uvik jednovalentna. Zato je CuOH, a željezov(III)hidroksid će biti Fe(OH)3. Po istom principu.
Eto, potrudio sam se, a sad ne znam jel dobro objašnjeno il' ne, al nema veze :mig:
rhodium11
09.01.2012., 22:42
Evo ovako nisam siguran jeli ovo moje rješenje točno, ali neka me netko onda ispravi! Za početak čudna mi je ta molalnost (molalitet) jer mislim da je 0.3 mol/kg, a ne 0,03 mol/kg, jer nikad nisam vidio tako mali molalitet...Evo ide zadatak.
w ( H2SO4) = 0,96 odnosno 96%
m (otopine) = 150 g
b = 0,3 mol/ kg ( ja sam rješavao sa 0,3 ipak! :D)
---------------------------------------------------
m (H2SO4) = ?
Dakle ideš preko formule za molalnost b= n (sastojka) : m (otapala)
Sad pošto neznamo niti n, niti m, moramo nešto kombinirat, ja sam konkretno išao preko formule w= m(sastojak) : m(otopine) . Iz te formule možemo izvest da je m(sastojak) = w x m(otopine)
Sad preko već spomenute formule m(sastojak) = w x m(otopine), izračunamo masu sulfatne kiseline, dakle biti će m( H2SO4) = 0,96 x 150g = 144g
Dakle dobili smo rješenje zadatka, ali moramo to provjerit kroz već navedenu formulu za molalnost, jer nam je zadan uvjet da molalnost mora biti 0,3 mol/ kg
Kad smo dobili m(sastojka) odnosno m ( H2SO4), opet možemo rekombinirat formulu...iz formule b= n (sastojka) : m (otapala), prvo izračunamo n ( sastojka)
n(H2SO4)= m(H2SO4) : M, pri čemu je M molarna masa....m (H2SO4) smo već izračunali i ona je 144g, a M nađemo zbrajanjem relativnih atomskih masa u periodnom sustavu i on će iznosit 98,06 g/mol....sad to sve uvrstimo u formulu
n(H2SO4)= 144 g : 98.06 g/mol = 1,46849 mol
Vratimo se na prvu formulu b= n (sastojka) : m (otapala), pošto znamo b i n, ostaje nam samo provjerit m (otapala) koja bi otprilike trebala iznositi 5-6 g, jer smo dobili da je m (H2SO4) = 144 g, a m (otopine)= 150 g....sad formula poprima oblik m (otapalo)= n(H2SO4) : b = 1,46849 mol : 0,3 mol/kg = 4,98 g, pa to zaokružimo na 5 g.
Negdje se izgubio 1 g, ali to je neka decimala ili slično. Dobili smo da je masa sulfatne kiseline masenog udjela 0,96 u otopini od 150 g molaliteta 0,3 mol/ kg jednaka 144 g.
Eto nadam se da sam pomogao, ako je nešto krivo neka kolege kemičari slobodno isprave! :D
Dijete drago, ništa ti ovo ne valja. Izmiješao si sve i svašta.
Zadatak treba riješiti preko definicije molalnosti. Dakle, ako je b(H2SO4) = n(H2SO4)/m(H2O). Zadan je samo b i masa otopine, a u formuli ti treba masa otapala tj. vode. Masu otapala možeš dobiti tako da od mase otopine oduzmeš masu H2SO4, a u originalnoj formuli množinu H2SO4 zamijeniš s masom i molarnom masom, i iz svega toga izračunaš masu H2SO4. S time ideš u prvi dio zadatka, koji se odnosi na maseni udio čiste H2SO4 u njezinoj smjesi s vodom. Iz molalnosti si izračunao masu čiste H2SO4, pa iz formule masenog udjela dobiješ kolika je masa smjese H2O i H2SO4.
rhodium11
09.01.2012., 22:51
[QUOTE=
Negdje se izgubio 1 g, ali to je neka decimala ili slično. Dobili smo da je masa sulfatne kiseline masenog udjela 0,96 u otopini od 150 g molaliteta 0,3 mol/ kg jednaka 144 g.
Eto nadam se da sam pomogao, ako je nešto krivo neka kolege kemičari slobodno isprave! :D[/QUOTE]
1 g se negdje izgubio? Negdje gram, drugdje kilogram, negdje i tona, pa sve je to isto. Nije li ti ovo već signaliziralo da ti rješenje ne valja?
Jedno pitanjce, sad ste me ovako podsjetili. Na koliko je decimala uobičajeno zaokruživati u kemiji? Zna mi se dogoditi da na 2-3 mjesta zaokružim na ''malo'' decimala i rezultat na kraju ne valja, iako je postupak dobar.
Znam da su u kemiji brojevi većinom mali ( posebno mase ) i da decimala više/manje čini razliku, ali sam lijena zapisivati sve međurezultate sa svim decimalama. :rofl:
number 19
09.01.2012., 23:14
Jedno pitanjce, sad ste me ovako podsjetili. Na koliko je decimala uobičajeno zaokruživati u kemiji? Zna mi se dogoditi da na 2-3 mjesta zaokružim na ''malo'' decimala i rezultat na kraju ne valja, iako je postupak dobar.
Znam da su u kemiji brojevi većinom mali ( posebno mase ) i da decimala više/manje čini razliku, ali sam lijena zapisivati sve međurezultate sa svim decimalama. :rofl:
Nekad računam na kalkulator pa samo nastavim sa dobivenim rezultatom; a kad moram napisat zaokružim na 5 decimala. Nikad nije bilo većih odstupanja.
Pertinacia
09.01.2012., 23:36
Uvik ti je isti postupak, bit je u valencijama. Npr cinkov(II)oksid, znači to je spoj cinka i kisika. (ZnO) Cink je u ovom slučaju dvovalentan, a kisik je uvijek takav. I sad, gledaš zajednički višekratnik njihovih valencija. To će u ovom, slučaju bit 2. Sad s tim zajedničkim višekratnikom (2), prvo dijeliš valenciju cinka- 2:2=1, isto radiš i sa kisikom- 2:2=1. Sad taj spoj bi bio Zn1O1, ali se te jeinice pišu.
npr. Al2O3. Al je uvik trovalentan, a kisik dvovalentan. Zajednički višekratnik njihovih valencija (2 i 3) je 6. I sad, prvo dijelimo 6 sa aluminijevom valencijom- 6:3=2 i upravo ta dvojka bude u indeksu al-a. Onda dijelimo 6 sa kisikovom valencijom (2) 6:2=3 i uprvao taj količnik (3) stavljaš u indeks kisika. To je princip po kojem ja radim (možda ima neki jednostavniji).
Dalje, hidroksidna skupina (OH) je uvik jednovalentna. Zato je CuOH, a željezov(III)hidroksid će biti Fe(OH)3. Po istom principu.
Eto, potrudio sam se, a sad ne znam jel dobro objašnjeno il' ne, al nema veze :mig:
Hvala!
Kažeš u ovom slučaju (za cink),dali je to zato što je u zagradi 1? Tako i za željezo ide pa je trovalentno? A Cu je jednovalentan zato što mu fali jedan elektron da popuni d orbitalu?
Nekad računam na kalkulator pa samo nastavim sa dobivenim rezultatom; a kad moram napisat zaokružim na 5 decimala. Nikad nije bilo većih odstupanja.
Hvala ti :)
Za Vas ce ova pitanja biti pis of kake :D
1. D-oblik i L-oblik aminokiselina?
razlike?
2. koenzimi?
3. npr. aktivni oblik folne kiseline je folinska kiselina.
Sto znaci to aktivni? :p
Slavko!
10.01.2012., 13:39
Hvala!
Kažeš u ovom slučaju (za cink),dali je to zato što je u zagradi 1? Tako i za željezo ide pa je trovalentno? A Cu je jednovalentan zato što mu fali jedan elektron da popuni d orbitalu?
U zagradi je (II), pa je ZnO (jer oba imaju istu valenciju, točnije- dvovalentni su). Cink je UVIJEK dvovalentan pa ti je zadatak mogo glasit i cinkov oksid. (Bez (II)). Broj valencije se u zagradi stavlja (naglašava) samo kod onih koji mogu imat više valencija (npr. Fe- može bit i dvo i trovalentan).
A bakar može bit jedno i dvovalentan! Valencije jednostavno nauči! Zapamti da su elementi 1. i 17. skupine UVIK jednovalentni, elementi 2. i 16. skupine jednovalentni. Dosta njih može bit viševalentno. Od željeza koji može bit (II) i (III), pa sve do dušika kojem se valencije protežu od (I) do (V).
Fender95
10.01.2012., 14:13
Dijete drago, ništa ti ovo ne valja. Izmiješao si sve i svašta.
Zadatak treba riješiti preko definicije molalnosti. Dakle, ako je b(H2SO4) = n(H2SO4)/m(H2O). Zadan je samo b i masa otopine, a u formuli ti treba masa otapala tj. vode. Masu otapala možeš dobiti tako da od mase otopine oduzmeš masu H2SO4, a u originalnoj formuli množinu H2SO4 zamijeniš s masom i molarnom masom, i iz svega toga izračunaš masu H2SO4. S time ideš u prvi dio zadatka, koji se odnosi na maseni udio čiste H2SO4 u njezinoj smjesi s vodom. Iz molalnosti si izračunao masu čiste H2SO4, pa iz formule masenog udjela dobiješ kolika je masa smjese H2O i H2SO4.
Evo ovako, bez uvrede ''ti'' ili ''vi'' kako god želite da vas oslovljam, prepisali ste sve što sam upravo i objasnio...Uz dužno poštovanje, čovjek pita kako ga riješit, ja sam mu ga pokušao riješit, iako sam tek 2. razred, ali ne sumnjan u točnost rješavanja...a onaj dio jedan gram, tona i slično, pa jeli vi sebe čujete?! Očito vam matematika nije bila draži predmet...:D ali pustimo sad to, ako već pljujete po ostalim rješenjima riješite ga vi sami!!!! I ako nije problem još jednom pročitajte moj odgovor, pa opet svoj, jednostavno nekima treba duže vremena, uživajte! :top:
CANDY-CANDY
10.01.2012., 14:58
Zašto je baš masa atoma ugljika-12 odabrana kao atomska jedinica mase i zašto se uzima 1/12 ma ugljika 12? Kako je to određeno? ..znam da su se koristili za iste svrhe vodik i kisik....
kako je određeno da su elementi u PSE elemenata poredani po naboju jezgre , a ne po relativnoj tomskoj masi? Hvala
Kamelot
10.01.2012., 18:12
Jedno pitanjce, sad ste me ovako podsjetili. Na koliko je decimala uobičajeno zaokruživati u kemiji? Zna mi se dogoditi da na 2-3 mjesta zaokružim na ''malo'' decimala i rezultat na kraju ne valja, iako je postupak dobar.
Znam da su u kemiji brojevi većinom mali ( posebno mase ) i da decimala više/manje čini razliku, ali sam lijena zapisivati sve međurezultate sa svim decimalama. :rofl:
S koliko decimala računaš, toliko decimala ti i rezultat ima... :)
Slavko!
10.01.2012., 18:54
Ovako, imam par pitanja.
1) Silicij u SiO2 zadovoljava oktet, jel tako?
2) Izgleda da sam ovo krivo skužio. Ja sam shvatio da je vodikova veza jača u onoj molekuli u kojoj je vodik sa što elektronegativnijim elementom. Al zašto je ona vodikove veze u H2O (di je razlika u elektroneg. 1,3) teže pucaju nego one u HF (di je ratzlika 1,8)? :ne zna: Ako ko to može malo pojasnit :mig:
3) I jedno pitanje- Vodikova veza:
a) je kovalentna veza između vodika i halogenih el.
b) spaja molekule metala
c) spaja molekule metanola
d) je kovalentna veza u molekuli vodika
b i d sam odma eliminiro i mislim da su a i c točni, al nisam siguran jel mogu bit 2 rješenja. Molim nekog da potvrdi ;)
Hvala!
number 19
10.01.2012., 20:23
Ovako, imam par pitanja.
1) Silicij u SiO2 zadovoljava oktet, jel tako?
2) Izgleda da sam ovo krivo skužio. Ja sam shvatio da je vodikova veza jača u onoj molekuli u kojoj je vodik sa što elektronegativnijim elementom. Al zašto je ona vodikove veze u H2O (di je razlika u elektroneg. 1,3) teže pucaju nego one u HF (di je ratzlika 1,8)? :ne zna: Ako ko to može malo pojasnit :mig:
3) I jedno pitanje- Vodikova veza:
a) je kovalentna veza između vodika i halogenih el.
b) spaja molekule metala
c) spaja molekule metanola
d) je kovalentna veza u molekuli vodika
b i d sam odma eliminiro i mislim da su a i c točni, al nisam siguran jel mogu bit 2 rješenja. Molim nekog da potvrdi ;)
Hvala!
mislim da ti a) nije skroz točno jer vodikova veza može nastat i između vodika i kisika ili dušika koji nisu halogeni elementi. Mislim da nastaje samo između vodika i kisika/dušika/fluora. Koliko sam ja shvatia :ne zna:
rhodium11
10.01.2012., 21:25
Evo ovako, bez uvrede ''ti'' ili ''vi'' kako god želite da vas oslovljam, prepisali ste sve što sam upravo i objasnio...Uz dužno poštovanje, čovjek pita kako ga riješit, ja sam mu ga pokušao riješit, iako sam tek 2. razred, ali ne sumnjan u točnost rješavanja...a onaj dio jedan gram, tona i slično, pa jeli vi sebe čujete?! Očito vam matematika nije bila draži predmet...:D ali pustimo sad to, ako već pljujete po ostalim rješenjima riješite ga vi sami!!!! I ako nije problem još jednom pročitajte moj odgovor, pa opet svoj, jednostavno nekima treba duže vremena, uživajte! :top:
Drago dijete, pročitaj što si ti napisao, pa onda pročitaj moj odgovor. Pa onda ponovno. I tako više puta dok ne utvrdiš u čemu se razlikuju! A drastično se razlikuju!
Forum bi trebao služiti za savjetovanje kad se naleti na problem, ne za rješavanje zadataka onima koji nisu u stanju čitati s razumijevanjem. Za to ti postoje instrukcije.
rhodium11
10.01.2012., 21:49
Imam poteškoća s rješavanjem jednog zadatka iz stehiometrije, ne mogu otkrit u čemu je kvaka :(
ide ovako:
Koju masu sulfatne kiseline masenog udjela 0,96 treba uzeti za pripremu 150 g otopine molaliteta 0,03 mol/kg?
Hvala unaprijed :D
Treba uzeti 0,46 g 96 %-tne sumporne kiseline da bi se dobilo 150 g nove otopine sumporne kiseline koja ima molalitet 0,03 mol/kg. Kako se dođe do ovoga,opisano ti je u mom prošlom postu. Uzmi u obzir da ti je molalnost zadana u molovima po kilogramu, a masa otopine u gramima i na to treba jako paziti.
Isto tako, uzmi u obzir da imaš 2 otopine sumporme kiseline: početnu 96 %-tnu koju razrjeđuješ na 150 g nove otopine koja ima zadanu molalnost. Ovo je u biti zadatak s razrjeđivanjem.
Ono što Fender95 piše ignoriraj. Pitanje je kako on ima pozitivnu ocjenu iz kemije s onakvim znanjem te ga nimalo ne smeta javno se sramotiti tvrdeći kako je njegovo rješenje točno.
rhodium11
10.01.2012., 22:03
Ovako, imam par pitanja.
1) Silicij u SiO2 zadovoljava oktet, jel tako?
2) Izgleda da sam ovo krivo skužio. Ja sam shvatio da je vodikova veza jača u onoj molekuli u kojoj je vodik sa što elektronegativnijim elementom. Al zašto je ona vodikove veze u H2O (di je razlika u elektroneg. 1,3) teže pucaju nego one u HF (di je ratzlika 1,8)? :ne zna: Ako ko to može malo pojasnit :mig:
3) I jedno pitanje- Vodikova veza:
a) je kovalentna veza između vodika i halogenih el.
b) spaja molekule metala
c) spaja molekule metanola
d) je kovalentna veza u molekuli vodika
b i d sam odma eliminiro i mislim da su a i c točni, al nisam siguran jel mogu bit 2 rješenja. Molim nekog da potvrdi ;)
Hvala!
A nije nikako točno. Kovaentna veza između vodika i halogenih elemenata je upravo to što piše, i to nema veze s vodikovom vezom.
Slavko!
10.01.2012., 22:08
A nije nikako točno. Kovaentna veza između vodika i halogenih elemenata je upravo to što piše, i to nema veze s vodikovom vezom.
A da, ja pomislio na flour i mislio da je zbog tog točno. Brzoplet sam -.-
A šta je s 1) i 2)?
Hvala
Kako se prikazuje koordincijska kovalentna veza? U starijoj sam literaturi naišla na oznaku strelicom, dok u gimnazijskim udžbenicima nisam ni naišla na prikaz takve veze, samo je usputno spomenuta.
Crtica, strelica ili nešto treće?
Slavko, prvo bi trebalo biti točno, silicij je četverovalentan.
MissKnowItAll
10.01.2012., 22:30
trebam pomoć. :/
Treba izračunati koncentraciju oksonijevih iona u vodenoj otopini u kojoj je množinska koncentracija aluminijeva klorida 0,5 mol/dm3. Konstanta hidrolize Al3+ iona je 1,4 x 10^-5 mol/dm3.
Znam napisati hidrolizu, znam čemu je jednaka konstanta hidrolize, ali kako dobiti c(Al3+)?
??? bilo tko????
MissKnowItAll
10.01.2012., 23:16
Ovako, imam par pitanja.
1) Silicij u SiO2 zadovoljava oktet, jel tako?
2) Izgleda da sam ovo krivo skužio. Ja sam shvatio da je vodikova veza jača u onoj molekuli u kojoj je vodik sa što elektronegativnijim elementom. Al zašto je ona vodikove veze u H2O (di je razlika u elektroneg. 1,3) teže pucaju nego one u HF (di je ratzlika 1,8)? :ne zna: Ako ko to može malo pojasnit :mig:
3) I jedno pitanje- Vodikova veza:
a) je kovalentna veza između vodika i halogenih el.
b) spaja molekule metala
c) spaja molekule metanola
d) je kovalentna veza u molekuli vodika
b i d sam odma eliminiro i mislim da su a i c točni, al nisam siguran jel mogu bit 2 rješenja. Molim nekog da potvrdi ;)
Hvala!
Za drugo, ako je veza u H2O jača, onda je to vjerojatno zato što se voda može povezati sa 4 veze (sjeti se polarnosti i njihove stukture vode), dok se HF može povezati s dvije (HF-HF-HF). Tako molekule vode čine svojevrsnu mrežu pa je vezu kao takvu i teže raskinuti.
Fender95
11.01.2012., 01:07
Treba uzeti 0,46 g 96 %-tne sumporne kiseline da bi se dobilo 150 g nove otopine sumporne kiseline koja ima molalitet 0,03 mol/kg. Kako se dođe do ovoga,opisano ti je u mom prošlom postu. Uzmi u obzir da ti je molalnost zadana u molovima po kilogramu, a masa otopine u gramima i na to treba jako paziti.
Isto tako, uzmi u obzir da imaš 2 otopine sumporme kiseline: početnu 96 %-tnu koju razrjeđuješ na 150 g nove otopine koja ima zadanu molalnost. Ovo je u biti zadatak s razrjeđivanjem.
Ono što Fender95 piše ignoriraj. Pitanje je kako on ima pozitivnu ocjenu iz kemije s onakvim znanjem te ga nimalo ne smeta javno se sramotiti tvrdeći kako je njegovo rješenje točno.
Slažem se s vama u potpunosti! Forum je mjesto gdje ljudi razmjenjuju mišljenja i pomažu si međusobno. Eto izgleda da ste vi samo preskočili moj prvi post u kojem piše da ću ga pokušat riješit i pomoć momku ili curi nevezano...vjerojatno niste ni uhvatili informaciju da sam 2. razred, a taj vaš zadatak s razrjeđivanjem se radi u kojem razredu ako smijem znat?! Mislim ne želim se ja tu s vama prepirat, samo mi nije jasno kako netko blati tuđi trud sa izrazon ''to ništa ne valja'' a da pritom u potpunosti ne riješi zadatak i uputi na ciljanu grešku. Eto za vašu informaciju kemija mi je 5, pa mi ne trebaju instrukcije i ne sramotim se ako promašim ''koju tonu'' kako VI tvrdite. Još jednom se ispričavam svima koji su zbog mene potpuno krivo riješili ovaj zadatak i vama poštovani rhodium11! :D :D
CANDY-CANDY
11.01.2012., 11:11
Zašto je baš masa atoma ugljika-12 odabrana kao atomska jedinica mase i zašto se uzima 1/12 ma ugljika 12? Kako je to određeno? ..znam da su se koristili za iste svrhe vodik i kisik....
kako je određeno da su elementi u PSE elemenata poredani po naboju jezgre , a ne po relativnoj tomskoj masi? Hvala
može li mi netko malo pomoći oko tog problema ......:confused:
zovumesucic
12.01.2012., 12:11
Molim vas ljudi pomozitee!!
Radi se o dobivanju aluminija i traži se da:
a) Izračunaj množinu elektrike koja se utroši pri dobivanju 500kg aluminija elektrolizom taline glinice Al2O3. (To sam uradila: Q = 1,49*10^6 Ah)
b) Odredi volumen CO2 koji se istovremeno razvije na drugoj elektrodi pri s.t.p. (s.u.). Pretpostavimo da se ugljik oksidira u CO2 (Inače nastaje 3CO, jel? 3C + 3/2O2+ ---> 3CO)
c) Izračunaj za koliko se smanji masa ugljenih elektroda.
Slavko!
12.01.2012., 21:18
Evo jedno pitanje, pa molim nekog da pojasni.
Ionskom vezom povezani su svi atomi u spojevima:
a) natrijev oksid
b) natrijev hidroksid
c) olovni (IV) klorid
d) silicijev tetrajodid
e) olovni (II) klorid
f) germanijev (IV) klorid
jedino sam prilično siguran da je a) točno. Također bi rekao da b), c), d) i e) nisu (svi su neki polumetali), ali imam dojam da se varam :ne zna:. Pročitao sam da je ionska veza onda di je razlika između elektroneg. atoma veća od 1,8. Jel uvik mogu računat na to pravilo? Šta je sa NaOH? Jel u njemu ionska veza ili ne? Zašto?
Hvala :mig:
lukaXXkralj
12.01.2012., 21:19
JAKO HITNOOO!
treba mi ukratko definicija za GALVANSKI ČLANAK-Akumulatori,KOLOIDNI SUSTAVI,razlika izmedu molekulskih i atomskih kristala,i što su KISELINE.........ponavljam da mi je ULTRA hitno,i onome ko uspije naci vremena za odg bit cu najzahvalniji
i nek bude ukratkooo,par riječi samo
vitamin D
13.01.2012., 10:08
JAKO HITNOOO!
treba mi ukratko definicija za GALVANSKI ČLANAK-Akumulatori,KOLOIDNI SUSTAVI,razlika izmedu molekulskih i atomskih kristala,i što su KISELINE.........ponavljam da mi je ULTRA hitno,i onome ko uspije naci vremena za odg bit cu najzahvalniji
i nek bude ukratkooo,par riječi samo
Pošto vidim da je hitno, a nema Štreberice. Da pokušam..
Galvanski članak bi bio sustav koji je sastavljen od dvije elektrode: anode (-) i katode(+). Obje elektrode su od dva metala (gdje je jedan reaktivniji od drugoga). One su zaronjene u posudu svaka u otopinu svoje soli. Galvanski članak radi na principu pretvaranja kemijske energije u električnu. Tako da elektroni s anode prelaze na katodu i tako nastaje strujanje elektrona (električna energija).
Akumulator bi bio povratni galvanski članak. Znači galvanski članak je pražnjenje akumulatora, a eletrolizni članak punjenje.
Koloidni sustav je sustav koji ovisi o broju čestica (primjerice u otopini bi ovisio o koncentraciji otopljene tvari). On ne ovisi o kemijskoj prirodi tvari. Veličina koloidnih sustava je od 1-200 nm, sve manje su prave otopine, a više su grubo disperzni sustavi. Primjer koloidnih sustava... hm, možda majoneza, mlijeko.
Kiseline bi bili proton donori koje daju H+ drugom spoju npr. bazi jer su baze proton akceptori (pimaju H+). One imaju pH manji od 7. Sastoje se od vodikovog iona (H+) i kiselinskog ostatka (također ion ili ionska skupina). Imaš jake i slabe kiseline. Jake dobro disociraju do iona, a slabe malo lošije. Ako gledamo preko kemijske ravnoteže jake kiseline idu prema produktima ->P jer imaju više iona nego molekula, a slabije idu prema reaktantima <- jer imaju više molekula od iona (evo nekako s laičke strane rečeno :D).
Nadam se da je dobro ili da nisam previše fulao. :)
Adi Harry
14.01.2012., 14:59
Izračunaj količinu vode koje nastaje ako stupe u reakciju : A)2 mola HCl i 2 mola NaOH B) 1,5 mol H2SO4, i 0,5 mol NaOH....znam da zadatak nije težak ali mi ne ide neutralizacija....mislio sam da se pod A) prvo napiše reakcija HCl + NaOH nastaje H2O + 2NaCl, a da se zatim stavi koeficijent 2 ispred HCl i NaOH, pošto reaguju 2 mola(dvije molekule) a da se zatim izjednači, tako da se koeficijent 2 stavi i ispred H20 i NaOH...a onda ispada da je n(H20)=n(HCl) ili n(NaoH) i da je to 2 mol, odnosno da je n(H20)=2 mol kao rješenje ali vjerujem da nije tako...ajde pomozite molim vas, u pon mi je važan kolokvij :D
Hvala puno, i da, gledao sam u zbirkama zadatke ali se svode samo na definiciju neutralizacije, preko jonske i čisto jonske jednačine...
Adi Harry
14.01.2012., 18:05
Izračunaj količinu vode koje nastaje ako stupe u reakciju : A)2 mola HCl i 2 mola NaOH B) 1,5 mol H2SO4, i 0,5 mol NaOH....znam da zadatak nije težak ali mi ne ide neutralizacija....mislio sam da se pod A) prvo napiše reakcija HCl + NaOH nastaje H2O + 2NaCl, a da se zatim stavi koeficijent 2 ispred HCl i NaOH, pošto reaguju 2 mola(dvije molekule) a da se zatim izjednači, tako da se koeficijent 2 stavi i ispred H20 i NaOH...a onda ispada da je n(H20)=n(HCl) ili n(NaoH) i da je to 2 mol, odnosno da je n(H20)=2 mol kao rješenje ali vjerujem da nije tako...ajde pomozite molim vas, u pon mi je važan kolokvij :D
Hvala puno, i da, gledao sam u zbirkama zadatke ali se svode samo na definiciju neutralizacije, preko jonske i čisto jonske jednačine...
eh imam ideju...evo pod B recimo, mislim da je jedan podatak suvišan, jer ako uzmemo samo 1, 5 mol h2so4, i odatle nadjemo masu m1 od h2s04...zatim po formuli m1/M1=m2/M2, i uzvučemo masu vode odnosno m2...i onda je n2(n vode) jednak m2/M2, šta mislite ? isto tako sam mogao uzeti i onih 0, 5 molova umjesto onog 1,5 molova h2so4...daj ljudi pomozite mi hahaha, čitav dan se jebem sa ovim zadatkom xd
CANDY-CANDY
14.01.2012., 19:37
Izračunaj količinu vode koje nastaje ako stupe u reakciju : A)2 mola HCl i 2 mola NaOH B) 1,5 mol H2SO4, i 0,5 mol NaOH....znam da zadatak nije težak ali mi ne ide neutralizacija....mislio sam da se pod A) prvo napiše reakcija HCl + NaOH nastaje H2O + 2NaCl, a da se zatim stavi koeficijent 2 ispred HCl i NaOH, pošto reaguju 2 mola(dvije molekule) a da se zatim izjednači, tako da se koeficijent 2 stavi i ispred H20 i NaOH...a onda ispada da je n(H20)=n(HCl) ili n(NaoH) i da je to 2 mol, odnosno da je n(H20)=2 mol kao rješenje ali vjerujem da nije tako...ajde pomozite molim vas, u pon mi je važan kolokvij :D
Hvala puno, i da, gledao sam u zbirkama zadatke ali se svode samo na definiciju neutralizacije, preko jonske i čisto jonske jednačine...
Valjda ovako:
Reakcija NaOH i HCl:
NaOH + HCl --> NaCl + H2O
kiselina i lužina reagiraju u omjeru 1:1(koliko je molova lužine toliko je i molova kiseline) , ovo je potpuna neutralizacija jer reagiraju jaka kis i jaka baza , nastaje neutralna sol, natrijev klorid .
ako ragiraju 2 mola lužine i 2 mola kiseline nastaju 2 mola molekula vode:
2OH- + 2H+ --> 2H2O
dakle nastaje 2 mola molekula vode i sad te molove možeš preračunat u masu, brojnost, volumen ili što se već točno traži.
H2SO4 + 2NaOH --> Na2SO4 + 2H2O
dakle vidimo da H2SO4 i NaOH reagiraju u omjeru 1:2 , znači lužine treba biti duplo više. Ti imaš 1.5 mol H2SO4 i 0.5 mola NaOH. Pošto prema jednadžbi kemijske reakcije vidimo da reagiraju u omjeru 1:2, vidimo da je NaOH mjerodavni reaktant u ovoj reakciji, a H2SO4 je rekatant u suvišku.
dakle kad se NaOH potroši rekcija staje i prema NaOH odredimo količinu vode koja nastaje:
n(H2O)=n(NaOH)
dakle nastaje 0.5 mola H2O
A sad ne znam jel treba odredit volumen te vode il što.
Ako treba volumen ja bih to ovako:
V(H2O)=m(H2O)/ro(vode)=n(H2O)*M(H2O)/ro vode=
0.5mol*18gmol-1/1gcm-3=9cm3=9*10-3dm3
samo ja ti u ovo sve baš nisam 100% sigurna, al mislim da bi moglo tako ići, bilo bi dobro da provjeriš u rješenjima ako ih imaš.
ako se traži masa , množinu vode pomnoži sa molarnom masom vode.
m(H2O)=n(H2O)*M(H2O)
sretno :)
CANDY-CANDY
14.01.2012., 19:49
A) prvo napiše reakcija HCl + NaOH nastaje H2O + 2NaCl, a da se
od kuda ti 2 NaCl???
NaOH + HCl --> NaCl + H2O
lukaXXkralj
15.01.2012., 04:25
Pošto vidim da je hitno, a nema Štreberice. Da pokušam..
Galvanski članak bi bio sustav koji je sastavljen od dvije elektrode: anode (-) i katode(+). Obje elektrode su od dva metala (gdje je jedan reaktivniji od drugoga). One su zaronjene u posudu svaka u otopinu svoje soli. Galvanski članak radi na principu pretvaranja kemijske energije u električnu. Tako da elektroni s anode prelaze na katodu i tako nastaje strujanje elektrona (električna energija).
Akumulator bi bio povratni galvanski članak. Znači galvanski članak je pražnjenje akumulatora, a eletrolizni članak punjenje.
Koloidni sustav je sustav koji ovisi o broju čestica (primjerice u otopini bi ovisio o koncentraciji otopljene tvari). On ne ovisi o kemijskoj prirodi tvari. Veličina koloidnih sustava je od 1-200 nm, sve manje su prave otopine, a više su grubo disperzni sustavi. Primjer koloidnih sustava... hm, možda majoneza, mlijeko.
Kiseline bi bili proton donori koje daju H+ drugom spoju npr. bazi jer su baze proton akceptori (pimaju H+). One imaju pH manji od 7. Sastoje se od vodikovog iona (H+) i kiselinskog ostatka (također ion ili ionska skupina). Imaš jake i slabe kiseline. Jake dobro disociraju do iona, a slabe malo lošije. Ako gledamo preko kemijske ravnoteže jake kiseline idu prema produktima ->P jer imaju više iona nego molekula, a slabije idu prema reaktantima <- jer imaju više molekula od iona (evo nekako s laičke strane rečeno :D).
Nadam se da je dobro ili da nisam previše fulao. :)
care hvala ti puno,pomoga si mi!! :):top:
s sad ako netko zna,ovaj mi odg treba danas ako bi moglo,jer mi treba HITNO(opet) za ponedjeljak :ne zna: znam da je za vas ovo mačji kašalj,stvarno mi je užasno hitno za pon....zahvaljujem se! :)
-izračunat relativnu atomsku masu,relativnu molekulsku----IZ TOGA izračunat masu atoma i masu molekule(to me buni,neznam kako)
znam samo izračunat r.molekulsku pomoću one formule Mr(CH4)=Ar(C)+4Ar(H)=12,01+4(1,008)=16,042
vitamin D
15.01.2012., 10:19
s sad ako netko zna,ovaj mi odg treba danas ako bi moglo,jer mi treba HITNO(opet) za ponedjeljak :ne zna: znam da je za vas ovo mačji kašalj,stvarno mi je užasno hitno za pon....zahvaljujem se! :)
-izračunat relativnu atomsku masu,relativnu molekulsku----IZ TOGA izračunat masu atoma i masu molekule(to me buni,neznam kako)
znam samo izračunat r.molekulsku pomoću one formule Mr(CH4)=Ar(C)+4Ar(H)=12,01+4(1,008)=16,042
E pa za masu atoma (ma) i masu molekule (mf) imaš isto formule.
Ar(x)=ma(x)/u gdje je u-unificirana jedinica mase (1.6605 x 20^-27 kg (10^-24 g )), a x neki atom
Mr(y)=mf(y)/u gdje je y neka molekula
Iz ovih formule ćeš izvući vagane mase atoma (ma) i molekule (mf).
ma(x)=Ar x u
mf(y)=Mr(y) x u
Konkretno iz tvog primjera:
mf(CH4)=Mr(CH4) x u = 16,042 x 1.6605 x 10^-27 kg=26.63774 x 10^-27kg
Adi Harry
15.01.2012., 12:25
evo ga još za znalce hemičare:D...
evo isto zadatak koji me buni...Koliki pH i pOH bi imao rastvor koncentracije 0, 00025 mol/dm3 ?
ne znam kak preko koncentracije ga izračunat, znam samo one obične formule pH=-log (H+) ili pOH=-log(OH+), pH+pOH=14, (H+) = 10 ^-pH, (OH-)=10^-pOH
koje mi ne koriste :S
Adi Harry
15.01.2012., 12:57
evo ga još za znalce hemičare:D...
evo isto zadatak koji me buni...Koliki pH i pOH bi imao rastvor NaOh koncentracije 0, 00025 mol/dm3 ?
ne znam kak preko koncentracije ga izračunat, znam samo one obične formule pH=-log (H+) ili pOH=-log(OH+), pH+pOH=14, (H+) = 10 ^-pH, (OH-)=10^-pOH
koje mi ne koriste :S
gore fali rastvor NaOH koncentracije 0,00025... mislim da sam shvatio....zadana je znači konc c(NaOH) = o, 00025 mol/dm3...koristio sam se formulom da je c(OH) = alfa * c(NaOH)....fazon je što nemam alfu, i zato sam uzeo da je 1, nekako mi je to logično...što znači da je c(OH) = C(NaOH)...c(OH) = 0, 00025
i sad je lagano, pOH = -log c(OH) i kad to nadjem, onda je pH = 14 - pOH...šta vi mislite ?
Štreberica
15.01.2012., 16:06
Vidim da sam tražena, a ne stižem zbog svojih obaveza, no evo sad koliko stignem, makar vam ide dobro i bez mene :)
gore fali rastvor NaOH koncentracije 0,00025... mislim da sam shvatio....zadana je znači konc c(NaOH) = o, 00025 mol/dm3...koristio sam se formulom da je c(OH) = alfa * c(NaOH)....fazon je što nemam alfu, i zato sam uzeo da je 1, nekako mi je to logično...što znači da je c(OH) = C(NaOH)...c(OH) = 0, 00025
i sad je lagano, pOH = -log c(OH) i kad to nadjem, onda je pH = 14 - pOH...šta vi mislite ?
Točno :) Alfa (stupanj disocijacije) se za ovakve umjereno razrijeđene otopine jakih baza ili kiselina uzima 1 (kaže se da su potpuno disocirane, što znači da se svaki NaOH u otopini raspadne na Na+ i OH- pa je c(OH-)=c(NaOH)).
E pa za masu atoma (ma) i masu molekule (mf) imaš isto formule.
Ar(x)=ma(x)/u gdje je u-unificirana jedinica mase (1.6605 x 20^-27 kg (10^-24 g )), a x neki atom
Mr(y)=mf(y)/u gdje je y neka molekula
Iz ovih formule ćeš izvući vagane mase atoma (ma) i molekule (mf).
ma(x)=Ar x u
mf(y)=Mr(y) x u
Konkretno iz tvog primjera:
mf(CH4)=Mr(CH4) x u = 16,042 x 1.6605 x 10^-27 kg=26.63774 x 10^-27kg
Točno :)
Valjda ovako:
Reakcija NaOH i HCl:
NaOH + HCl --> NaCl + H2O
kiselina i lužina reagiraju u omjeru 1:1(koliko je molova lužine toliko je i molova kiseline) , ovo je potpuna neutralizacija jer reagiraju jaka kis i jaka baza , nastaje neutralna sol, natrijev klorid .
ako ragiraju 2 mola lužine i 2 mola kiseline nastaju 2 mola molekula vode:
2OH- + 2H+ --> 2H2O
dakle nastaje 2 mola molekula vode i sad te molove možeš preračunat u masu, brojnost, volumen ili što se već točno traži.
H2SO4 + 2NaOH --> Na2SO4 + 2H2O
dakle vidimo da H2SO4 i NaOH reagiraju u omjeru 1:2 , znači lužine treba biti duplo više. Ti imaš 1.5 mol H2SO4 i 0.5 mola NaOH. Pošto prema jednadžbi kemijske reakcije vidimo da reagiraju u omjeru 1:2, vidimo da je NaOH mjerodavni reaktant u ovoj reakciji, a H2SO4 je rekatant u suvišku.
dakle kad se NaOH potroši rekcija staje i prema NaOH odredimo količinu vode koja nastaje:
n(H2O)=n(NaOH)
dakle nastaje 0.5 mola H2O
A sad ne znam jel treba odredit volumen te vode il što.
Ako treba volumen ja bih to ovako:
V(H2O)=m(H2O)/ro(vode)=n(H2O)*M(H2O)/ro vode=
0.5mol*18gmol-1/1gcm-3=9cm3=9*10-3dm3
samo ja ti u ovo sve baš nisam 100% sigurna, al mislim da bi moglo tako ići, bilo bi dobro da provjeriš u rješenjima ako ih imaš.
ako se traži masa , množinu vode pomnoži sa molarnom masom vode.
m(H2O)=n(H2O)*M(H2O)
sretno :)
Sve točno, ali izračunaj količinu vode jednostavno znači izračunati množinu, ovako kako je zadatak postavljen sve nakon toga (računanje volumena) ti je bilo nepotrebno.
Pošto vidim da je hitno, a nema Štreberice. Da pokušam..
Galvanski članak bi bio sustav koji je sastavljen od dvije elektrode: anode (-) i katode(+). Obje elektrode su od dva metala (gdje je jedan reaktivniji od drugoga). One su zaronjene u posudu svaka u otopinu svoje soli. Galvanski članak radi na principu pretvaranja kemijske energije u električnu. Tako da elektroni s anode prelaze na katodu i tako nastaje strujanje elektrona (električna energija).
Akumulator bi bio povratni galvanski članak. Znači galvanski članak je pražnjenje akumulatora, a eletrolizni članak punjenje.
Koloidni sustav je sustav koji ovisi o broju čestica (primjerice u otopini bi ovisio o koncentraciji otopljene tvari). On ne ovisi o kemijskoj prirodi tvari. [Ovo nije točno, pomiješao si vjerojatno s: koligativna svojstva otopine su svojstva koja ovise o broju čestica otopljene tvari a ne o kemijskoj prirodi tih čestica.] Veličina čestica koloidnih sustava je od 1-200 nm, sve manje su prave otopine, a više su grubo disperzni sustavi. Primjer koloidnih sustava... hm, možda majoneza, mlijeko.
Kiseline bi bili proton donori koje daju H+ drugom spoju npr. bazi jer su baze proton akceptori (pimaju H+). One imaju pH manji od 7. Sastoje se od vodikovog iona (H+) i kiselinskog ostatka (također ion ili ionska skupina). Imaš jake i slabe kiseline. Jake dobro disociraju do iona, a slabe malo lošije. Ako gledamo preko kemijske ravnoteže jake kiseline idu prema produktima ->P jer imaju više iona nego molekula, a slabije idu prema reaktantima <- jer imaju više molekula od iona (evo nekako s laičke strane rečeno :D).
Nadam se da je dobro ili da nisam previše fulao. :)
Ostalo koliko vidim može proći.
Evo jedno pitanje, pa molim nekog da pojasni.
Ionskom vezom povezani su svi atomi u spojevima:
a) natrijev oksid
b) natrijev hidroksid
c) olovni (IV) klorid
d) silicijev tetrajodid
e) olovni (II) klorid
f) germanijev (IV) klorid
jedino sam prilično siguran da je a) točno. Također bi rekao da b), c), d) i e) nisu (svi su neki polumetali), ali imam dojam da se varam :ne zna:. Pročitao sam da je ionska veza onda di je razlika između elektroneg. atoma veća od 1,8. Jel uvik mogu računat na to pravilo? Šta je sa NaOH? Jel u njemu ionska veza ili ne? Zašto?
Hvala :mig:
Možeš tako po razlici elektronegativnosti, ali ova brojka je približna granica (neki uzimaju 1,8, neki 1,9...), u ovakvim jednostavnim slučajevima možeš jednostavno uzimati da je ionski spoj svaki koji sadrži i nemetal i metal jer je veza između metala i nemetala najčešće ionska. Dakle, ionski su Na2O, NaOH (iako je O-H veza kovalentna; NaOH disocira na ione Na+ i OH-), PbCl2. SiI4 i GeCl4 su vjerojatno kovalentni jer je riječ o polumetalima i nemetalima. PbCl4 se koliko znam obično smatra kovalentnim, jer ne može postojati ion Pb4+, bio bi premali i prevelikog naboja (često se objašnjava da mali, jako nabijeni Pb4+ toliko polarizira elektronske oblake Cl- (privlači elektrone prema sebi) da se to stopi u kovalentnu vezu).
Molim vas ljudi pomozitee!!
Radi se o dobivanju aluminija i traži se da:
a) Izračunaj množinu elektrike koja se utroši pri dobivanju 500kg aluminija elektrolizom taline glinice Al2O3. (To sam uradila: Q = 1,49*10^6 Ah)
b) Odredi volumen CO2 koji se istovremeno razvije na drugoj elektrodi pri s.t.p. (s.u.). Pretpostavimo da se ugljik oksidira u CO2 (Inače nastaje 3CO, jel? 3C + 3/2O2+ ---> 3CO)
c) Izračunaj za koliko se smanji masa ugljenih elektroda.
Na drugoj elektrodi bi onda bila reakcija C + O2 --> CO2. U toj reakciji mijenja se oksidacijski broj C za 4 (i po 2 O za 2), pa u njoj sudjeluju 4 elektrona. U elektrolizi 1 čestice Al2O3 sudjeluje 6 elektrona (2 atoma Al puta promjena oksidacijskog broja 3). Dakle, množine elektrona koje sudjeluju u jednoj i drugoj reakciji odnose se n(e- za Al2O3) : n(e- za C) = 6 : 4. Množinu elektrona za Al2O3 dobit ćeš ako podijeliš dobivenu množinu elektrike s nabojem 1 elektrona (1,6*10ˇ-19 As), iz toga dobiješ množinu elektrona za C, a iz toga množinu CO2 (4 puta manja jer kao što smo ustanovili pri svakom nastajanju CO2 sudjeluju 4 elektrona), i naravno iz toga preko n=V/Vmolarni volumen CO2. Pod c), množina C koji se potroši jednaka je množini CO2 koji nastaje (vidi se iz jednadžbe da su 1:1), pa lako izračunaš masu prema n=m/M.
Za drugo, ako je veza u H2O jača, onda je to vjerojatno zato što se voda može povezati sa 4 veze (sjeti se polarnosti i njihove stukture vode), dok se HF može povezati s dvije (HF-HF-HF). Tako molekule vode čine svojevrsnu mrežu pa je vezu kao takvu i teže raskinuti.
Može tako :)
Štreberica
15.01.2012., 16:54
Kako se prikazuje koordincijska kovalentna veza? U starijoj sam literaturi naišla na oznaku strelicom, dok u gimnazijskim udžbenicima nisam ni naišla na prikaz takve veze, samo je usputno spomenuta.
Crtica, strelica ili nešto treće?
Nekad se označavalo strelicom (od onog koji daje elektrone do onog koji ih prima), danas se takva veza uglavnom "izjednačava" s "pravom" kovalentnom vezom tj. označava običnom crticom.
Zašto je baš masa atoma ugljika-12 odabrana kao atomska jedinica mase i zašto se uzima 1/12 ma ugljika 12? Kako je to određeno? ..znam da su se koristili za iste svrhe vodik i kisik....
kako je određeno da su elementi u PSE elemenata poredani po naboju jezgre , a ne po relativnoj tomskoj masi? Hvala
Poredani su po naboju jezgre (još bi bolje bilo reći po broju elektrona u elektronskom omotaču neutralnog atoma) jer im o tome ovise svojstva koja se periodično (zato se zove PERIODNI) mijenjaju ("temeljna" svojstva atoma kao što su radijus, elektronski afinitet, energija ionizacije; kemijska reaktivnost; fizikalna svojstva elementarnih tvari i njihovih spojeva, kao što je gustoća, talište). Relativna atomska masa ovisi i o broju neutrona u jezgri, a njih u različitih izotopa može biti različito. Poredak po masi ne bi bio praktičan jer npr. Ar ima relativnu masu oko 40 a K oko 39 (zbog broja neutrona u najzastupljenijim izotopima), no po svojstvima je očito Ar sličniji Ne, a K Na, pa se trebaju nalaziti u skupinama ispod njih.
Za Vas ce ova pitanja biti pis of kake :D
1. D-oblik i L-oblik aminokiselina?
razlike?
2. koenzimi?
3. npr. aktivni oblik folne kiseline je folinska kiselina.
Sto znaci to aktivni? :p
Pitanje nije postavljeno dovoljno opširno da bi se moglo kvalitetno odgovoriti, a kamoli da nešto znamo o predznanju autora. Nadam se da si u međuvremenu već negdje drugdje saznao odgovore. Ukratko, D i L su biokemijske oznake kiralnosti, znači da ako tu aminokiselinu napišemo Fischerovom projekcijskom formulom (onom s križem, "ribljom kosti" kad se čovjek već tako zgodno prezivao :D ) tako da je aminokiselinska COOH skupina gore, NH2 u D-aminokiselini je desno, a u L aminokiselini lijevo. Koenzimi su neproteinske tvari (npr. ATP, ioni metala) koje utječu na aktivnost enzima, uglavnom omogućuju ili povećavaju djelovanje nekog enzima. Aktivni oblik je onaj oblik koji sudjeluje u reakciji koju promatramo (neaktivni oblik se prvo mora nekom drugom reakcijom prevesti u aktivni oblik).
Jedno pitanjce, sad ste me ovako podsjetili. Na koliko je decimala uobičajeno zaokruživati u kemiji? Zna mi se dogoditi da na 2-3 mjesta zaokružim na ''malo'' decimala i rezultat na kraju ne valja, iako je postupak dobar.
Znam da su u kemiji brojevi većinom mali ( posebno mase ) i da decimala više/manje čini razliku, ali sam lijena zapisivati sve međurezultate sa svim decimalama. :rofl:
Zaokružuj na onoliko znamenaka (pri čemu se kao znamenke računaju sve osim nula kojima broj počinje, npr. u 0,000250 bilo bi ih 3; decimala samo ako imaš samo zbrajanje i oduzimanje) na koliko imaš zadano (strogo uzevši podatak s najmanje znamenaka a koji nije točan broj, ali često to bude besmisleno pa moraš uzeti onaj s najviše ili nešto između), ali međurezultate piši na jednu-dvije znamenke više kako ne bi gomilala te pogreške zbog zaokruživanja.
Treba mi pomoć oko jednog zadatka, inače 2. razred
Zadatak: Pripremljen je sol srebrova jodida s viškom jodidnih iona. Koji će elektroliti biti djelotvorniji pri koagulaciji tog sola: natrijev nitrat ( NaNO3) ili lantanov nitrat ( La(NO3)3 ? Obrazložite odgovor. :confused:
Višak jodidnih iona I- znači da su koloidne čestice negativno nabijene, dakle za koagulaciju su potrebni pozitivno nabijeni ioni. Ista množina La(NO3)3 bit će učinkovitija nego ta množina NaNO3 jer La3+ ima veći pozitivan naboj nego Na+. Iz pitanja nije jasno misli li se možda na istu masu a ne na istu množinu, tada bi to trebalo računati pomoću molarnih masa koji spoj daje veći naboj po jedinici mase.
trebam pomoć. :/
Treba izračunati koncentraciju oksonijevih iona u vodenoj otopini u kojoj je množinska koncentracija aluminijeva klorida 0,5 mol/dm3. Konstanta hidrolize Al3+ iona je 1,4 x 10^-5 mol/dm3.
Znam napisati hidrolizu, znam čemu je jednaka honstanta hidrolize, ali kako dobiti c(Al3+)?
c(Al3+) = c(AlCl3)
Al3+ + 2H2O --> AlOH2+ + H+ , K = 1,4 x 10^-5
(vodu ignoriraš jer joj se budući da je otapalo uzima množinski udio koji je 1; pretpostavljam da si upoznata s označavanjem ravnotežnih kocentracija uglatim zagradama)
K = [AlOH2+][H3O+] / [Al3+] = [H3O+]ˇ2 / (c(Al3+) - [H3O+])
([AlOH2+] = [H3O+], i [Al3+] = c(Al3+) - [H3O+], jer pretpostavljamo da je jedini izvor H3O+ ta hidroliza jer je K dovoljno veliko da se može zanemariti samoionizacija vode)
iz kvadratne jednadžbe dobije se (ako sam dobro utipkala :zubo: ) da je [H3O+] = 0,35 mol/dmˇ3
(vidimo da je maloprije navedena pretpostavka ok jer je [H3O+] doista puno veće od 10-7 mol/dmˇ3 koliko je u čistoj vodi)
Uf... nadam se da je to sve, ako sam još nešto od ranije preskočila a želite odgovore, javite se opet.
zovumesucic
15.01.2012., 17:36
Molim vas ljudi stvarno mi treba jer nez kako ću riješiti :503:
Radi se o dobivanju aluminija i traži se da:
a) Izračunaj množinu elektrike koja se utroši pri dobivanju 500kg aluminija elektrolizom taline glinice Al2O3. (To sam uradila: Q = 1,49*10^6 Ah)
b) Odredi volumen CO2 koji se istovremeno razvije na drugoj elektrodi pri s.t.p. (s.u.). Pretpostavimo da se ugljik oksidira u CO2 (Inače nastaje 3CO, jel? 3C + 3/2O2+ ---> 3CO)
c) Izračunaj za koliko se smanji masa ugljenih elektroda.
Ne znam koji je ovo put da postam ovo ali mi stvarno treba pomoć...
Bit ću vam vječno zahvalna, a ovo je vama mačji kašalj ;)
Štreberica
15.01.2012., 18:09
a) Izračunaj množinu elektrike koja se utroši pri dobivanju 500kg aluminija elektrolizom taline glinice Al2O3. (To sam uradila: Q = 1,49*10^6 Ah)
b) Odredi volumen CO2 koji se istovremeno razvije na drugoj elektrodi pri s.t.p. (s.u.). Pretpostavimo da se ugljik oksidira u CO2 (Inače nastaje 3CO, jel? 3C + 3/2O2+ ---> 3CO)
c) Izračunaj za koliko se smanji masa ugljenih elektroda.
Odgovorila sam na to. Pročitaj pa pitaj konkretnije ako ti još nešto nije jasno.
zovumesucic
15.01.2012., 18:29
Joj, oprosti...ali sva sam nervozna :cry:
I hvala hvala hvala!!!!
lukaXXkralj
15.01.2012., 19:25
sta se tice masenog udia,dovoljna mi je ona formula W(H,HCl)=Ar(H) / Mr(HCl) ????
MissKnowItAll
15.01.2012., 22:44
c(Al3+) = c(AlCl3)
Al3+ + 2H2O --> AlOH2+ + H+ , K = 1,4 x 10^-5
(vodu ignoriraš jer joj se budući da je otapalo uzima množinski udio koji je 1; pretpostavljam da si upoznata s označavanjem ravnotežnih kocentracija uglatim zagradama)
K = [AlOH2+][H3O+] / [Al3+] = [H3O+]ˇ2 / (c(Al3+) - [H3O+])
([AlOH2+] = [H3O+], i [Al3+] = c(Al3+) - [H3O+], jer pretpostavljamo da je jedini izvor H3O+ ta hidroliza jer je K dovoljno veliko da se može zanemariti samoionizacija vode)
iz kvadratne jednadžbe dobije se (ako sam dobro utipkala :zubo: ) da je [H3O+] = 0,35 mol/dmˇ3
(vidimo da je maloprije navedena pretpostavka ok jer je [H3O+] doista puno veće od 10-7 mol/dmˇ3 koliko je u čistoj vodi)
ok. nije mi još jasno zašto pišemo [Al3+] = c(Al3+) - [H3O+], jer već imamo koncentraciju Al3+? zašto ne uvrstimo to?
i hvala :)
i imam još.
Valja izračunati:
a) masu glinice iz koje se proizvede 2 tone aluminija, ako je iskorištenje glinice 95%.
b) količinu energije koja se utroši za elektrolizu
pisat ću dokle sam stala:
a) Al2O3 + 3CO -----> 2Al + 3CO2
n(Al2O3) : n(Al) = 1:2
n(Al2O3)= 3,71 x 10^6 mol
m(Al2O3) = 3,78t
stvarni utrošak Al2O3: m(Al2O3) = 3,78t/0,95 =3,98t
b) n(Al) = 7,42 x 10^4 mol
K(-): Al3+ + 3e- -----> Al
za dalje po mom računu ispadne krivo..je li količina energije i množina elektriciteta (Q = n(e-) x F)? trebam li uvrstiti z(broj elektrona) u tu formulu? jer množinu elektrona računam iz omjera n(e-) : n(Al) = 3 : 1.
Štreberica
16.01.2012., 00:38
ok. nije mi još jasno zašto pišemo [Al3+] = c(Al3+) - [H3O+], jer već imamo koncentraciju Al3+? zašto ne uvrstimo to?
Jer treba razlikovati tu neku "početnu" koncentraciju i ravnotežnu koncentraciju. S c(Al3+) sam označila koliko bi bilo Al3+ kad ne bi dolazilo do njegove hidrolize, a [Al3+] je samo onaj dio toga koji stvarno nije hidroliziran.
Valja izračunati:
a) masu glinice iz koje se proizvede 2 tone aluminija, ako je iskorištenje glinice 95%.
b) količinu energije koja se utroši za elektrolizu
pisat ću dokle sam stala:
a) Al2O3 + 3CO -----> 2Al + 3CO2
n(Al2O3) : n(Al) = 1:2
n(Al2O3)= 3,71 x 10^6 mol
m(Al2O3) = 3,78t
stvarni utrošak Al2O3: m(Al2O3) = 3,78t/0,95 =3,98t
b) n(Al) = 7,42 x 10^4 mol
K(-): Al3+ + 3e- -----> Al
za dalje po mom računu ispadne krivo..je li količina energije i množina elektriciteta (Q = n(e-) x F)? trebam li uvrstiti z(broj elektrona) u tu formulu? jer množinu elektrona računam iz omjera n(e-) : n(Al) = 3 : 1.
Koliko vidim (nisam provjeravala utipkavanjem u kalkulator) dobro si radila sve što si uspjela. Ovaj dio s količinom energije nije ni meni jasan. Nije mi poznato kako bi se to moglo samo iz ovih podataka izračunati, čak sam prilično sigurna da se ne može. Možeš izračunati broj elektrona koji se izmijene u reakciji (množina Al * broj elektrona u jednadžbi reakcije * Avogadrova konstanta, jasno zašto?) i iz toga množenjem s nabojem jednog elektrona (1,6*10ˇ-19 As) izračunati ukupnu količinu naboja koji protječe. Kad bi znala pri kojem se naponu odvija elektroliza, mogla bi izračunati po energija = naboj * napon.
kako najlakše razlikovati polarnu molekulu od nepolarne?
svugdje to objašnjavaju s nekakvim vektorima, ali to mi je malo apstraktno..ili s nekakvim težištima što iso ne kapiram
kako nepodijeljeni elektronski par utječe na polarnost molekule , recimo kod NH3?
kada prikazujem vodikove veze između 2 molekule, da li baš kov veze u molekulama moraju biti pod kutom, ili je bitno da se samo prikaže asocijacija molekula tj da je vidljivo da se vodik veže za jako elektornegativan element?da li bi bilo priznato na natjecanju da se ne nacrtaju veze u spoju pod kutem?
H
H
l l
recimo kod vode :O-H---:O-H
kod metanola : CH3 OH---OH-CH3
Pertinacia
16.01.2012., 19:08
Kovalentna veza je veza koja nastaje spajanjem atoma nemetala.
Zašto je onda BeCl2 vezan kovalentnom vezom kada je berilij metal? dali je to neka iznimka? Ako je ima li ih još?
Hvala!
Štreberica
16.01.2012., 23:58
kako najlakše razlikovati polarnu molekulu od nepolarne?
svugdje to objašnjavaju s nekakvim vektorima, ali to mi je malo apstraktno..ili s nekakvim težištima što iso ne kapiram
Najjednostavnije se može reći: nepolarna molekula je ona koja sadrži samo nepolarne veze (što znači da se sastoji samo od atoma istog elementa) ili čije su sve polarne veze (veze između atoma različitih elemenata), međusobno istovrsne, tako usmjerene u prostoru da se "međusobno poništavaju" (npr. u CO2 su C=O veze na istom pravcu a u suprotnom smjeru). To poništavanje se onda formalno pokazuje tako da je zbroj njihovih vektora nulvektor (možeš to zamisliti tako da ako staviš jednu takvu vezu pa od njenog kraja nastaviš drugu pa treću itd. - premještaš ih u prostoru ali im ne mijenjaš usmjerenost i duljinu - kraj zadnje veze doći će u početak prve), ako nisi još učio vektore možeš se "intuitivno" snaći tako da vidiš da su to molekule koje su "simetrične" (npr. tetraedarske kao CCl4, planarne trokutaste kao BCl3, oktaedarske kao SF6...).
kako nepodijeljeni elektronski par utječe na polarnost molekule , recimo kod NH3?
Molekule kao što je NH3 s jednim nepodijeljenim elektronskim parom su polarne jer postojanje tog para "natjera" atome da se tako (nesimetrično) rasporede, ali molekule s više nepodijeljenih elektronskih parova mogu biti i polarne i nepolarne, treba vidjeti kako se sve skupa rasporedi po VSEPR teoriji (prema toj teoriji i elektronski parovi se mogu na isti način "međusobno poništavati").
kada prikazujem vodikove veze između 2 molekule, da li baš kov veze u molekulama moraju biti pod kutom, ili je bitno da se samo prikaže asocijacija molekula tj da je vidljivo da se vodik veže za jako elektornegativan element?da li bi bilo priznato na natjecanju da se ne nacrtaju veze u spoju pod kutem?
H
H
l l
recimo kod vode :O-H---:O-H
kod metanola : CH3 OH---OH-CH3
Vjerojatno bi bilo priznato jer i "veliki kemičari" to crtaju svakako, ali nastoj barem u jednostavnijim slučajevima crtati što preciznije: kovalentne veze pod nekim približnim prikladnim kutom (nema mjerenja kutomjerom 104,5 stupnjeva :D ali neka u vodi bude nešto između 90 i 120 koliko od oka možeš procijeniti), a vodik te atome uz koje je vezan kovalentnom i vodikovom vezom ( :O-H---:O) na istom pravcu.
Kovalentna veza je veza koja nastaje spajanjem atoma nemetala.
Zašto je onda BeCl2 vezan kovalentnom vezom kada je berilij metal? dali je to neka iznimka? Ako je ima li ih još?
Hvala!
U takvim "graničnim slučajevima" kovalentna veza se proglasi ako spoj ima svojstva bliža kovalentnim nego ionskim spojevima (nisko talište, talina ne provodi električnu struju...). Ponekad se uzima neka razlika elektronegativnosti (1,8, 1,9 ili 2) kao granica između kovalentne i ionske veze, ali i to je približno. Jedina takva iznimka koja mi trenutačno pada na pamet uz spomenuti BeCl2 (i ostale halogenide Be) gdje je riječ o baš pravom metalu (polumetali često s nemetalima daju kovalentne spojeve, npr. BCl3, SiF4...) je u nekom od nedavnih postova spominjan i objašnjavan PbCl4, eventualno može i AlCl3 premda taj zapravo uglavnom poprima složeniju strukturu, uglavnom budi na oprezu kod spojeva tih metala koji su jako blizu polumetalima, osobito ako metal u njima ima visoku valenciju i ako nemetal nije jako elektronegativan.
pH iznosi 2,87. Kolika je koncentracija vodikovih iona?
Zna netko postupak, molio bih?
Pertinacia
17.01.2012., 20:50
U takvim "graničnim slučajevima" kovalentna veza se proglasi ako spoj ima svojstva bliža kovalentnim nego ionskim spojevima (nisko talište, talina ne provodi električnu struju...). Ponekad se uzima neka razlika elektronegativnosti (1,8, 1,9 ili 2) kao granica između kovalentne i ionske veze, ali i to je približno. Jedina takva iznimka koja mi trenutačno pada na pamet uz spomenuti BeCl2 (i ostale halogenide Be) gdje je riječ o baš pravom metalu (polumetali često s nemetalima daju kovalentne spojeve, npr. BCl3, SiF4...) je u nekom od nedavnih postova spominjan i objašnjavan PbCl4, eventualno može i AlCl3 premda taj zapravo uglavnom poprima složeniju strukturu, uglavnom budi na oprezu kod spojeva tih metala koji su jako blizu polumetalima, osobito ako metal u njima ima visoku valenciju i ako nemetal nije jako elektronegativan.
Hvala!
Da pitam i ovo: kada sam pisao lewisovom strukturom sumporov dioksid (SO2) vidim da kada bi pisalo samo S0 ostalo točno po 2 slobodna elektrona sa svake strane za stvaranje dvostruke kovalentne veze... Mislio sam da je sumpor dvovalentan tj. da mu je oksidacijski broj 2-,onda sam negdje pročitao sumporov(IV) oksid,dakle četverovalentan pa sve paše... Pitanje je kako da ja to znam? Kad je on ili neki drugi element (npr. N) dvovalentan,četverovalentan itd... Inače samo gledam po tome u kojoj je grupi :ne zna:
MissKnowItAll
17.01.2012., 22:16
hvala Štreberice :)
ajmo dalje..(kad vam dosadim javite :/)
1. Termički raspad kalijevog permanganata.
KMnO4 -----> K2MnO4 + MnO2 + O2 (zašto su to produkti, zar MnO4 ima naboj 2-?)
2. Što nastaje u reakciji litijevog aluminijevog hidrida s vodom?
3. Pomiješano je 3,6L vodika i 5L klora, smjesa je dovedena do eksplozije, pri čemu nastaje plinoviti klorovodik. Izračunajte volumne udjele plinova u plinskoj smjesi nakon eksplozije i uspostavljanja prvobitnih uvijeta tlaka i temperature.
ovo ne razumijem. misli li se na standarde uvijete? nisu li onda volumni udjeli jednaki jer su plinovi u jednakom omjeru? računam li mjerodavni reaktant?
Štreberica
18.01.2012., 19:40
pH iznosi 2,87. Kolika je koncentracija vodikovih iona?
Zna netko postupak, molio bih?
pH = -log(c(H+)/(mol dmˇ-3)) pa je c(H+) = 10ˇ-pH mol dmˇ-3 (ono što neposredno slijedi iza ˇ mi je eksponent (potencija)). Ponovi iz matematike logaritme ili pričekaj dok ih budeš učio/la da ti bude jasno.
Hvala!
Da pitam i ovo: kada sam pisao lewisovom strukturom sumporov dioksid (SO2) vidim da kada bi pisalo samo S0 ostalo točno po 2 slobodna elektrona sa svake strane za stvaranje dvostruke kovalentne veze... Mislio sam da je sumpor dvovalentan tj. da mu je oksidacijski broj 2-,onda sam negdje pročitao sumporov(IV) oksid,dakle četverovalentan pa sve paše... Pitanje je kako da ja to znam? Kad je on ili neki drugi element (npr. N) dvovalentan,četverovalentan itd... Inače samo gledam po tome u kojoj je grupi :ne zna:
Za te elemente koji imaju više mogućih oksidacijskih brojeva, ne postoji jednostavan način da odrediš koje sve oksidacijske brojeve može imati niti koje će imati u spojevima s nekim drugim elementom (nekad može imati i više njih, čak i s istim elementom, npr. postoje i SO2 i SO3, i SF4 i SF6), samo možeš znati da je maksimalni oksidacijski broj za većinu p-elemenata broj skupine minus 10 (npr. 5 za elemente 15. skupine kao što je P), a minimalni broj skupine minus 18 (npr. za elemente 15. skupine -3), obično su mogući svi oksidacijski brojevi između ili svaki drugi. Ako imaš formulu spoja, onda naravno možeš lako odrediti oksidacijski broj jednog elementa u spoju ako su ti poznati oksidacijski brojevi svih ostalih (a mogu ti biti poznati za mnoge elemente koji u spojevima imaju (skoro) uvijek isti oksidacijski broj, kao što su alkalijski i zemnoalkalijski metali, Al, F, O...), jer je zbroj oksidacijskih brojeva svih atoma u čestici jednak nabojnom broju te čestice, dakle za molekulu 0.
1. Termički raspad kalijevog permanganata.
KMnO4 -----> K2MnO4 + MnO2 + O2 (zašto su to produkti, zar MnO4 ima naboj 2-?)
U K2MnO4, MnO4 ima naboj -2 (MnO42- se zove manganat), u KMnO4 ima naravno -1. To su produkti jer se termičkim raspadom spoja koji sadrži tako puno kisika mora oslobađati kisik (ne pada mi na pamet neko bolje objašnjenje).
2. Što nastaje u reakciji litijevog aluminijevog hidrida s vodom?
Što nastaje u reakciji bilo kojeg hidrida s vodom? Odgovarajući hidroksidi/lužine (lužine su hidroksidi topljivi u vodi), i vodik (jer višak vodika iz hidrida i iz vode mora nekamo otići). Dakle: LiAlH4(s) + 4H2O(l) --> LiOH(aq) + Al(OH)3(s) + 4H2(g)
3. Pomiješano je 3,6L vodika i 5L klora, smjesa je dovedena do eksplozije, pri čemu nastaje plinoviti klorovodik. Izračunajte volumne udjele plinova u plinskoj smjesi nakon eksplozije i uspostavljanja prvobitnih uvijeta tlaka i temperature.
ovo ne razumijem. misli li se na standarde uvijete? nisu li onda volumni udjeli jednaki jer su plinovi u jednakom omjeru? računam li mjerodavni reaktant?
Svejedno je koji uvjeti budući da ne trebaš volumene preračunavati u množine ni išta, samo je bitno upravo to da su isti kao početni kako bi mogla konačne volumene računati iz početnih volumena bez dodatnih podataka. Budući da nije dana nikakva konstanta ravnoteže, pretpostavi se da je reakcija potpuna. Jednadžba reakcije je H2(g) + Cl2(g) --> 2HCl(g), dakle H2 i Cl2 reagiraju u omjeru 1:1 pri čemu nastaje dvostruko više HCl, za plinove se volumeni mogu postaviti u iste omjere kao i množine (jer su proporcionalni, jednaka množina plina pri istom tlaku i temperaturi ima isti volumen bez obzira o kojem se plinu radi, to vidiš i iz opće plinske jednadžbe). Da, računaš mjerodavni reaktant (njegov volumen u konačnoj smjesi bit će 0 jer se sav potroši u reakciji pa ga više nema) te iz njega volumen nastalog HCl i volumen preostalog drugog reaktanta.
Hvala Štreberice :):)
znaš li možda zašto je unificirana atomska jedinica određena prema ugljiku 12 a i avogadrov broj prema broju atoma u 12C??:lol::lol:
Pertinacia
19.01.2012., 19:46
zadatak glasi:
ionski karakter veze najviše je izražen u:
a) PCl3 b)BiCl3 c)SbCl3 d)AsCl3 e)NCl3 ... odmah sam skrižao A i E,onda sam išao gledati talište jer veće talište jača ionska veza... imaju isti nabojni broj,idem prema polumjeru (manji-jača veza) najmanji je As,zaokružim D i na kraju odgovor je B
Zašto pod B? što mi nije u redu u toku misli kod ovakvih zadataka? :ne zna:
zadatak glasi:
ionski karakter veze najviše je izražen u:
a) PCl3 b)BiCl3 c)SbCl3 d)AsCl3 e)NCl3 ... odmah sam skrižao A i E,onda sam išao gledati talište jer veće talište jača ionska veza... imaju isti nabojni broj,idem prema polumjeru (manji-jača veza) najmanji je As,zaokružim D i na kraju odgovor je B
Zašto pod B? što mi nije u redu u toku misli kod ovakvih zadataka? :ne zna:
Ja bih stavila B jer je najveća razlika u elektronegativnosti ( pada kroz skupinu). Što je razlika veća, to su jača ionska obilježja. :)
Pertinacia
20.01.2012., 00:01
Ja bih stavila B jer je najveća razlika u elektronegativnosti ( pada kroz skupinu). Što je razlika veća, to su jača ionska obilježja. :)
dakle ona priča s polumjerom pada u vodu,ne može se preko toga gledati?
Štreberica
20.01.2012., 00:28
Hvala Štreberice :):)
znaš li možda zašto je unificirana atomska jedinica određena prema ugljiku 12 a i avogadrov broj prema broju atoma u 12C??:lol::lol:
Nisam stručnjak za povijest kemije :D , nemam pojma kako je točno došlo do toga, no logično mi je da su trebali da unificirana atomska jedinica mase bude "prosječna masa nukleona" (protona ili neutrona u jezgri, dakle ne samo protona i ne samog za sebe pa nisu mogli uzeti vodik), a znam da im je bilo najlakše određivati relativne atomske mase ako uzmu iz vrlo zastupljenog izotopa elementa koji tvori puno različitih spojeva - premda to ne objašnjava zašto nisu uzeli npr.16O. Eksperimentalno taj broj nije određen prema ugljiku (ni prvotno ni danas najtočnije http://eskola.chem.pmf.hr/odgovori/odgovor.php3?sif=6832 ), nego je samo tako definiran.
Ja bih stavila B jer je najveća razlika u elektronegativnosti ( pada kroz skupinu). Što je razlika veća, to su jača ionska obilježja.
Točno. Elektronegativnost i polumjer ovise o istim interakcijama između jezgre i elektrona te se stoga i na sličan način mijenjaju kroz periodni sustav (samo obrnutim smjerovima) pa vjerojatno nećeš puno pogriješiti ako gledaš po polumjeru.
Lisicaa12
20.01.2012., 15:31
Helou! Treba mi malo pomoći...okej malo puno...
Može li mi itko objasniti (i to baš objasniti) ovaj zadatak?
Uzorak mjeda 5,73 g otapa se u dovoljnoj količini HCl i nastaje 21,3 g vodika. Koliki je maseni udio sastojaka slitine?
Ja sam totalni idiot što se tiče kemije i ništa ne kontam osim nešt malo elektrolize:ne zna:
Ove mi otopine i otapanje i sve to nimalo nije jasno...
Do sad sam se fino provlačila sa dvičicom, al došla je nova profa i ode sve kvragu :504:
Zato plizz da mi netko sve fino objasni da se ne obrukam na ploči!
Falaživili :cerek:
MateaIrony
20.01.2012., 16:10
Može pomoć oko zadatka koji ni moj profesor ne zna riješit xD Izračunaj gustoću zraka i izrazi je u g/cm^3 na temperaturi 50°c i tlaku 770 mmHg. Pretpostavi da je zrak smjesa kisika i dušika (zanemari ostale sastojke)
:/
MateaIrony
20.01.2012., 16:18
Helou! Treba mi malo pomoći...okej malo puno...
Može li mi itko objasniti (i to baš objasniti) ovaj zadatak?
Uzorak mjeda 5,73 g otapa se u dovoljnoj količini HCl i nastaje 21,3 g vodika. Koliki je maseni udio sastojaka slitine?
:
Ja sam već pitala ovaj zadatak i čudno mi je da vam prof. odmah daje zadatke s natjecanja al ok. Evo objašnjenje koje je meni dala Štreberica: Mjed je legura koja sadrži samo bakar i cink. Od tih metala samo cink reagira s klorovodičnom kiselinom, prema jednadžbi Zn(s) + 2HCl(aq) --> ZnCl2(aq) + H2(g) , iz čega možeš vidjeti u kojem su omjeru množina cinka i množina vodika. Trebaš množina = masa / molarna masa da iz mase oslobođenog vodika (pretvori u grame, naravno) izračunaš masu cinka u uzorku, i naravno naposlijetku formulu za maseni udio. Možeš sad?
Štreberica
20.01.2012., 16:35
Može pomoć oko zadatka koji ni moj profesor ne zna riješit xD Izračunaj gustoću zraka i izrazi je u g/cm^3 na temperaturi 50°c i tlaku 770 mmHg. Pretpostavi da je zrak smjesa kisika i dušika (zanemari ostale sastojke)
:/
Gustoća je masa/volumen, ne ovisi o količini uzorka na kojoj ju određujemo, pa možemo uzeti da imamo npr. 1 mol zraka pa je onda gustoća = molarna masa / molarni volumen. Moramo prvo znati nekakve približne masene udjele kisika i dušika u zraku: w(O2) = 78%, w(N2) = 21% (ako zanemarujemo ostale plinove, ignorirajmo preostalih 1%, premda ćemo zbog toga dobiti malo manju masu pa i gustoću), iz toga možemo izračunati prosječnu molarnu masu zraka: M = w(O2)M(O2) + w(N2)M(N2). Molarni volumen (V/n) može se izračunati pomoću opće plinske jednadžbe (pV=nRT) iz zadane temperature i tlaka, samo treba znati preračunati mmHg u standardnu jedinicu Pa prema 760 mmHg = 101325 Pa.
MateaIrony
20.01.2012., 21:39
Hvala ti :D
MissKnowItAll
20.01.2012., 21:39
još pitanja! :D
1. u reakciji
ZnS + O2 ----> ZnO + SO2 (postoji li objašnjenje zašto su to produkti ili neke jednadžbe jednostavno moram znati napamet?)
2. Kompleksni spojevi.
trebam formulu za : tetraakvadiklorokromov (lll) sulfat i kalijev heksatiocijanatoferat (lll), i naziv za (CoSo4(NH3)5)NO
kako da uopće znam što se tu piše prvo, drugo..?
Nisam stručnjak za povijest kemije :D , nemam pojma kako je točno došlo do toga, no logično mi je da su trebali da unificirana atomska jedinica mase bude "prosječna masa nukleona" (protona ili neutrona u jezgri, dakle ne samo protona i ne samog za sebe pa nisu mogli uzeti vodik), a znam da im je bilo najlakše određivati relativne atomske mase ako uzmu iz vrlo zastupljenog izotopa elementa koji tvori puno različitih spojeva - premda.
e a zašto se baš spominje u 12g ugljika 12? mislim jedan mol sadrži onoliko jeidnki koliko ima atoma u 12 g ugljika 12
e a zašto se baš spominje u 12g ugljika 12? mislim jedan mol sadrži onoliko jeidnki koliko ima atoma u 12 g ugljika 12
http://www.iupac.org/publications/ci/2004/2601/1_holden.html
paragraf 4.
robymed
22.01.2012., 00:22
Eritritol je alkohol slatkog okusa empirijske formule C2H5O2. Rabi se kao zamjena za šećer. Otopina 2,5 g eritritola u 50 g vode ledi se pri -0,773 °C. Kako glasi molekulska formula tog alkohola?
Hvala unaprijed. :)
MateaIrony
22.01.2012., 11:17
Fosforov(v) klorid i klor nalaze se u ravnoteži pri 27°C. Jednadžba reakcije je: PCl5->PCl2 + Cl2. Ako se u posudu od 10 L unese 0.2 mola PCl5 i po 0.1 mol PCl3 i Cl2 izračunaj ravnotežne koncentracijske komponente u smjesi, ako je vrijednost konstante ravnoteže Kc=0,59 mol/L
Anyone :D
annaeleni
22.01.2012., 19:52
Zaglavila sam malo na ovome: treba mi prikazan postupak elektrolize otopine ZnO u sumpornoj kiselini, radi se o 2. fazi hidrometalurskog dobivanja elementarnog cinka, ako bi netko mogao malo da pomogne, bila bih zahvalna :)
Eritritol je alkohol slatkog okusa empirijske formule C2H5O2. Rabi se kao zamjena za šećer. Otopina 2,5 g eritritola u 50 g vode ledi se pri -0,773 °C. Kako glasi molekulska formula tog alkohola?
Hvala unaprijed. :)
Dakle zadano je:
m(eritrola)=2.5g=2.5*10-3kg
m(H2O)=50g=50*10-3 kg
DT(delta te)=0.773 C=0.773 K
Kf(H2O)=1.86 Kmol-1kg(ovo se ustvari treba pronaći u tablicama ako nije zadano)
__________________
Mol.formula spoja=?
DT=Kf*b=Kf(H2O)*n(eritrola,otopljena tvar)/m(H2O,otapalo)=Kf*m(er.)/M(er.) /m(H2O)
M(eritrola)=Kf*m(eritrola)/DT*m(H2O)=1.86Kmol-1kg*2.5*10-3kg/0.773K*50*10-3kg=
0.12031 kg/mol=120.31 g/mol
Mol.formula spoja=Mr(spoja, što je isto što i M, smao nema mjernu jedinicu)/Er(C2H5O2)=120.31/61.04=2 (PRIBLIŽNO)
Dakle (C2H5O2)2=C4H10O4
Što je i točno :)
U ovakvim zaadcima moraš jako paziti na mjerne jedinice , jer Kf je konstanta iskazana u
Kmol-1kg, znači bilo bi dobro da i masa bude u kg :D
Imaš sigurno takvih primjera u udžbeniku i u zbirci rješenih zadataka, prouči malo.
damirAERO
23.01.2012., 02:18
Pozdrav ekipa, eo ovako...... pokusavam pomoc mladjem bratu da rjesi jedan zatadak iz osnovne skole za zadacu al ni meni kemija bas nije jaca strana ko ni njemu pa ako moze da netko odvoji par minuta i pomogne nam, zahvaljujem.
evo zadatak:
Napisati formulu kemijskog spoja zeljeza i kisika ?
Zamolio bih ako moze postupak ukoliko nije problem, zahvaljujem
manchild
23.01.2012., 02:22
Pozdrav ekipa, eo ovako...... pokusavam pomoc mladjem bratu da rjesi jedan zatadak iz osnovne skole za zadacu al ni meni kemija bas nije jaca strana ko ni njemu pa ako moze da netko odvoji par minuta i pomogne nam, zahvaljujem.
evo zadatak:
Napisati formulu kemijskog spoja zeljeza i kisika ?
Zamolio bih ako moze postupak ukoliko nije problem, zahvaljujem
FeO2, Fe2O3
damirAERO
23.01.2012., 04:09
Hvala na reply, al ima li neki postupak sa kratkim objasnjenjem kako se dodje do toga ?
Štreberica
23.01.2012., 09:52
FeO2, Fe2O3
Ne, treba biti: FeO, Fe2O3
Treba znati da je kisik (u svim spojevima koji se obično viđaju u osnovnoj školi) dvovalentan, a željezo može biti dvovalentno ili trovalentno.
Lisicaa12
23.01.2012., 16:19
Eeeevo mene opet dragi moji! Hvala za dosadašnju pomoć :D
Ova nova profa me umara *grrr*
Danas nam je dala neki zadatak koji je krivo uradila ili što li već ugl. rezultat je kriv. Kada smo je pitali šta nije uredu samo se naljutila i zadala brdo zadaće, wtf?
Radilo se o ovom:
Željezo reagira s razrijeđenom HCl: Fe(s) + 2HCl(aq) ---> FeCl2(aq) + H2(g)
Okej dosad sve jasno.
Ali treba izračunati volumen vodika koji se razvije pri t = 25°C i p = 1,3 bar, imamo ove podatke:
m(Fe) = 0,6g
V(HCl) = 100 mL
c(HCl) = 0,25 mol/dm^3
Izračunali smo n(Fe) = 0.01, n(HCl) = 0.025 i HCl je u višku i bla bla.
E sad, ona je rekla da je n(Fe) = n(H2) (e to ne znam zašto pa može li mi netko objasniti?) pa sam po tome računala po formuli pV = nRT i dobijem sve žive brojeve osim 204, 85 cm^3.
Zaštooo??? Plače mi se -___-'''
Please pomoć!!!
Pertinacia
23.01.2012., 23:52
Odredi brojnost atoma vodika za uzorak amonijaka mase 0,285g.
Hvala!
FULLFOOL
24.01.2012., 04:46
zahvaljujuci kamelotu i streberici prosao sam 1. kolokvij iz opce kemije teorije. samo nas deset od oko 200tinjak studenata! hvalaaaa
za par dana je 2. i zadnji kolokvij a
sljedeca pitanja ce vjerojatno biti u njemu. no posto doslovno nista ne shvacam u filipovic-lipanovicu molim ako znate da me usmjerite na jednostavniju online literaturu koju cu lakse progutati.
01. KOVALENTNA VEZA
- sve o tome
- teorija valentne veze i teorija molekulskih orbitala
- pokazati na primjeru molekula amonijaka, vode, metana, vodikovog fluorida, CO (prikazati prema korelacijskom dijagramu nastajanje molekulskih orbitala iz atomskih orbitala na tim primjerima)
02. HIBRIDIZACIJA UGLJIKOVA ATOMA
- sve o tome
- navesti primjere gdje ugljik gradi jednostruku, dvostruku i trostruku vezu
- prikazati karbonatnu kis, nitrilnu kis HCN, ugljikov (IV ) klorid, kloroform, acetonitril
03. OSMOZA I OSMOTSKI TLAK
- sve o tome
- raoultov zakon
- prikazati snizenje ledista i povisenje vrelista vodene otopine
- aktivitet iona
04. DEFINICIJE KISELINA, BAZA I SOLI
- sve o tome
- hidroliza: prikazati konstantu hidrolize za NH4Cl i KCN u vodenoj otopini
- konstante disocijacije, primjer fosforna kis
- amfoternost: zasto je Al(OH)3 amfoteran
- puferi
- ionski produkt vode
- ph vrijednost
05. KEMIJSKA RAVNOTEZA
- sve o tome
- primjeri
- dobivanje kalcijeva oksida i amonijaka
takodjer moze biti:
- prikazati strukturu molekule benzena: energija rezonancije i simetrijska svojstva benzena, takodjer 1, 3 - butadien i CO2
- tipovi kem veze: definicija molekula i podjela prema strukturi, avogadrova hipoteza, broj i konstanta
- medjumolekulske privlacne sile: svi tipovi takvih veza, elektricni dipolni moment i induktivni efekt
- plinski zakoni
na ovoj stranici sam nasao predivno objasnjenu teoriju valentne veze i hibridizaciju no koliko vidim nist o teoriji MO www.periodni.com/enig/kemijska_veza_teorija_valentne_veze.html
samo koliko vidim pogrijesio je kod sp2 hibridizacije:
u konfiguraciji B u 2p orbitali fali jedan valentni elektron, tj nema nikednog u 2p. treba ih biti 3: 2 u 2s i 1 u 2p. dobro sam zapazio?
mislim...mogu ja to sve naci na netu no vjerujem da vi znate bolje izvore za lakse gutanje gradiva tj osnova a lako ako je potrebno mogu zaviriti u onu ruznu debelu knjizurinu da nadogradim znanje
cestitam, to je velik uspjeh!:mig:
Eeeevo mene opet dragi moji! Hvala za dosadašnju pomoć :D
Ova nova profa me umara *grrr*
Danas nam je dala neki zadatak koji je krivo uradila ili što li već ugl. rezultat je kriv. Kada smo je pitali šta nije uredu samo se naljutila i zadala brdo zadaće, wtf?
Radilo se o ovom:
Željezo reagira s razrijeđenom HCl: Fe(s) + 2HCl(aq) ---> FeCl2(aq) + H2(g)
Okej dosad sve jasno.
Ali treba izračunati volumen vodika koji se razvije pri t = 25°C i p = 1,3 bar, imamo ove podatke:
m(Fe) = 0,6g
V(HCl) = 100 mL
c(HCl) = 0,25 mol/dm^3
Izračunali smo n(Fe) = 0.01, n(HCl) = 0.025 i HCl je u višku i bla bla.
E sad, ona je rekla da je n(Fe) = n(H2) (e to ne znam zašto pa može li mi netko objasniti?) pa sam po tome računala po formuli pV = nRT i dobijem sve žive brojeve osim 204, 85 cm^3.
Zaštooo??? Plače mi se -___-'''
Please pomoć!!!
To znači da su te jedinke u ekvimolarnim odnosima, tj, da ti je n(h2) isti kao i n (Fe).
Da, koristiš pv=nRT, ali pazi na jedinice,i pretvaranje, letimičnom provjerom sam dobio oko 190 cm3,pa ponovno,polako :-)
ispravak;
n(Fe) = m(Fe)/M(Fe) = 0,6g/55,85gmol-1 = 0,107 tu si pogriješila, ako zaokružuješ decimale, zaokruži kako treba (0,12)
dalje je sve isto; pV=nRT; V = (0,107*8,314*298)/130000 = 2,04744 * 10 -4 m3 = 207,74 cm3
Štreberica
24.01.2012., 12:54
Željezo reagira s razrijeđenom HCl: Fe(s) + 2HCl(aq) ---> FeCl2(aq) + H2(g)
(...)
E sad, ona je rekla da je n(Fe) = n(H2) (e to ne znam zašto pa može li mi netko objasniti?)
Kvantitativno značenje kemijske jednadžbe: 1 atom željeza i 2 molekule HCl reagiraju tako da daju 1 formulsku jedinku FeCl2 i 1 molekulu vodika (općenito, reagira onoliko čestica koliki je broj - stehiometrijski koeficijent - ispred te čestice u jednadžbi). Što isto tako znači da 2 atoma Fe reagiraju s 4 molekule HCl i daju 2 formulske jedinke FeCl2 i 2 molekule H2 (ako jednadžbu pomnožimo s 2) itd., što isto tako znači da 1 mol atoma Fe reagira s 2 mola molekula HCl i daju 1 mol formulskih jedinka FeCl2 i 1 mol molekula H2, jer je jedan mol jednostavno Avogadrov broj (6,022*10ˇ23) čestica (računamo s molovima samo kako ne bismo računali s ogromnim brojevima). Iz toga slijedi da se množine reaktanata koje reagiraju odnosno produkata koji nastaju odnose isto kao njihovi stehiometrijski koeficijenti, npr. n(Fe)/n(H2) = 1/1, n(Fe)/n(HCl) = 1/2 ...
Odredi brojnost atoma vodika za uzorak amonijaka mase 0,285g.
Hvala!
Izračunaš broj molekula amonijaka u uzorku prema množina = masa / molarna masa = broj čestica / Avogadrova konstanta, i pomnožiš s brojem atoma vodika u jednoj molekuli amonijaka.
na ovoj stranici sam nasao predivno objasnjenu teoriju valentne veze i hibridizaciju no koliko vidim nist o teoriji MO www.periodni.com/enig/kemijska_veza_teorija_valentne_veze.html
samo koliko vidim pogrijesio je kod sp2 hibridizacije:
u konfiguraciji B u 2p orbitali fali jedan valentni elektron, tj nema nikednog u 2p. treba ih biti 3: 2 u 2s i 1 u 2p. dobro sam zapazio?
mislim...mogu ja to sve naci na netu no vjerujem da vi znate bolje izvore za lakse gutanje gradiva tj osnova a lako ako je potrebno mogu zaviriti u onu ruznu debelu knjizurinu da nadogradim znanje
Da, tamo je očito izostavljen jedan elektron, dobro opažanje (očito je autor kopirao s berilija pa zaboravio dodati).
Nemam neku sjajnu ideju za tebe za izvore na netu, osobito na hrvatskom jeziku, možda se možeš poslužiti skriptama s farmacije: http://www.pharma.unizg.hr/OdsjekKolegij.aspx?mhID=3&mvID=111 i/ili FKIT-a: http://zoak.fkit.hr/html/nastava.html#preddiplomskistudij (premda pretpostavljam da studiraš jedno od toga pa ti je to sve već poznato :D )
MateaIrony
24.01.2012., 15:25
Fosforov(v) klorid i klor nalaze se u ravnoteži pri 27°C. Jednadžba reakcije je: PCl5->PCl2 + Cl2. Ako se u posudu od 10 L unese 0.2 mola PCl5 i po 0.1 mol PCl3 i Cl2 izračunaj ravnotežne koncentracijske komponente u smjesi, ako je vrijednost konstante ravnoteže Kc=0,59 mol/L
:D ?
Pertinacia
24.01.2012., 17:38
Izračunaš broj molekula amonijaka u uzorku prema množina = masa / molarna masa = broj čestica / Avogadrova konstanta, i pomnožiš s brojem atoma vodika u jednoj molekuli amonijaka.
kužim,hvala :cerek:
Izračunajte empirijsku formulu u kojoj je maseni udio vodika 2,44% ,sumpora 39.02% i kisika 58.54%. E sad dali postoje neke posebne formule za to? Imam nekakav postupak u kojem je N(H) : N(S) : N(O) = n(H) : n(S) : n(O) ... zašto je to tako? Kako to da su N i n jednaki? i kako se onda ovaj postupak treba nastaviti? :ne zna: za n imam formule da je jednak m/M , N/NA i za volumen V/Vm
Štreberica
24.01.2012., 18:23
:D ?
Hvala na podsjećanju, no vidjela sam, samo mislim da ćeš morati pričekati koji dan dok nađem papir na kojem sam to rješavala za "svoje učenike" i smislim kako da vam to objasnim, kao i MissKnowItAll za svoja dva zadatka također s prošlih školskih natjecanja.
kužim,hvala :cerek:
Izračunajte empirijsku formulu u kojoj je maseni udio vodika 2,44% ,sumpora 39.02% i kisika 58.54%. E sad dali postoje neke posebne formule za to? Imam nekakav postupak u kojem je N(H) : N(S) : N(O) = n(H) : n(S) : n(O) ... zašto je to tako? Kako to da su N i n jednaki? i kako se onda ovaj postupak treba nastaviti? :ne zna: za n imam formule da je jednak m/M , N/NA i za volumen V/Vm
Kao što sam napisala u jednom od nedavnih odgovora, množina jednostavno znači "broj atoma podijeljen s Avogadrovim brojem" kako bismo baratali manjim brojevima, zato se množine mogu staviti u isti omjer kao brojevi atoma, bilo u kemijskoj jednadžbi kao što je bilo tamo, bilo u kemijskoj formuli kao što je tu. Hint: uzmi si neku proizvoljnu masu spoja, npr. 100 g, pa iz toga i masenih udjela izračunaj mase, pa iz masa množine, pa nađi najmanji cjelobrojni omjer množina.
Grubač.
24.01.2012., 20:14
ako imam zadanu koncentraciju octene kiseline c(ch3cooh)=1mol/l, a trebam izračunati Ka što ću? Znam formulu, samo me zanima kako da odredim c(h30+), jel se to zaključi teorijski ili ima neki račun?
Kamelot
24.01.2012., 20:51
FULLFOOL Čestitam na uspjehu...! Ugl., ak imas jos kakvih pitanja iz knjige, samo reci, pa ti pomognemo... :) Ili se javi privatnom porukom... :)
FULLFOOL
25.01.2012., 01:49
Nemam neku sjajnu ideju za tebe za izvore na netu, osobito na hrvatskom jeziku, možda se možeš poslužiti skriptama s farmacije: http://www.pharma.unizg.hr/OdsjekKolegij.aspx?mhID=3&mvID=111 i/ili FKIT-a: http://zoak.fkit.hr/html/nastava.html#preddiplomskistudij (premda pretpostavljam da studiraš jedno od toga pa ti je to sve već poznato :D )
studiram na ptfosu, dakle prehrambeno-tehnoloski :503::504:
Štreberica
25.01.2012., 09:41
ako imam zadanu koncentraciju octene kiseline c(ch3cooh)=1mol/l, a trebam izračunati Ka što ću? Znam formulu, samo me zanima kako da odredim c(h30+), jel se to zaključi teorijski ili ima neki račun?
Ne možeš izračunati Ka ako je jedini podatak koji imaš "početna" koncentracija kiseline (a ni ako je to ravnotežna koncentracija kiseline), trebaš još jedan podatak - ravnotežnu koncentraciju kiseline, stupanj disocijacije ili pH.
Grubač.
25.01.2012., 13:24
Došla sam i ja na kraju do tog zaključka, ali u zadatku piše samo taj podatak, kaže izračunajte pKa i pH vodene otopine CH3COOH čija je c=1mol/L, zadatak je iz Pine-a inače :503:
Štreberica
25.01.2012., 13:41
Došla sam i ja na kraju do tog zaključka, ali u zadatku piše samo taj podatak, kaže izračunajte pKa i pH vodene otopine CH3COOH čija je c = 1 mol/L, zadatak je iz Pine-a inače
Očito se očekuje da pronađete konstantu u tablicama -.-
Fosforov(v) klorid i klor nalaze se u ravnoteži pri 27°C. Jednadžba reakcije je: PCl5->PCl3 + Cl2. Ako se u posudu od 10 L unese 0.2 mola PCl5 i po 0.1 mol PCl3 i Cl2 izračunaj ravnotežne koncentracijske komponente u smjesi, ako je vrijednost konstante ravnoteže Kc=0,59 mol/L
Dakle... Kc je koncentracijska konstanta ravnoteže, dakle u izraz za nju uvrštavaš koncentracije (u mol/L jer takvu jedinicu ima i konstanta) tj. množine prisutne u ravnoteži podijeljene s volumenom posude. Svi stehiometrijski koeficijenti u jednadžbi su 1, dakle koliko reaktanta se potroši, toliko svakog produkta nastane. Recimo da je x množina reaktanta koji se potroši do uspostavljanja ravnoteže, onda je koncentracija reaktanta u ravnoteži c(PCl5) = (početna množina reaktanta - x)/V = (0,2-x)mol/(10 L), a koncentracije produkata u ravnoteži c(PCl3) = c(Cl2) = (0,1+x)mol/(10 L). Kad to uvrstiš u izraz za Kc, trebala bi dobiti kvadratnu jednadžbu iz koje možeš dobiti x, pa onda iz x tražene koncentracije. Službena rješenja (sa školskog natjecanja za 3. raz. 2008.) su kriva, čini se da su računali kao da je volumen posude 1 L a ne 10 L, a možda i zeznuli još ponešto.
MateaIrony
25.01.2012., 18:44
Ajme hvala ti, to me totalno izludilo, ja sam taj zadatak rješavala na isti način i nije mi ispalo kao i rješenjima i još jedan isto tako... Sad mi je lakše :D
Štreberica
25.01.2012., 23:10
Ajme hvala ti, to me totalno izludilo, ja sam taj zadatak rješavala na isti način i nije mi ispalo kao i rješenjima i još jedan isto tako... Sad mi je lakše
Da, po mom mišljenju ta rješenja od te godine imaju više grešaka.
Štreberica
26.01.2012., 10:34
još pitanja! :D
1. u reakciji
ZnS + O2 ----> ZnO + SO2 (postoji li objašnjenje zašto su to produkti ili neke jednadžbe jednostavno moram znati napamet?)
Po svemu ostalom što ti je opisano u tom zadatku (opisan ti je čitav niz reakcija a ne samo ta) trebaš zaključiti da su ti to jedini smisleni produkti. Mislim da ovaj tip reakcije vrijedi (pri dovoljno visokim temperaturama i u čistom kisiku barem) za sve sulfide metala, ali ne mislim da općenito takve stvari treba znati napamet.
2. Kompleksni spojevi.
trebam formulu za : tetraakvadiklorokromov (lll) sulfat i kalijev heksatiocijanatoferat (lll), i naziv za (CoSo4(NH3)5)NO
kako da uopće znam što se tu piše prvo, drugo..?
Budući da nisam još učila fakultetsku anorgansku kemiju i ne uspijevam naći neku suvislu hrvatsku nomenklaturu kompleksnih spojeva, što se redoslijeda tiče mogu ti samo prepisati pravila s kraja jednog od udžbenika za 3. raz. (Anorganska kemija, Habuš-Stričević-Tomašić, Profil):
U formulama koordinacijskih spojeva najprije se navodi simbol središnjeg atoma, zatim se abecednim redom redaju anionski ligandi, a zatim neutralni ligandi, također abecednim redom.
U imenima koordinacijskih spojeva imena liganda navode se ispred imena središnjeg atoma abecednim redom, bez obzira na naboj. Numerički prefiksi koji označuju broj liganda ne ulaze u abecedni red. To znači da supstituenti u formuli i nazivu ne moraju biti poredani istim redom.
Dakle, prvo bi bilo: središnji element Cr3+, anionski ligandi 2Cl-, neutralni ligandi 4H2O, što sve skupa daje [CrCl2(H2O)4]- (jedan minus jer imamo tri plus iz kroma i dva minus iz dva kloridna iona), što skupa sa sulfatom daje [CrCl2(H2O)4]2SO4. Drugi sad sama, reći ću ti samo da je tiocijanato = SCN- , da fer dolazi iz željeza i da -at znači da je sve skupa anion.
A ovo što treba imenovati (ako si dobro prepisala) sadrži Co2+ (dakle kobaltov(II), znamo da je 2+ samo po tome što je jedina druga prisutna nabijena čestica 2- a sve skupa je neutralno), SO42- (najvjerojatnije sulfato), 5NH3 (pentaammin) i NO (što mislim da se zove nitrozil, ali nadam se da će navratiti neki anorganski kemičar da me ispravi). Dakle bilo bi pentaamminsulfatokobalt(II) nitrozil (ponavljam, nisam u ovo sigurna, molim ako naiđe netko stručniji da provjeri).
Pozdrav.
Imam ovaj zadatak,pa mi treba vaša pomoć oko jednog detalja.
a) Napiši jednadžbu elektrolizne rafinacije bakra
b) Koliko se bakra izluči prolaskom kroz elektrolit ako su poznati ovi podatci I=(neki broj) ampera,t=1h , iskoristivost= 90%
Ova iskoristivost mi nije jasna. Kakva iskorstivost? S čim je to tu povezano? Sa jakosti struje?
MissKnowItAll
26.01.2012., 19:54
Po svemu ostalom što ti je opisano u tom zadatku (opisan ti je čitav niz reakcija a ne samo ta) trebaš zaključiti da su ti to jedini smisleni produkti. Mislim da ovaj tip reakcije vrijedi (pri dovoljno visokim temperaturama i u čistom kisiku barem) za sve sulfide metala, ali ne mislim da općenito takve stvari treba znati napamet.
.
nije s natjecanja, bilo u testu, samo tako: dovrši jednadžbu.
hvala za ovo drugo pitanje..bar mi je dio jasniji :)
kalijev heksatiocijanatoferat (lll) : K3Fe(SCN)6?
i ako je -at za anione, što je za katione?
sweetyxxx
26.01.2012., 21:15
Kai nije NO jednostavno nitric oxide? Ili dusikov(II)oksid po nasem? :)
kalijev heksatiocijanatoferat (lll) : K3Fe(SCN)6?
Da, btw, heksatiocijanoferat.
i ako je -at za anione, što je za katione?
Koliko sam shvatila, -at se dodaje za vecinu aniona od kojih nastaju soli, a za katione je drukcije.
http://en.wikipedia.org/wiki/Salt_(chemistry)#Degenerationism
MissKnowItAll
26.01.2012., 23:24
http://en.wikipedia.org/wiki/Salt_(chemistry)#Degenerationism[/url]
bitno da oni to stave kao zadatak na natjecanju za srednju školu..iako u udžbenicima objašnjenja bez.
Kaže dalje:
Sumprov (VI) oksid se dobiva oksidacijom sumporovog (IV) oksida uz katalizator.
Pri temperaturi od 1000°C i tlaku od 1 bara nakon uspostavljanja kemijske ravnoteže volumni udio sumporovog (IV) oksida je 27%, a volumni udio kisika je 40%.
Izračunaj parcijalni tlak svakog plina u stanju ravnoteže.
volumeni su u stehiometrijskim omjerima?
rhodium11
27.01.2012., 00:56
Po svemu ostalom što ti je opisano u tom zadatku (opisan ti je čitav niz reakcija a ne samo ta) trebaš zaključiti da su ti to jedini smisleni produkti. Mislim da ovaj tip reakcije vrijedi (pri dovoljno visokim temperaturama i u čistom kisiku barem) za sve sulfide metala, ali ne mislim da općenito takve stvari treba znati napamet.
Budući da nisam još učila fakultetsku anorgansku kemiju i ne uspijevam naći neku suvislu hrvatsku nomenklaturu kompleksnih spojeva, što se redoslijeda tiče mogu ti samo prepisati pravila s kraja jednog od udžbenika za 3. raz. (Anorganska kemija, Habuš-Stričević-Tomašić, Profil):
Dakle, prvo bi bilo: središnji element Cr3+, anionski ligandi 2Cl-, neutralni ligandi 4H2O, što sve skupa daje [CrCl2(H2O)4]- (jedan minus jer imamo tri plus iz kroma i dva minus iz dva kloridna iona), što skupa sa sulfatom daje [CrCl2(H2O)4]2SO4. Drugi sad sama, reći ću ti samo da je tiocijanato = SCN- , da fer dolazi iz željeza i da -at znači da je sve skupa anion.
A ovo što treba imenovati (ako si dobro prepisala) sadrži Co2+ (dakle kobaltov(II), znamo da je 2+ samo po tome što je jedina druga prisutna nabijena čestica 2- a sve skupa je neutralno), SO42- (najvjerojatnije sulfato), 5NH3 (pentaammin) i NO (što mislim da se zove nitrozil, ali nadam se da će navratiti neki anorganski kemičar da me ispravi). Dakle bilo bi pentaamminsulfatokobalt(II) nitrozil (ponavljam, nisam u ovo sigurna, molim ako naiđe netko stručniji da provjeri).
Ovo s nitrozilom nije točno. Inače je NO+ kation koji se zove nitrozil, no u ovom navdenom slučaju ne može nikako biti, s obzirom da tamo nedostaje anion. Mislim da je krivo prepisano, mjesto NO bi trebalo biti NO3 (nitrat npr.). Nadalje, aminski kompleksi kobalta uvijek sadrže kobalt u oksidacijskom stanju III. Pa bi naziv spoja išao pentaamminsulfatokobaltov(III) nitrat.
Štreberica
27.01.2012., 09:55
Pozdrav.
Imam ovaj zadatak,pa mi treba vaša pomoć oko jednog detalja.
a) Napiši jednadžbu elektrolizne rafinacije bakra
b) Koliko se bakra izluči prolaskom kroz elektrolit ako su poznati ovi podatci I=(neki broj) ampera,t=1h , iskoristivost= 90%
Ova iskoristivost mi nije jasna. Kakva iskorstivost? S čim je to tu povezano? Sa jakosti struje?
Iskoristivost znači da se samo 90% struje (naboja) upotrijebi za reakciju, dakle za izlučivanje iste količine bakra bit će potrebno više struje (naboja) nego što bi bilo da je iskoristivost potpuna (100%), pa umjesto It = znF možeš pisati 0,9It = znF
Kaže dalje:
Sumprov (VI) oksid se dobiva oksidacijom sumporovog (IV) oksida uz katalizator.
Pri temperaturi od 1000°C i tlaku od 1 bara nakon uspostavljanja kemijske ravnoteže volumni udio sumporovog (IV) oksida je 27%, a volumni udio kisika je 40%.
Izračunaj parcijalni tlak svakog plina u stanju ravnoteže.
volumeni su u stehiometrijskim omjerima?
Imaš zadane volumne udjele, a trebaš množinske udjele jer je parcijalni tlak nekog plina = množinski udio tog plina puta ukupni tlak. Za (idealne) plinove su množinski i volumni udjeli isti (jer je n = pV/RT, dakle množina i volumen su proporcionalni).
K3Fe(SCN)6 je ok :)
Ovo s nitrozilom nije točno. Inače je NO+ kation koji se zove nitrozil, no u ovom navdenom slučaju ne može nikako biti, s obzirom da tamo nedostaje anion. Mislim da je krivo prepisano, mjesto NO bi trebalo biti NO3 (nitrat npr.). Nadalje, aminski kompleksi kobalta uvijek sadrže kobalt u oksidacijskom stanju III. Pa bi naziv spoja išao pentaamminsulfatokobaltov(III) nitrat.
Hvala. Raspitala sam se u međuvremenu kod još par anorganskih kemičara koji isto kažu da mora biti nitrat ili nitrit (jer NO- ne može postojati).
Lady Morgana
28.01.2012., 10:08
pozdrav ekipa,ja bi molila nekog da mi riješi sljedeće:
Kako radi i pri kom ph amonijačni pufer?
hvalaa :s :)
Štreberica
28.01.2012., 14:55
pozdrav ekipa,ja bi molila nekog da mi riješi sljedeće:
Kako radi i pri kom ph amonijačni pufer?
Ne znam koliko trebam ulaziti u detalje, javi se ako trebaš detaljnije i/ili javi koji si razred/škola/fakultet/godina... Amonijačni pufer je vodena otopina koja sadrži jednake ravnotežne koncentracije NH3 i NH4+ (obično iz NH4Cl, pa se često zove NH3/NH4Cl pufer), ravnoteža se može opisati reakcijom NH3 + H2O <--> NH4+ + OH- odnosno NH4+ + H2O <--> NH3 + H3O+. U tom puferu se održava pH približno 9 (može se iz izraza za konstantu ravnoteže prve navedene reakcije izvesti da je, kad su koncentracije NH3 i NH4+ jednake, ravnotežna koncentracija OH- jednaka konstanti hidrolize baze Kb(NH3) = 1,8*10ˇ-5 mol/dm3, pa onda iz toga dobiti pOH i pH). Dodatkom neke količine jake baze nastaje više NH3, koji je već ionako prisutan, a dodatkom neke količine jake kiseline nastaje više NH4+ koji je isto već prisutan, pa pufer održava približno konstantan pH pri dodatku jake kiseline ili baze (promjene pH su znatno manje nego da se ista količina dodaje u čistu vodu, no naravno "kapacitet pufera" nije neograničen, ako se doda baš jako puno kiseline ili baze pH će se znatno promijeniti).
Eto tako.
28.01.2012., 15:52
Pozdrav! Imam par pitanjaca na koja ne znam odgovor. Nije domaći rad ili nešto,samo učim za ispitivanje. :D Ovako: 1. Zašto Mg dobro provodi el. struju, iako mu je valentna vrpca popunjena? 2. Zašto je Hg pri sobnoj temp. tekućina? 3. Zašto se el. provodnost metala kovanjem smanjuje? 4. Razlika poluvodiča od izolatora,slitina od intermetalnih veza? Za ovo zadnje nagađam odgovor ali ipak ne želim lupati gluposti pa tražim potvrdu. :D
Lady Morgana
28.01.2012., 20:32
Ne znam koliko trebam ulaziti u detalje, javi se ako trebaš detaljnije i/ili javi koji si razred/škola/fakultet/godina...
za poljoprivredni faks mi treba.mislim,nismo previse ulazili u detalje već smo sve pisali u obliku izračuna,ovako smo npr. pisali za acetatni pufer:
CH3COOH --> CH3COO- + H+
CH3COONa --> CH3COO- + Na+
Dodatak kiseline: H+ + CH3COO- --> CH3COOH
Dodatak baze: OH- + CH3COOH --> H2O + CH3COO-
CH3COOH -->(zakon o djelovanju masa) CH3COO- + H+
[CH3COO-][H+]/[CH3COOH]=Ka=1,8 x 10^-5 mol/dm^3
[H+]=Ka[CH3COOH]/[CH3COO-] sve puta(-log)
-log[H+]=-logKa-log[CH3COOH]/[CH3COO-]
pH=-log[H+]
pKa=-logKa
(henderson-hasselbachova jendnadžba) pH=pKa-log[CH3COOH]/[CH3COO-]
pKa=-logKa=-log 1,8 x 10^-5=4,74
oprosti na gnjavežu :kiss:
zlatotopka
28.01.2012., 20:48
Evo i mene u nadi da će mi neka dobra duša pomoći oko ovog zadatka. :D Dakle, virus koji uzrokuje neku biljnu bolest promatran je elektronskim mikorskopom i utvrđeno je da njegova DNA ima oblik pravilnog cilindra dijametra 15 nm i duljine 300 nm. Gustoća izoliranog virusa iznosi 1,37 g/cm3. Kolika je molarna masa te molekule DNA? (ako vam pomogne rješenje je 4,4*10^9 g/mol )
MissKnowItAll
29.01.2012., 01:42
1. Izračunaj gustoću zraka i izrazi je u g/cm3 na temperaturi 50°C i tlaku 770 mmHg. Prtpostavi da je zrak smjesa kisika i dušika.
Izračunam molarnu masu zraka: 28,89g/mol. preračunam mmHg u Pa: 770mmHg = 102658,22Pa. Uvrstim u plinsku i ispadne krivo. Zašto? ://
2. Antifriz za vozila je etilenglikol, C2H4(OH)2. Karakteristična otopina sadrži 1850g etilenglikola i 5,5 kg vode. Koliki je tlak para iznad otopine na 80°C? (p°(H2O) = 47335Pa).
računam po formuli p = p° x. što je x, množina otapala, odn. vode, podijeljena sa zbrojem množina etilenglikola i vode, ili obrnuto, množina etilenglikola podijeljena s tim istim?
PaleEnchantress
29.01.2012., 10:42
Za prvo, moraš izračunat posebno tlak kisika i tlak dušika pa zbrojit, ako se dobro sjećam :)
Štreberica
29.01.2012., 10:51
CH3COOH --> CH3COO- + H+
CH3COONa --> CH3COO- + Na+
Dodatak kiseline: H+ + CH3COO- --> CH3COOH
Dodatak baze: OH- + CH3COOH --> H2O + CH3COO-
CH3COOH -->(zakon o djelovanju masa) CH3COO- + H+
[CH3COO-][H+]/[CH3COOH]=Ka=1,8 x 10^-5 mol/dm^3
[H+]=Ka[CH3COOH]/[CH3COO-] sve puta(-log)
-log[H+]=-logKa-log[CH3COOH]/[CH3COO-]
pH=-log[H+]
pKa=-logKa
(henderson-hasselbachova jendnadžba) pH=pKa-log[CH3COOH]/[CH3COO-]
pKa=-logKa=-log 1,8 x 10^-5=4,74
oprosti na gnjavežu :kiss:
Onda pišeš analogno tome, samo što imaš Kb umjesto Ka i pOH umjesto pH.
NH4Cl --> NH4+ + Cl-
dodatak kiseline: NH3 + H+ --> NH4+
dodatak baze: NH4+ + OH- --> NH3 + H2O
hidroliza NH3: NH3 + H2O --> NH4+ + OH-
Kb = 1,8*10ˇ-5 mol/dm3 (slučajno je isti iznos) = [NH4+][OH-]/[NH3]
[OH-] = ... itd.
virus koji uzrokuje neku biljnu bolest promatran je elektronskim mikorskopom i utvrđeno je da njegova DNA ima oblik pravilnog cilindra dijametra 15 nm i duljine 300 nm. Gustoća izoliranog virusa iznosi 1,37 g/cm3. Kolika je molarna masa te molekule DNA? (ako vam pomogne rješenje je 4,4*10^9 g/mol )
Izračunaš volumen tog cilindra prema formuli za volumen valjka (površina kruga koji je baza puta visina tj. duljina), gustoća je masa/volumen pa iz toga izračunaš masu jedne molekule (samo pazi na pretvaranje nm u cm), i pomnožiš s Avogadrovom konstantom (toliko ima molekula u 1 molu) da dobiješ molarnu masu.
1. Izračunaj gustoću zraka i izrazi je u g/cm3 na temperaturi 50°C i tlaku 770 mmHg. Prtpostavi da je zrak smjesa kisika i dušika.
Izračunam molarnu masu zraka: 28,89g/mol. preračunam mmHg u Pa: 770mmHg = 102658,22Pa. Uvrstim u plinsku i ispadne krivo. Zašto?
Koliko krivo? Ako je mala razlika, možda je autor rješenja samo računao s preciznijim ili manje preciznim podacima.
2. Antifriz za vozila je etilenglikol, C2H4(OH)2. Karakteristična otopina sadrži 1850g etilenglikola i 5,5 kg vode. Koliki je tlak para iznad otopine na 80°C? (p°(H2O) = 47335Pa).
računam po formuli p = p° x. što je x, množina otapala, odn. vode, podijeljena sa zbrojem množina etilenglikola i vode, ili obrnuto, množina etilenglikola podijeljena s tim istim?
Množinski udio onog čiji tlak para računaš, a to je otapalo, voda (tlak para etilenglikola uzimaš da je 0 jer je to čvrsta tvar, što mi se u ovom slučaju ne čini baš dobra aproksimacija ali jedino tako možeš), dakle množina vode / zbroj množina etilenglikola i vode.
MissKnowItAll
29.01.2012., 12:48
Koliko krivo? Ako je mala razlika, možda je autor rješenja samo računao s preciznijim ili manje preciznim podacima.
Jako krivo, za 5 decimala + krivi brojevi
Štreberica
29.01.2012., 14:46
Jako krivo, za 5 decimala + krivi brojevi
Mjerne jedinice? R = 8,314 Pa m3 K-1 mol-1, a za gustoću trebaš ići u g/cm3. Celzijevi stupnjevi u kelvine?
Jakov58
29.01.2012., 17:40
Pomagajte... Znali netko rjesiti ova dva zadatka:
Rješenje imam, ali ne znam postupak
1.Izračunaj masu kalcijeva hidrida potrebnog da se u reakciji s vodom razvije 52,8 l vodika, pri
t= 20 oC i p= 0,98 bar. R= 44,7 g
2. U jednom postupku 6 kg kalcijeva fluorida je reagiralo sa suviškom sumporne kiseline i dobiveno
je 2,9 m3 pri tlaku od 110 kPa i temperaturi od 20 oC. U reakciji nastaje još kalcijev sulfat. Koliko
je iskorištenje reakcije? R= 85,2 %
Štreberica
29.01.2012., 18:32
1.Izračunaj masu kalcijeva hidrida potrebnog da se u reakciji s vodom razvije 52,8 l vodika, pri
t= 20 oC i p= 0,98 bar. R= 44,7 g
Prvo trebaš napisati i izjednačiti jednadžbu kemijske reakcije: CaH2 + 2H2O --> Ca(OH)2 + 2H2. Množine reaktanata i produkata u istom su omjeru kao odgovarajući stehiometrijski koeficijenti: n(CaH2) / n(H2) = 1/2. Množinu vodika izračunaš pomoću opće plinske jednadžbe (treba pretvoriti mjerne jedinice), pa iz toga množinu CaH2, a onda iz nje masu CaH2 iz množina = masa/molarna masa.
2. U jednom postupku 6 kg kalcijeva fluorida je reagiralo sa suviškom sumporne kiseline i dobiveno
je 2,9 m3 ČEGA? [prilično sam sigurna HF, ali neću upotrijebiti taj podatak] pri tlaku od 110 kPa i temperaturi od 20 oC. U reakciji nastaje još kalcijev sulfat. Koliko
je iskorištenje reakcije? R= 85,2 %
Na način sličan onom opisanom u prethodnom rješenju (jednadžba, omjeri množina, množina CaF2 iz mase i molarne mase, volumen plina iz množine pomoću opće plinske jednadžbe) izračunaš maksimalni volumen koji je mogao nastati (kad bi iskorištenje bilo 100%), a općenito je iskorištenje = koliko je nastalo / koliko je najviše moglo nastati (bez obzira je li riječ o množini, volumenu, masi, energiji... dokle god je u brojniku i nazivniku ista mjerna jedinica i za istu tvar).
MissKnowItAll
29.01.2012., 20:47
Mjerne jedinice? R = 8,314 Pa m3 K-1 mol-1, a za gustoću trebaš ići u g/cm3. Celzijevi stupnjevi u kelvine?
sve preračunala. :ne zna:
milanistastar
29.01.2012., 21:11
još pitanja! :D
1. u reakciji
ZnS + O2 ----> ZnO + SO2 (postoji li objašnjenje zašto su to produkti ili neke jednadžbe jednostavno moram znati napamet?)
Zato što pri dovoljno visokoj temperaturi i odgovarajućem atmosferskom pritisku veza između Zn i S puca, a to koristi izuzetno elektronegativni kisik, koji je u boljoj poziciji od sumpora da se veže za cink.
2. Kompleksni spojevi.
trebam formulu za : tetraakvadiklorokromov (lll) sulfat i kalijev heksatiocijanatoferat (lll), i naziv za (CoSo4(NH3)5)NO
kako da uopće znam što se tu piše prvo, drugo..?
Po ovom napisanom - trebalo bi ovako izgledati (CoSo4(NH3)5)NO) bi se trebalo zvati pentaammonia kobalsulfatov nitrooksid. Nisam siguran za ovo, nisam nikad u životu vidio nešto ovakvo.
Cl2[Cr(SO4)3(H2O)4] bi trebao biti tetraakvadiklorokromov (lll) sulfat.
K3[Fe(CN)6] je kalijev heksatiocijanatoferat (lll).
Pozdrav svima, imam više pitanja (neka su povezana više s biologijom (ili kem. osnovom života).
1. Otopina glukoze + Lugolova otopina = bijelo obojenje?
2. 2 ml otopina bjelanjca u vodi(omjer 1:1) + 1ml otopine bakrova (II) sulfata i 1 ml NaOH - boja:________
3. 2 ml mlijeka + 1ml otopine bakrova (II) sulfata i 1 ml NaOH - boja:________
4. voda + 1ml otopine bakrova (II) sulfata i 1 ml NaOH - boja:________
5. Prikaži ionsku vezu između K+ i S2-
6. Prikaži Lewisovim simbolima: Na+, Ne, Mg2+ (ispadne mi da svi imaju 10 točkica?)
7. Usporedi tališta: :rolleyes:
a) Na+Cl-, K+Cl-, Mg2+O2-, Mg2+Cl-? Ne shvaćam kako se to određuje, ima li ikakve veze s forumulom F = k × Q1 × Q2 / r2
Na što moram paziti/gledati pri određivanju, ima li to ikakve veze s radijusom atoma/iona, ne razumijem u potpunosti. :(
Cijenim svaki oblik pomoći, stoga hvala unaprijed :) :)
Jakov58
30.01.2012., 07:55
Prvo trebaš napisati i izjednačiti jednadžbu kemijske reakcije: CaH2 + 2H2O --> Ca(OH)2 + 2H2. Množine reaktanata i produkata u istom su omjeru kao odgovarajući stehiometrijski koeficijenti: n(CaH2) / n(H2) = 1/2. Množinu vodika izračunaš pomoću opće plinske jednadžbe (treba pretvoriti mjerne jedinice), pa iz toga množinu CaH2, a onda iz nje masu CaH2 iz množina = masa/molarna masa.
Na način sličan onom opisanom u prethodnom rješenju (jednadžba, omjeri množina, množina CaF2 iz mase i molarne mase, volumen plina iz množine pomoću opće plinske jednadžbe) izračunaš maksimalni volumen koji je mogao nastati (kad bi iskorištenje bilo 100%), a općenito je iskorištenje = koliko je nastalo / koliko je najviše moglo nastati (bez obzira je li riječ o množini, volumenu, masi, energiji... dokle god je u brojniku i nazivniku ista mjerna jedinica i za istu tvar).
Puno hvala sad sam skuzio :D:D
Pedes'tri
30.01.2012., 09:31
Jel mi može tko pomoć. Zadatak je ovakav:
u zasićenu otopinu kalijevog jodida uvodi se klor. Napiši jednadžbu reakc. Koji je produkt obojen i kako? Ako je masa uvedenog klora 1g izračunaj masu obojenog produkta.
Moljim pomoć. Ne znam ništa osim jednadžbe. 2KI + CL2 ->2KCL + I2
Štreberica
30.01.2012., 15:11
Jel mi može tko pomoć. Zadatak je ovakav:
u zasićenu otopinu kalijevog jodida uvodi se klor. Napiši jednadžbu reakc. Koji je produkt obojen i kako? Ako je masa uvedenog klora 1g izračunaj masu obojenog produkta.
Moljim pomoć. Ne znam ništa osim jednadžbe. 2KI + CL2 ->2KCL + I2
Obojeni produkt je jod (žutosmeđi). Masu I2 izračunaš iz n(Cl2)/n(I2) = 1/1 (množine se odnose isto kao stehiometrijski koeficijenti, kao što sam objašnjavala već nekoliko puta u zadnjih par stranica) i množina=masa/molarna masa.
1. Otopina glukoze + Lugolova otopina = bijelo obojenje?
:confused: S glukozom ne bi trebalo biti obojenja. Sa škrobom Lugolova otopina (otopina joda u koncentriranoj vodenoj otopini kalijeva jodida) daje plavo obojenje.
2. 2 ml otopina bjelanjca u vodi(omjer 1:1) + 1ml otopine bakrova (II) sulfata i 1 ml NaOH - boja:________
Plava (talog Cu(OH)2).
3. 2 ml mlijeka + 1ml otopine bakrova (II) sulfata i 1 ml NaOH - boja:________
Crvena (Cu2O), jer mlijeko sadrži reducirajući šećer laktozu (odnosno vjerojatnije plavi talog i malo crvenog).
4. voda + 1ml otopine bakrova (II) sulfata i 1 ml NaOH - boja:________
Plava (talog Cu(OH)2).
5. Prikaži ionsku vezu između K+ i S2-
Vjerojatno trebaš jednostavno prikazati Lewisovom simbolikom K+ S2- K+
6. Prikaži Lewisovim simbolima: Na+, Ne, Mg2+ (ispadne mi da svi imaju 10 točkica?)
Ne. Trebaš prikazati samo elektrone vanjske ljuske. Mogu svi imati 8 točkica, premda bih ja radije za sve praktične svrhe prikazivala Ne s 8 točkica a Na+ i Mg2+ s nijednom jer su oni izgubili svoje elektrone vanjske ljuske, a to što tad ona koja je prije bila unutarnja postaje vanjska nije bitno za reakcije.
7. Usporedi tališta: :rolleyes:
a) Na+Cl-, K+Cl-, Mg2+O2-, Mg2+Cl-? Ne shvaćam kako se to određuje, ima li ikakve veze s forumulom F = k × Q1 × Q2 / r2
Na što moram paziti/gledati pri određivanju, ima li to ikakve veze s radijusom atoma/iona, ne razumijem u potpunosti.
Da, ima veze s tom formulom i s radijusom iona, dakle talište je više što je ta privlačna sila među ionima veća, dakle što su veći naboji iona (a oni su veći što su veći njihovi nabojni brojevi; to je u pravilu važniji utjecaj) i što su manji njihovi radijusi (r u formuli je zbroj radijusa aniona i kationa tj. međusobna udaljenost jezgara aniona i kationa).
Obojeni produkt je jod (žutosmeđi). Masu I2 izračunaš iz n(Cl2)/n(I2) = 1/1 (množine se odnose isto kao stehiometrijski koeficijenti, kao što sam objašnjavala već nekoliko puta u zadnjih par stranica) i množina=masa/molarna masa.
:confused: S glukozom ne bi trebalo biti obojenja. Sa škrobom Lugolova otopina (otopina joda u koncentriranoj vodenoj otopini kalijeva jodida) daje plavo obojenje. Mislio sam s obzirom da je sama otopina glukoze blago bijela, stoga nema obojenja, pa ostaje bijela.
Plava (talog Cu(OH)2).
Crvena (Cu2O), jer mlijeko sadrži reducirajući šećer laktozu (odnosno vjerojatnije plavi talog i malo crvenog).
Plava (talog Cu(OH)2).
Vjerojatno trebaš jednostavno prikazati Lewisovom simbolikom K+ S2- K+
Ne. Trebaš prikazati samo elektrone vanjske ljuske. Mogu svi imati 8 točkica, premda bih ja radije za sve praktične svrhe prikazivala Ne s 8 točkica a Na+ i Mg2+ s nijednom jer su oni izgubili svoje elektrone vanjske ljuske, a to što tad ona koja je prije bila unutarnja postaje vanjska nije bitno za reakcije.
Da, ima veze s tom formulom i s radijusom iona, dakle talište je više što je ta privlačna sila među ionima veća, dakle što su veći naboji iona (a oni su veći što su veći njihovi nabojni brojevi; to je u pravilu važniji utjecaj) i što su manji njihovi radijusi (r u formuli je zbroj radijusa aniona i kationa tj. međusobna udaljenost jezgara aniona i kationa).
Hvala puno :)
MissKnowItAll
30.01.2012., 23:17
Kroz otopinu dobivenu otapanjem 20g K2SO4 u 150g vode prolazi istosmjerna električna struja. Nakon prekida elektrolize maseni udio K2SO4 je 15%. Koliki je ukupni volumen razvijenih plinova pri 20°C i 101,3 kPa?
znam da nastaju vodik i kisik, ne znam kako dobiti množine plinova? :)
Štreberica
30.01.2012., 23:32
Kroz otopinu dobivenu otapanjem 20g K2SO4 u 150g vode prolazi istosmjerna električna struja. Nakon prekida elektrolize maseni udio K2SO4 je 15%. Koliki je ukupni volumen razvijenih plinova pri 20°C i 101,3 kPa?
znam da nastaju vodik i kisik, ne znam kako dobiti množine plinova?
K2SO4 se ne troši u reakciji, troši se samo voda, dakle onih 15% konačne otopine je i dalje 20 g K2SO4, pa iz toga možeš dobiti masu konačne otopine te iz toga masu vode koja preostane, oduzmeš ju od početne mase vode da dobiješ masu vode koja se potroši, iz te mase vode izračunaš množinu vode, i onda preko omjera množina iz jednadžbe H2O --> H2 + 1/2 O2 dobiješ množine plinova.
N-dizajn
31.01.2012., 00:52
Hitna pomoc!
Koji sastojak trave sudjeluje u reakciji raspadanja vodikovog peroksida? Onda imam oksidacijsko i redukcijsko djelovanje h2o2 - kod oksi. djelovanja se pomijesa voda, kalijev jodid, raz. sumporna kiselina i oto. skroba i zatim u to H2O2. Sto treba biti s bojom, koje su jednadzbe?
Kod red. djelovanja se doda sve isto samo ide kalijev permanganat umjesto jodida. Sto je tu s bojom, koje su jednadzbe? Ovise li red i oks djelovanje h2o2 o pH? Navedite primjer oks djelovanja u neutralnom mediju.
Zatim, u tikvici se pomjesa h2o2 i voda i doda se kalijev permanganat u jristalicima. Dolazi do pojave dima/magle. Koje su jednadzbe i energijske promjene i zasto se javlja magla.
Puno hvala, ako netko ovo sve objasni, nesto vec i sam znam, ali s jednadzbama nikad siguran.
Štreberica
31.01.2012., 09:23
Hitna pomoc! ...
Puno hvala, ako netko ovo sve objasni, nesto vec i sam znam, ali s jednadzbama nikad siguran.
Onda si mogao i napisati što već i sam znaš, jer ovdje ima poprilično posla. Nemam ovih dana baš vremena, pa ne očekuj hitnu pomoć, bar ne od mene.
N-dizajn
31.01.2012., 10:01
Onda si mogao i napisati što već i sam znaš, jer ovdje ima poprilično posla. Nemam ovih dana baš vremena, pa ne očekuj hitnu pomoć, bar ne od mene.
Onda mi samo reci, ako znas, sto je s bojama i da li ovisi djelovanje o pH i ovaj primher za neutralni medij.
Štreberica
31.01.2012., 13:46
Onda mi samo reci, ako znas, sto je s bojama i da li ovisi djelovanje o pH i ovaj primher za neutralni medij.
Jodid se oksidira u jod čija vodena otopina bi bila žutosmeđa, ali dodan je škrob s kojim tvori tamnoplavi kompleks (I- + I2 + škrob --> (I3-)-škrob ).
Otopina permanganata je ljubičasta/ružičasta, u kiselom se reducira u Mn2+ čija otopina je bezbojna (ili vrlo blijedo ružičasta ako je velika koncentracija, ali to uglavnom neće biti pa zanemari).
Ovisi o pH - imaš H+ i OH- u jednadžbama polureakcija za redokse pa mora ovisiti.
Oksidacijsko djelovanje tj. redukcija H2O2 u neutralnom (ili lužnatom):
H2O2 + 2e- --> 2OH-
Primjer: H2O2 + 2KI --> 2KOH + I2 (dakle ovo tvoje s KI osim u kiselom ide i u neutralnom samo malo drukčije)
N-dizajn
31.01.2012., 21:02
Kak bi isle jednadzbe za redukcijsko djelovanje s kalijevom jodidom? I zasto u zadnjem slucaju nastaje dim/magla po kojoj je to jednadzbi (to ne mogu nac nigdje)? El dobro ovo za k. permanganat ili fali skrob:
2(8H+ + MnO4- + 5e- --> Mn2+ + 4H2O)
5(H2O2 --> O2 + 2H+ + 2e-)
--------------------------------------...
16H+ + 2MnO4- + 5H2O2 --> 2Mn2+ + 5O2 + 8H2O + 10H+
=
6H+ + 2MnO4- + 5H2O2 --> 2Mn2+ + 5O2 + 8H2O
=
2KMnO4 + 5H2O2 + 3H2SO4 --> 2MnSO4 + K2SO4 + 5O2 + 8H2O
I sto znaci taj oblik, sto si napisala (I3-)-skrob?
I hvala puno na pomoci.
Štreberica
01.02.2012., 14:20
Kak bi isle jednadzbe za redukcijsko djelovanje s kalijevom jodidom?
Ne možeš reducirati jodid jer u I- jod ima svoj najmanji mogući oksidacijski broj (-1) pa se može samo oksidirati (povećati si oksidacijski broj). Pretpostavljam da misliš na redukcijsko djelovanje kalijeva jodida na vodikov peroksid u kiselom (znači oksidacijsko djelovanje peroksida na jodid), jednadžbe bi bile (pišem samo najbitnije, nadam se da međukorake izjednačavanja možeš sam dokučiti):
oksidacija: 2I- --> I2 + 2e-
redukcija: H2O2 + 2e- + 2H+ --> 2H2O
ukupno: 2KI + H2O2 + H2SO4 --> K2SO4 + I2 + 2H2O
I zasto u zadnjem slucaju nastaje dim/magla po kojoj je to jednadzbi (to ne mogu nac nigdje)?
Ne znam ni ja, pretpostavljam da je (ako se stavi puno permanganata) reakcija toliko egozotermna (u njoj se oslobađa toliko topline) da voda isparava.
El dobro ovo za k. permanganat ili fali skrob:
2(8H+ + MnO4- + 5e- --> Mn2+ + 4H2O)
5(H2O2 --> O2 + 2H+ + 2e-)
--------------------------------------...
16H+ + 2MnO4- + 5H2O2 --> 2Mn2+ + 5O2 + 8H2O + 10H+
=
6H+ + 2MnO4- + 5H2O2 --> 2Mn2+ + 5O2 + 8H2O
=
2KMnO4 + 5H2O2 + 3H2SO4 --> 2MnSO4 + K2SO4 + 5O2 + 8H2O
Škrob imaš samo s jodom i jodidom, ne s permanganatom (kod permanganata vidiš da je došlo do reakcije po samom gubljenju jake ljubičaste boje permanganata, kao što sam već pisala). Dobro je.
I sto znaci taj oblik, sto si napisala (I3-)-skrob?
I2 i I- spajaju se u ion (I3)- http://chemwiki.ucdavis.edu/@api/deki/files/7382/=I3.png koji se ugrađuje u neke od molekula škroba koje čine uzvojnice http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/7f/IodineStarch_en.svg/220px-IodineStarch_en.svg.png i to se onda vidi kao tamnoplava boja http://cdn.c.photoshelter.com/img-get/I0000Yo8eu0xwaps/s/600/600/Fphoto-41019508E-2RM.jpg http://www.sciencephoto.com/image/4694/530wm/A5000779-Iodine_indicating_presence_of_starch-SPL.jpg pa se po tome bolje vidi da je došlo do reakcije nego po samom blijeđenju/pojavi žute boje joda (škrob je dakle indikator).
Sagorjevanjem 2,5 mola jednog alkina dobije se 5 mola vode. Odnos mase alkina i mase vode je 10:9. O kom alkinu je rijec?
u uputama je dana opća formula gorenja alkina:
CnH2n-2 +(3n-1/2) O2 -->n CO2 +(n-1)H2O
ali to mi baš ne pomaže , pa ako netko može pomoći
pigsonthewing
01.02.2012., 17:57
Sagorjevanjem 2,5 mola jednog alkina dobije se 5 mola vode. Odnos mase alkina i mase vode je 10:9. O kom alkinu je rijec?
u uputama je dana opća formula gorenja alkina:
CnH2n-2 +(3n-1/2) O2 -->n CO2 +(n-1)H2O
ali to mi baš ne pomaže , pa ako netko može pomoći
osnovna formula za množinu tvari je n=m/M. ti imaš :
n(CnH2n-2)=2,5 mol
n(H2O)=5 mol
m(CnH2n-2)/m(H2O)=10/9
----
prvo što vidiš je da iz množine vode kojoj molarnu masu računaš iz periodnog možeš izračunat masu vode. molarna masa(M) joj je 2*1 + 16 = 18. [ne da mi se pisati decimale,a i nepotrebno je].
dalje, m(H2O)=n(H2O) * M(H2O) = 5 * 18 = 90 g
sad kad imaš masu vode iz ovog omjera 10/9 možeš izračunati masu tog alkina:
9m(CnH2n-2)=10m(H2O) , iz čega dobiješ da je m(CnH2n-2)=100 g.
sad imaš masu tog alkina,njegova množina ti je zadana pa računaš po istoj n=m/M formuli i molarnu masu tog alkina.
M(CnH2n-2)=m/n = 40 g/mol.
sad samo trebaš vidjeti koja je molekulska formula. uvijek će vam u ovakvim zadacima (pošto si,pretpostavljam,srednja škola) davati neke od prvih alkana,alkena,alkina. znači neki od prva 3,4.
pa uzmi etin, C2H2 i iz periodnog računaš da mu je molarna masa 2*12 + 2*2 = 26. tebi treba 40,znači nije to. dalje imaš propin, C3H4: molarna masa mu je 12*3 + 4*1 = 40 g/mol. eto ga,to je to,traženi alkin je propin.
:)
Pertinacia
01.02.2012., 21:17
Trebam napisati jednadžbu reakcije natrija s vodom.
Napisao sam: Na + H2O ---> Na2O + H2 ...
rješenje je: Na + H20 ---> NaOH +H2...nisam ovdje izjednačavao reakcije
Kako da znam što s čim spojiti kod produkata,više puta sam se tako zeznuo :ne zna:
pigsonthewing
02.02.2012., 00:25
Trebam napisati jednadžbu reakcije natrija s vodom.
Napisao sam: Na + H2O ---> Na2O + H2 ...
rješenje je: Na + H20 ---> NaOH +H2...nisam ovdje izjednačavao reakcije
Kako da znam što s čim spojiti kod produkata,više puta sam se tako zeznuo :ne zna:
Općenito za alkalijske metale(1.skupina) vrijedi da u reakciji s vodom daju lužine,tako da dosta takvih stvari jednostavno trebaš naučit.
A natrijev oksid možeš dobiti reakcijom natrija i kisika. Simple as that.
Znači općenito,alk.i zemnoalk.elementi u reakciji s vodom daju lužine,a s kisikom okside.
Slobodno pitaj još kaj jer ovo vrijedi samo za ove reakcije..
farmaceutka
03.02.2012., 14:24
1.Normalna tacka kljucanja etanola je 78,3 step.C.Ako je izmjeren pritisak para etanola na 30stepC od 0,117atm, izracunati molarnu entalpiju isparavanja etanola
2.rastvor napravljen mjesanjem 50g glacijalne sircetne kiseline i 900cm3 vode.Izracunati koeficijent akriviteta sircetne kiseline ako se ovaj rastvor mrzne na -1stepC.
Kkr(h2o)=1,86 molK/kg
3..Koji od sljedecih vod rastvora ima tacku mrznjenja najblize tacki mrznjenja rastvora 0.30 mol/dm3 C12H22O11 (i zasto)
-0,075 mol/dm3 AlCl3
-0,15 CuCl2
-0,30 KCl
-0,60 C6H12O6
hvala
MissKnowItAll
04.02.2012., 16:13
...ako netko ima vremena :)
1. Zašto se bakar ne može dobiti elektrolizom vodenih otopina soli? Ovisi o SRP-u?
2. Koji su to "plemeniti metali" (znam za zlato, srebro, platinu..?) i zašto se tako zovu? S čim ne reagiraju?
hvala unaprijed :)
xfxgamer
04.02.2012., 16:28
Mozete li mi pomoci oko ovog zadatka
m(FeCl3*4H2O)=1kg
m[Fe2(SO4)3]=1kg
U kojem spoju se nalazi vise zeljeza i ako moze postupak
Hvala unaprijed
xfxgamer
04.02.2012., 20:44
I zanima me jos ovo,npr. kod zeljeza mi pise da ne reagira sa kiselinama koje imaju oksidacijsko djelovanje,a npr. Fe+H2SO4->FeSO4+H2 pa nekuzim kako sada ta sunporna kiselina nema oksidirajuce djelovanje kada oksidira zeljezo.K tome to zeljezo istiskuje vodik i vodik se reducira.Kakvo je to oksidacijsko djelovanje kiselina
vBulletin® v3.8.4, Copyright ©2000-2025, Jelsoft Enterprises Ltd.